Економист

357

тако osiguraju što povoljnije iskorišćivanje poljoprivrednih proizvoda. Svi znađemo, kako nejednakost porezovanja ulječe nepovoljno na prihod iz ekonomije u krajevima sa većim poreskim terećenjem, a svi jednako strahujemo pred reformom izravnih poreza, koja bi mogla ispasti upravo katastrofalno za poljoprivredu. Ne ćemo ulaziti u neshodnosti naše [ашпе politike na kopnu i vodi, ni u probleme našega poljoprivrednog kredita, školstva i . d., i id. Sve ove okolnosti ulaze u naš problem kao i te kako važne komponente one rezultante, koja nam se prikazuje kao „kriza poljoprivrede“. Nu one su i odviše dobro poznate svim gospodarima, pak ih zato preipostavljamo kao dane i poznate činjenice, koje mi medđufim možemo зати да пџјепјато i samo je do nas samih, da fo učinimo. Nu ovđe freba да se pozabavimo sa utjecajima iz vana, koje mi ne možemo da mijenjamo, jer me stoje u našoj vlasti, a ipak su komponente u kompleksu uzročnika današnje krize poljoprivrede.

Prvi vidljivi uzrok krize je opadanje cijena svih gospodarskih proizvoda. || uporedbi sa cijenama prije rata i u zadnjim trim godinama proizlazi, da je u zlatnoj valuti bila cijena 1./IL. svake godine: -

1912.'13. 1924. 1924./25. 1926.

za | mic. рзетсе

u Novom Sadu: 22 K 33750. 430— 295.- и Стсари: >) Cents po 60 funti **) 905 195.— 178—7Ма: . 166.—

200,24/1. •

та 1 пис. Киригиге 1925./

u Novom Sadu:

12 К. 22750 -195— 126.u Chicagu: - 64,75 97.— 120.— 78.

Opadanje cijena je naglo u godini 1995., u kojoj je cijena na Burzi u Novom Sadu postigla bila svoj maksimum u pšenici sa

Рт. 500— ро 1 а дпе 3./2, 1995., a minimum . 5 „O O00.— ЗОО 8 а кикнги је bio maximum sa DOO OL O U VO A OI OLJI AP PI {JTLTJMI) „1D S v8 OL U emi hay

ga EI а TORO

LO OB ZU

~) vidi: Annaire intern. de Statistique Agricole 1924. — 25. str. 375.

a) 1 funta'= 0.453 fran.