Економист

961

(па 2—3.000 сохеф! ро једап pastir) sa nepreglednih travnika, i na kojima su mogli vlasnici Estanzıa ftako lako da zaslužuju velike imetke. Te su zemlje zapale uslijed opadanja konsuma mesa u fiešku krizu. Dok je u godini 19920. vrijednost od 700.000 govedi iznosila u Urugay-u 43%/, milijuna Pesosa, pala je vrijednost u god. 1922. za 800.000 govedi (dakle za 16.3%, veći broj) na 2109, milijona Pesosa, dakle na majne od polovice*). Posve slične su prilike za vlasnike stožarskih gospodarsiva tl Argentini i Australiji, — ı tako пат postaje razumljivo, Što je ove zemlje nagnalo na to, da u tolikoj mjeri napuštaju pašnjake i da ih zasijavaju pšenicom. Je li ovaj pojav trajne naravi? Ja držim da jest, jer on se može vratiti u prvotno stanje samo, ako bi se konzum smrznutoga mesa, lj. mesa za siromašnije slojeve, uskoro opet digao. Na žalost, prema prije spomenutoj oskudici Evrope na zlatu to još kroz dugi niz godina ne će biti moguće. Toliko, koliko će u Evropi potrošak mesa rasti, ioliko može Evropa da sama postupice sve više proizvodi. Pita se samo, da li će ovdašnji proizvodni troškovi moći biti niži od proizvodnih froškova mesa li spomenutim državama plus transporinog froška? Treba uočiti, da su io sve države južne polutke naše zemle, da od njih do Liverpoola i Hamburga traje put 3 — 6 nedelja i da se za sve io vrijeme mora meso velikim troškom podržavati na temperaturi od 3 — 12" C. Ti troškovi otpadaju u cijelosti u Evropi, oni su ona „marža“, koja evropejskom stočaru dolazi u kalkulaciji proizvodnih troškova, odnosno prodajne cijene, u prilog. Ovo je jedna odlučna činjenica, koja nam pokazuje put za saniranje naše krize u poljoprivredi, — u polpunoj svijesti, da mi nikada ne možemo da proizvodimo meso Tako jeftino, gotovo bez troškova, kao Faziendosi u Južnoj Americi. — Nu prije nego uđemo konačno u pitanje rješenja našega probleme treba da ispitamo, koje prilike postoje u pogledu proizvodnje žitarica, naročito pšenice i kukuruze, l.j. kako mogu naši prekomorski konkurenti da proizvode lako jeftino pšenicu i kukuruz, da nam mogu (n. pr, god. 1994.) u našoj rođenoj zemlji da konkuriraju?

H. BR. Tolley, profesor iz Sjeverne Amerike, održao je na Il. kongresu za znanstveno proučavanje rada u Pragu 19924. preda-

vanje, kako je daleko pokročilo mehaniziranje rada u Sjedinjenim

* A. Boerger: Viehzuchtkrise am La Plata. Berichte tiber Landw., 1923.2 S EKOHOMHCT | 24