Економист

302

Državama Sjeverne Amerike. On ističe, da g. 1870. nije onde bi:o praktički nikakovih motora na Тагтата, бок је g. 1920. na svakog gospodarskog radnika otpalo okruglo 2 HP (osim toga je u porabi 7,000.000 automobila). God. 1870. otpalo je na svakog radnika u gospodarstvu 32.3 acre-a (od 4046 Ha), a god. 1920.: 47.3 acra; prema tome ako je uirošemno ma | acre god. 1870. = 100%, ljudske radne snage, tada je 2. 1920. utrošeno samo 68%, dok je u isto doba prirod porasao za 35'/,. Ма 100 асге је otpalo 2. 1900.: 3.7 gospodarska radnika ı 2.05 konja, u Ugarskoj ragnika i 0.39 konja, — pri čemu je Ugarska imala za 5%/, veće ргrođe. — U Evropi je samo jednoj državi uspjelo, da u 10· likoj, a djelomice u još većoj mjeri mehanizira poljoprivrednu produkciju, a to je Njemačka. Tu su za vrijeme inilacije gOospodari nabavljali strojeve, podizali najmodernije staje, mljekarne, silose i td.. pak su konačno sve te investicije mogli da olpišu, 1.j. da se njima služe u svojoj produkciji, ali da ne plaćaju nikakove amortizacije (8%"), ni kamate (6%") na uloženi kapital, već da ih ova pokretna imovina stoji samo još troškove uzdržavanja (7%/,) i osjeguranja (0.1%/). Tako danas Njemačka kao i Sjeverna Amerika radi relativno intenzivno гарпаот, što mi ne možemo. Mi ne možemo da idemo putem intenziviranja kapitalom, jer je u mas posudbina za kapital 93 — 6 puta veća nego i Sjevernoj Americi, odnosno mi nismo imali inflaciju u tolikoj mjeri kao Njemačka, da bi mogli nabavljene strojeve jednostavno staviti izvan računa. Ovom konstatacijom ustanovili smo podjedno, kako dolazi da nas prekomorska konkurencija može podbijati: jer ona Ктај је пос рготе тог kapitala i Чобегапог тећашгтапја ргоdukcije može da proizvodi toliko jeftinije nego mi, da u prekomorjti proizvedena pšenica plus transportnih troškova dolazi u Evropu jeltinija, nego ju mi možemo proizvoditi. Evo nekoliko brojaka o tomu:

Nko se uzme u nas plaća gospodarskog radnika (nadničara) sa Din. 10 — 30.—, prosječno Din. 20.—, a sprežnoga radnog dana Din. 60 — 70.—, prosječno Din. 65.—, to na prirod od 1 Ha na 20 mic. pšenice ili 30 — 40 mc. kukuruze ili 130 — 180 mc. koruna stoji 1 me. pšenice Din. 230.—, kukuruze Din. 153.25 odnosno 115.44, koruna 60.90 — 43.50. Cijena, koja se je plaćala god. 1994./25. i transportui troškovi iznosili su (u zlatnim тапата ро | mtc.):

Postavno u: