Економист

“

64:

ul Ostalo prostora da se reče nešto konkretnosa o našem brodarstvu, o njegovim prilikama kao i o potrebama. Mnogo referenata iako su imali različite relerate govorili su o istoj stvari pa kako Je ı naravno, imali su skroz različito mišljenje. Da se nije ni pokušalo iz tih različitih mišljenja iskristalizirati Jedno jedinstveno mišljenje, naravna je stvar. Prema tome nije nikakovo čudo ako u samim resolucijama ni nema ništa pozitivnoga, nijednog /rojhreinog zahteva, nego se na koncu konca predlaže da se sazove Jedna anketa. Da smo u Engleskoj još bi ı razumljeli zahtjev oko izbora Jedne ankete. Ali kod nas, kad imamo tako loša iskustva sa takovim anketama bilo je daleko uputnije a i potrebnije da Je konferencija svršila sa konkretnim zahtjevima i da je takove podastrijela nadležnim ministarstvima. Ne bi time bilo rečeno da bi pojedina ministarstva odmah i akceptirala sve zahtjeve, ali baš obzirom na konkretne zahtjeve i predloge jedne takove imstitucije, bili bi bar obvezani da ih uzmu u pretres. Ovako 51gurni smo, da će sve ostati pri starome i da će, praktični resultat te konferencije biti jednak nuli.

lako smo rekli da ne ulazimo u pojedine relerate ipak ne možemo a da se ne osvrnemo na relerat, o „Nastavi u pomorstvu.” Хајргуо nismo baš sigurni da jedan takov relerat može da пде u sklop konferencije priprednih korporacija o pomorskom saoDraćaju.a drugo ideje i zahtjevi koje je iznio relerent prosto su nas zapanjili.

Naše nautičke akademije, iako su ranije imale samo 5 razreda bile su poznate kao veoma dobre i pomorskim kapetanima davale su daleko veću naobrazbu nego što je to slučaj kod mnogo nacija koje su u pomorstvu daleko naprednije od nas. Po poslije rata provedenoj reformi, nastava je produljena na 8 godina dakle isto ioliko koliko kod ostalih srednjih škola. Po položenoj maturi mora se prakticirat dvije godine, zalim polagati jedan kurs ! polagati ispite za pomorskogz poručnika, zatim opel putovati dyije godine, opet kurs da se onda konačno položi зри ротогskog kapitana.

Po prijedlogu referenta prije posljednjec ispita morao bi svaki kandidat da izradi ı Jednu (disertaciju od najmanje 40 stranića ı 10 Iz pomorskop prava. Zašto baš iz ротогзког prava [0 nam referent na žalost nije obrazložio. Nu ni to nije dosta nemo bi se imao osnovali visoki nautički zavod na kojemu bi apsolventi polagali čak ı doktorat. Dok velike nacije, koje imaju tako veliku mornarićcu nemaju takovih škola, a nili ne poznaju čast doktora nautičkih znanosti, mi mala država sa Jednom mornaricom za koju moramo sve poduzeti da ju sačuvamo na današnjoj visini, nemamo prečnieje posla nego uvadali doktorate na koje vam niiko ni ne pomišlja. Ovo iznosimo samo da pokažemo kako su bili sastavljeni pojedini relerati i sa kojom se ozbiljnošću pristupilo tom velikom i važnom pitanju. j