Економист

706

emisijone banke među pokriće svojih novčanica računaju u prvom redu zalihe deviza. Strane devize imaju za jednu valutu tu praktičnu vrijednost, da se one lako bace na tržište, pa se time lakše zapriječi oscilacija dotične valute dok se skoro sve emisijone banke teško odlučuju, da realizacijom jednog djela svoje zlatne zalihe zaustave pad svoje valute. Tako smo vidjeli da su mnoge emisijone banke, rađe dozvolile da kurs njihove valute znatno pada, nezo da i jedan dio svoje zalihe zlata upotrijebe u nabavku stranih deviza, koji bi onda bacile na tržište ı time eventualno zapriječile pad dotične valute.

Uporedimo li relaciju između veličine opticaja i metalne zalihe kod nekih naših susjednih država, mi vidimo da su bile pokrivene u procentima (polovinom augusta)

njemačke marke sa 63% austrijskl šilinzi sa 66% madjarske krune sa 80% česke krune sa 35% sve dakle pokrića koja odgovraju pokriću koje se tražilo prije rata.

U jednoj našoj ranijoj radnji (Vidi Ekonomist br. 9 od marta 1996) mi smo na temelju tačnih podataka utvrdili, da je pokriće naših novčanica iznašalo dne 31. decembra prošle godine oko 30%. Iako se to pokriće ne može mjeriti sa pokrićem novčanica većine naših susjeda, ono je ipak, obzirom na današnje prilike kao i na činjenicu, da za fundiranje našeg opticaja nismo apelirali na bilo čiju pomoć bilo dosta povoljnc, tim više što Je izgle-

· dalo da smo definitivno postigli aktivnost trgovinske bilance ı što je izgledalo da nam ı platežna bilanca nije tako nepovoljna, pa ni sa koje strane nije prijetila bud koja opasnost po kurs dinara. Jedino što je još izgledalo mogućim, bio je eventualni porast dinara, tako su se naime povoljno prosuđivali izgledi za dinara.

Dok je zlatna zaliha naše Narodne Banke u ovo & mjeseca ostala jednaka, dapače i porasla za neka 9 milijona dinara, devizna zaliha bivala je sve slabija i slabija tako da je bilo ı momenata kad smo se ozbiljno bojali da će ona u najkraće vrijeme skroz da presuši ı da će onda dinar biti izložen na milost ı nemilost spe'kulacije. Prema izvještaju Narodne Banke, njena zaliha deviza 1znašala je koncem 1925 oko 1.200 milijona dinara. Kako je poznato, Narodna Banka strane devize knjiži djelom na računu „,depo na strani”, a djelom na računu „kurs dilerenca” koji Je u tjemdno