Економист

707

izvještaju skupa sa nekim drugim računima izkazan pod stavkom „saldo raznih aktivnih računa”. Narodna Banka naime strane devize prema predratnom paritetu knjiži kod računa depo na strani, dok dilerencu između predratnog ı današnjeg kurs knjiži na računu kurs dilerenca, pa tako švajcarski franak knjiži sa 1 dinarom kod depo na strani, a sa 10 dinara na računu kurs dilference; dok francuski franak kod recimo kursa 150 dinara za 100 {franaka knjiži na računu depo na strani jedan franak 1 dinara, a na računu kurs dilerenca knjiži samo 50 para. Kod ovakovog zaračunavanja vrijednosti pojedinih stranih deviza naravno Je da je nemoguće utvrditi pravu vrijednost devizne zalihe, pa se silom prilika moramo upustiti u razna ртегабипауапја.

Bačun depo na strani, na kojemu su pojedme devize knjižene po njihovom predratnom paritetu, iznašao je koncem 1925; 366 milijona dinara dok je koncem augusta 0. 8. taj saldo iznašao tek 297 milijona ili skoro 70 milijona manje. Nego od toga iznosa moramo odbiti jednu veću stavku koja zapravo ne representira nikakvu stvarnu vrijednost, stavku koja se ne da unovčiti, pa prema tome kojoj ni nije mjesto kao metalno pokriće naših novčanica. Prema izvještaju Narodne Banke koncem 1925 od tih 366 milijona odpada 285.5 milijona na garanciju francuske emisijone banke iz doba rata i koja danas ne vrijedi ništa, budući se na iznos te garancije ne da povući nikakav ček ili vršiti isplate.

Odbivši od „depoa na strani” koji Je dne 31. augusta o. 2. iznašao 297 milijona dinara, iznos od 285.5 milijona, koliko iznaša garancija francuske notne banke. izlazi da je devizna zaliha koncem augusta iznašala samo 12 milijona zlatnih dinara. I to u predpostavci, da su tih 12 milijona samo devize koje su sačuvale svoj kurs, kao funte i dolari t» švajcarski franci a ne možda francuski franci, lire ı češke krune. Prema tome, u najboljem slučaju Narodna Banka raspolagala Je 91. augusta o. g. 5a stranim devizarma u iznosu od 42 milijona zlatnih dinara ili u današnjim dinarima za cca 430 milijona. Jedino u slučaju da Je garancija francuske banke u međuvremenu nešto snižena, mogla bi devizna zaliha biti nešto veća, nu u javnosti nije prodrla nijedna vijest o tom sniženju pa se još uvjek u tom pogledu moramo pozivati na podatke iz izvještaja za 1925.

Nego i sa jedne druge strane može 8e promatrati kretanje devizne zalihe Narodne Banke. Kako je poznato, naša emisšijona banka pod „depo na strani” knjiži devize po njihovom predratnom

&0D*