Економист

710

zaliha pokrije manjak koji je bivao sve veći ı veći. Devize koje je ona dobivala iz trećina nisu više dostajale, pa se Je moralo posegnuti i za zalihama, tako da su i ove skoro bile iscrpljene. Kolika je potreba za stranim devizama bila u pojedinim danima najbolje nam pokazuje iskaz Narodne Banke per 31. jula o. 9. Od 22. jula pa do 31. jula o. g., devizna zaliha Narodne Banke pala je za preko 150 milijona dinara, pa da smo u augustu ili sepšembru imali isto tako nepovoljne prilike, Narodna Banka ostala bi bez ikakovih zaliha deviza i sudbina dmara bila bi u ru· kama spekulacije. Danas, kad se je situacija bitno popravila, može se upozoriti na opasnost koja nam je prijelila u augustu, i tražiti da sve poduzme da u buduće ne nastupi tako krilična siluacija.

Usporedimo li situaciju koncem augusta 1925, sa situacijom koncem augusta 1926 moramo priznati, da je ovogodišnja siluacija daleko nepovoljnija. Dok smo u augustu prošle godine posjedovali deviza za 1.200 milijona dinara, ove godine nemamo ni 200 milijona dinara. Kad se tako velika zaliha deviza kakova je bila u augustu prošle godine u toku godine dana smanjila za jednu milijardu dinara, tko nam garantira da u toku slijedećih 12 mjeseca, dok naime počme izvozna kampanja 1927-28 situacija na deviznom tržištu neće biti jednaka situaciji u ovih posljednih 19 mjeseci. Nu dok je ove godine Narodna Banka mogla pokriti manjak na tržištu, jer Je posjedovala zalihu od 1.200 milijona dinara, pitanje je od kuda će pokriti eventualni deficit u slijedećoj godini kad je zaliha deviza tako minimalna da ozbiljno ni ne dolazi u obzir.

Doduše situacija na deviznom tržištu pokazivala je prošle godine tu karakteristiku da je, u očekivanju porasta dinara, inozemstvo još prije početka same žetve kupovalo veće iznose dinara pa je i radi toga devizna zaliha tako rapidno i porasla. Nu ipak prošle godine već u maju ı Junu, kad porast dinara nije Još bio nastupio, devizna je zaliha iznašala 600 milijona dinara.

Smanjenje devizne zalihe u poslijednim mjesecima u toliko nas zabrinuje što mi prošle godine nismo imali jednu lošu žetvu da bi slabiji izvoz nepovoljno djelovao na ponudu deviza. Dapače u pšenici smo imali dobru žetvu a u kukuruzu, našem najvažnijem izvoznom artiklu —rekordnu, tako da je u izvoznaj kampanji 1925-26 kukuruza izvezeno za cca 100.000 vagona, dakle više nego dyostruko od izvoza prvih godina poslije rata.