Економист

713

ne samo našim privrednim krugovima nego ı onima U inOzemstvu tek onda, ako je devizna zaliha emisijone banke tako jaka da može lako odoljeti svakom nasrtaju na dinar. Za jačanje devizne zalihe Narodne Banke ima nekoliko načina, pa nam je red, da u kratkim potezima vidimo, kako bi mogli najlakše doći do tako znatnih zaliha deviza da bi definitivno mogli ukloniti svaku opasnost za dinar.

Najnormalniji način za Jačanje devizne zalihe Narodne Banke bila bi aktivnost platežne bilance, to Jest da je ponuda na stranim deyizama konstantno Jača od potražnje pa se prema tome taj višak malo po malo koncentrira kod Narodne Banke. Glavni je oslon svake platežne bilance a pogotovo platežne bilance jedne agrarne države, aktivnost trgovačke bilance. Mi smo sve do 1924 imali znatno pasivnu trgovačku bilancu, pa u pomanjkanju drugih aktivnih stavaka, nikakovo čudo što je dinar konstantno pokazivao tendencu padanja. Tek godine 1924 trgovinski je bilanc aktivan za 1.300 milijona dinara pa je to ı bio glavni uzrok porasta dinara. Međutim u godini 1925 situacija se je u toliko promjenila, da Je aktiva trgovinske bilance iznašala samo 150 milijona dinara ı to u pretpostavci, da su cifre generalne direkcije carina | tačne, u što potpuno ne vjerujemo.

Kakova će biti trgovinska bilanca ove godine teško je kazati. Bude li izvoz u jesenskim mjesecima znatan,a ostane li uvoz u običajnim granicama, imaćemo 1 ove godine aktivnu trgovinsku bilancu, premda nikako ne ćemo postignuti rezultate iz godine 1924. Cijene na internacijonalnim tržištima za artikle koje mi pretežno izvozimo tako su pale, da ı kod povećanog izvoza financijalni je efekat tog izvoza znatno slabiji.

Za Jačanje aktivnosti naše platežne bilance prijeka Je potreba da se postigne što povoljniji odnos između uvoza i izvoza, naime da nastojimo što više forsirati naš izvoz a ograničiti uvoz ı time saldo iz međunarodne trgovine učinimo za nas Što povoljnijim. Što se tiče forsiranja izvoza u tome smo svi složni da treba ukloniti sVe moguće poteškoće: kao izvozne carine, uvesiti snižene željezničke tarife za one artikle koje u inozemstvu nalaze na tešku konkurencu, sklapanje povoljnih trgovačkih ugovora sa svim onim državama sa kojima bi mogliimati jaču izmjenu dobara i slično.

Upogled spriječavanja uvoza nisu mišljenja jednaka. Dok Jedni Jakim mjerama nastoje da onemopuće pa čak i zabrane uvoz izvjesnih produkata inozemstva, drugi opet nastoje da dođu do