Економист

714

istog cilja lih ekonomskim myjerama. Tu se radi u prvom redu: o podizanju vlastite privredne djelatnoszi kao o podizanju domaće industrije, kako bi odpao uvoz mnogih predmeta. U tom cilju bilo bi potrebno da se domaćoj industriji ide u susret u svakom poglodu. Uvozne carine za artikle koje bi ı sami mogli proizvađati · treba držati tako visoko da se omogući domaćoj industriji da se podigne i razvije. Sa intenzivnim favoriziranjem naše industrije, u prvom redu sa odgovarajućom: carinskom ı tarifalnom politikom, mi bi u najkraće vrijeme mogli znatno reducirati uvoz mnogih artikala. Nova carinska tarifa koja je donešena prošle godine već je na mnogom polju pokazala svoje dobre strane, pa se tako u posljednje vrijeme opaža Jača produkcija izvjesnih artikala. Tu najprvo spominjemo tekstimu i konfekoijonu industriju, koja je danas u punom pogonu i gdje se svakog časa podižu nova preduzeća.

Pitanje mozemskih kredita nije samo vitalno pitanje za razvitak naše privredne djelatnosti i za pojeltinjenje naše kamatne stope, nego ono igra ı veliku ulogu u našoj valutarnoj polici. Svaki inozemni kredit koji je podijeljen bilo kojem našem privredniku, općini ili državi, valutarno djeluje kao izvoz izvjesnih artikala, naime donaša na tržište strane devize, bilo da se taj kredit na našem tržištu realizira u dinare, bilo da se u inozemstvu kupuju dinari. Doduše u momentu kad taj kredit dospjeva, on nepovoljno djeluje budući da se onda moraju nabavljati strane devize. Nu kako takovi krediti podijeluju se i na duže rokove ı kako se dospjeli krediti redovito zamjenjuju sa novima, sigurno је da inozemni krediti representiraju znatan aktivum u platežnim bilancama mnogih država. Njemačka je u ove poslijednje tri godine dobila inozemnih kredita za preko 3 milijarde zlatnih maraka, pa Je radi toga njemačka marka danas jedna od najstabilnijih valuta.

Za jači priticaj stranih kredita potrebna je u prvom redu potpuna stabilnost valute. Austrija, Njemačka, Ugarska dobile su veće kredite tek onda kad su provele svoju valutnu reformu i kad su udarile sjegurne temelje novoj valutarnoj jedinici. Sve ove države koje su bile doživlele potpuni slom svoje volute, danas imaju, bar nominalno, zlatnu valutu ı u njihovoj valuti nema ni пајmanje oscilacija. Koliko tuzemstvo ioliko i inozemstvo ČVISLO 5: uvjereni, da Je valuta dotičnih zemalja potpuno uređena i da јој ne prijeti nikakova opasnost. Tek prelazom na zlatnu valutu pa bila ona i prvih godina samo nominalno zlatna, mi ćemo stvoriti