Економист
715
sve preduvjete za jači priticaj stranog kapitala u našu privredu. Međutim kod nas pozvani faktori u većoj su mjeri neraspoloženi prema stranom kapitalu ı rado mu čine poteškoće. Pravilnik o industrijskim obveznicama, koji bi imao regulisati Jedan i to važan način priticaja stranog kapitala, izrađuje se u min. trgovine Već dvije godine ı izrađivati će se sigurno Još dugo.
Prelaz na zlatnu valutu imao bi i tu posljedicu da bi mnogi naši emigranti jedan dio svoje uštednje plasirali u domovini. Oni su to uradili i odmah poslije rata i uslijed pada dinara znatno su postradali i postali su vanredno oprezni. Tek prelaz na zlatnu valutu ulio bi im više povjerenja, pa bi ı sa te strane znatni iznosi sktranih deviza došli na naše tržište, dotično doprinjeli bi snaženju naše zalihe deviza. -
Nego sve te mjere mogu pokazati svoje djelovanje tek kasnije a nama možda treba da deviznu zalihu u najkraće vrijeme znabno povećamo. Obzirom na početak izvozne kampanje, svi su izgledi da će izvoz biti tako znatan da će priticaj stranih deviza biti znatno veći od potražnje. Zadaća је Narodne Banke da uznastoji, da taj višak stranih deviza i prikupi. Ove godine moramo paziti da пе upadnemo u pogriješke ranijih godina, pa da ta veća ponuda stranih deviza ne bude imala za posljediou Jedan ponovan porast dinara, budući bi time nastale nove poteškoće za naš izvoz ŠLO bi u kasnijim mjesecima loše djelovala na naš izvoz i na priticaj deviza. Jedino ako nagomilanje stranih deviza kod Narodne Banke, neće imati za posljedicu slabljenje izvoza, možemo računati da će se ta zaliha deviza ı zadržati, u protivnom slučaju dogoditb će se ono što se dogodilo i ove godine, da je devizna zaliha u par mjeseci pala za preko milijarde dinara.
IL predpostavivši da će Narodnoj Banci uspjeti da u Jesenskim, mjesecima, obzirom na jači izvoz, prikupi nekoliko stotina milijona dinara stranih deviza, pitanje je da li će ta zaliha dostajati da pokrije deficit u mjesecima slaboga izvoza, kad će naime potražnja za devizama biti znatno jača od ponude. Ne smijemo smeilnuti s uma, da je devizna zaliha iznašala pred godinu dana preko jedne milijarde 200 milijona dinara, pa nešto slabiji izvoz već je imao za posljedicu da je ta zaliha pala na minimum. Obzirom na stanje naše privrede teško možemo vjerovati da će Narodnoj Banci uspjeti, da iz viškova izvoza ı inozemnih kredita opet sakupi tako znatnu zalihu deviza, kojom bi onda mogla да pokrije ı veću potražnju.