Економист

- 203 u kojem slučaju svojom poreznom politikom ne smiju križati poreznu i financjalnu politiku same države. Iz tih razloga opaža se tendencija da se financije samouprava tačno odrede posebnim zakonom, dotično da se državi osjegura Izvjesan utjecaj na razvitak financija pojedinih samouprava. U protivnom slučaju, pogotovo u državama u kojima ima više samouprava, nastao bi potpuni aos ı u tom haosu najviše bi stradala sama privreda ı oni koji imaju da snose porezno breme. Da se tome izbjesne pojedine države udarile su raznim pulevima kako bi tačno fiksirali odnos između državnih i samoupravnih lnansija i kako bi po tome bilo isključeno da jedan te isti objekt nesrazmjerno oporezuju ı država ı razne samouprave.

Najjednostavnije riješenje pitanja samoupravnih Ппапсја bilo bi, da se samoupravama ostavi potpuna slohoda na koji će načm doći do pokrića svojih izdataka. Samouprave, bilo to općine ili oblasti imale bi pravo da samostalno određuju poreze za koje drže da im najbolje odgovaraju i da će im priskrbiti dovoljno pokriće njihovih izdataka.

Nu to je samo u teoriji, budući da danas postoje neki porezi koji po svojoj naravi mora da su isključivo reservirani samoj drЈах! i na koje samouprave nemaju nikakove ingereneije. Tu mislimo u prvom redu na carine. Već iz toga razloga što se carma ubire pri prelazu državne granice bez ikakova obzira u kojem djelu države uvezena roba biti će i konsumirana, jasno govori da carinski prihodi moraju biti reservisani državi. Kad bi pojedine samouprave na svojim oranicama ubirale carine, brzo bi se našli u prilikama srednjez vijeka i jedinstvo državnog carinskog područja bilo bi dovedeno u pitanja na veliku štetu nesmetanop normalnog razvitka privrede.

Osim carima država redovito zadržava isključivo za sebe većinu prometnih poreza kao i poreze na konsum, baš iz razloga nesmetanog razvitka unutrašnje trgovine koje bi došlo u pitanje čim bi pojedine samouprave imale pravo da takove predmete podvrgnu i svom oporezovanju. U poslednje vrijeme zapaža se ı sve više tendencija da država dobije u svoje ruke i sve saobraćajne ustanove, pa koliko iste rade sa sulicitom ovaj ide u iskljućivu korist državne blagajne.

Obzirom na direktne poreze koji kod mnogih samouprava igraju dominantnu ulogu u nekim državama postoji potpuna sloboda samouprava da same određuju što će ı koliko će oporezovat.