Економист

276

nego li importima iz inozemstva. U staroj Rumunjiji pred agrarnom reformom mništa od ovakovih mstitucija nije postajalo, tamo je zemlja ostala u vlasnosti onih, koji su ju na svoj način ı do sada već obrađivah. U ovim krajevima međutim razorena je jedna visoko stojeća zemljišna kultura, ona je spala u ruke manje sposobnih, zadaćama većih posjeda nedoraslih elemenata, — a [0 znači Jedan narodno gospodarstveni minus, koji se nemože uravnotežiti sa aktivumom uvećanja broja malih posjeda, — van možda sa stanovišta čisto političkog a ne ekonomskog. U političku stranu nemislimo ulaziti, alı izgleda, da će pasivni saldo ove agrarne mjere Rumunjske Još znatno porasti po ргауомеки атђигаос sudišta u Parizu, koje је riješilo, da Rumunjska imade da plati znatno veću odštetu no što Je predviđena bila onim Ugarskim državljanima, kojima Je posjede oduzela u svrhu provođenja agrarne reforme baš u spomenutim krajevima. — Možemo da kažemo. da Je agrama reforma u Rumunjskoj tamo, ovdje joj je cilj bio čisto ekonomsko-socijalni dobro uspjela, dok je tamo, gdje joj je bila tendencija pretežno politička, u ekonomskom pogledu nepovoljna.

U ĐBugarskoj Je vaspodjela posjeda za pravo odpočela oslobodenjem od Turaka (1878), kada su dotadanji čilčije postali vlasnici spahijske zemlje. Tu je nastalo dijelenje posjeda koje je zapravo u vrlo veliko} mjeri ostvarilo onu temeljnu težnju svakog seljaka : da dobije toliko zemlje, koliko mu je za život i za iskorišćenje raspoložive mu radne snage potrebito. Seljačka ta država u kojoj 80% pučansva živi od poljoprivrede, nije poznavala u opće velikih posjeda ; samo 220 posJednika imade о. 1923 preko 100 Ha, 115.420 njih imade manje od 1 Ha, dok daleko najveći broj t. J. 549.295 posjeduje između 1 до 10 Наг Грак је, unatoč ove inače nigde u Kuropi (osim u Srbiji) ne postojeće razmjerne izjednačenosti površina zemljišne svojine, vlada Stambuliskieva našla za potrebno da provede Još dalje izjednačenje ı to zakonom br. 41 od 21. Jula 1924.? Ovaj zakon si stavlja zadaću, da namakne potrebitu zemlju gospodarskim radnicima, seljacima bez ili sa malo zemlje, izbjeglicama ı povratnicima, — ı to u tolikom obsegsu.

1 Теоп Татоисће : La Bulgarie. Paris 1923. pag. 78 ı dalje.

2 Брљшлиновљ: Трудова поземлена собстеност. Софил. 1925.

Славко Дрпнновски: Земледелското движение в Буљлгарниа. Bulletin du bureau internalional agraire. Prag. 1996. IV. pag. 12. SagoH BO трудови земледелске стопанства. 1924.