Економист

277

da na njoj mogu naći podlogu za obezbeđen život. I učitelji na selu ı njeki specialisti mogu da dobiju takovu zemlju, a ona se može dati i za svrhe uređenja pokušališta, uglednih polja, za voćne ı lozne razsadnike, stručne škole, kaznione, te za zadrugarske svrhe ı industrije, ako se-njima promiče gospodarstvo. Za te с1ljeve potrebita zemlja se uzimlje iz jednoga „fonda” koji se stvara od državne zemlje ako ne služi svrhama podizanju zemljišne kulture, od zemlje bugarske narodne ı poljoprivredne banke, od zemlje, koja će se odvojiti od državnih brdskih ispasišta, od pašnjaka općinskih ı šuma, od osušenih močvara, od posjeda samostana, ako se neprivedu u roku od godine dana racionalnom goзродагепји, од okupiranih dielova opićnske mere ı od zemljišta izbjeglica, koja su ostala bez vlasnika. Od ovih se posjeda samo oranice, livade ı paše uzimaju u „fond”, sve druge kulture ostaju netaknuto vlasništvo sadanjih posjednika. Oranica, livada i paše nesmije nitko imati više od 300 dekara (50 Ha), nu za svaku glavu obitelji, koja imade više od 5 članova, se dodaje Još 5 Ha, a za dake također po 5 Ha. Gospodarstva, koja se ističu svojim racionalnim gospodarstvom mogu se povećati do 1500 Dekara. Ukupna, „fIondu” na raspoložbu stojeća površina procjenjuje se po vladi na okruglo Jedan milijun Ha, po protivnicima Stambulisktevog režima Jedva na 100.000 Ha. Preuzeta imanja se odkupljuju uz cijenu od 1—2.000 leva prema službeno ustanovljenom prosjeku cijene zemlje u god. 100 —1915, — nu protivnici vlade ivrde, da Je faktična prometna cijena zemlje bila g. 1921 izmedu 20—#40.000 leva po Ha. Novi posjednici imadu da plate podpunu cijenu fondu, nu ako naplate 10% kupovnine mogu ostalak da odplaćuju u 20 obročnih anuiteta uz 2%, kamate na dužnu svotu.

Neima dvojbe, da je agrarna relorma demokratski ı poljoprivredni značaj bugarskog naroda Jošte izrazitiji postao. Značajno Je, da se danas, kada je režim, koji ju je pokrenuo, davno pao, nitko nediže da traži povratak u prvoino stanje, akoprem se је iznosilo vrlo teških lLužbi proti partijski-protekcionističkom postupku pri provađanju reforme koja je imala uz socialno-ekonomski Još ı eminentno političku tendenciju da poveća broj pohtičkih pristalica u seljačćkim redovima a da oduzimanjem zemlje od gradanskih vlasnika ostavi buržuaziju. Na žalost, manjkaju nam podaci, po kojima bi se mogao ustanovili konačni posljedak ı promjena u razdiobi zemlje među posjednicima prama prvotnome stanju. Svakako u Bugarskoj nemogu da nastupe one posljedice