Економист

278

koje su u Rumunjskoj opažene u pogledu opadanja produkcije suvišaka za export, Jer je zemlja po bugarskoj reformi uz posve neznatne iznimke došla u ruke Jednako osposobljenih ı Jednako trošećih gospodara, kakovi su bili ı prijašnji vlasnici, a osim toga je uvećana kultuma površina uzimanjem pašnjaka općinskih ı državnih pod plug, dok se Je u Rumunjskoj djelila pretežno već od prije obrađena zemlja, a ona u novim krajevima Je prelazila iz ruku boljih gospodara u ruke slabijih.

Grčka po svome položaju na raskršću triju konimenta uvjek Je imala više interesa za Ро, trgovinu ı promet nego | za oospodarstvo. I danas samo 46%, pučanstva pripada poljodjelskom stališu. Ipak je Grčka po tomu, što je industrija slabo razvijena, što od exporta odpada oko 80% ma proizvode созроdarstva, što prirodne okolnosti govore više u prilog razvitku 90spodarstva nego li industrije — Jedna agrarna zemlja. U пјој prevlađuje mali posjed ; velikih posjeda Je bilo g. 1916 samo 1500. koji su zapremali oko 900—5000 На, а ukupna im je površina iznosila oko 350.000 Ha.? Od velikih posjednika ih je medđutiim samo 70 obradivalo svoju zemlju, ostali su svi prepustih svoje posjede na uživanje čičijama,š koji su posve slično kao kmetovi u Bosni, Hercegovini i Južnoj Srbiji dužni dati vlasniku u naravi polovinu ili trećinu prihoda. Ovaj preživjeli emphiteutički odnošaj nasljednoga zakupništva koči svaki napredak u gospodarstvu, jer svaki veći ulirošak produkcionih sredstava bilo kao rad bilo kao kapital dolazi u rastućoj mjeri u korist vlasniku zemlje a sve manje u korist čilčije. Tako čilčija nastoji samo da udovolji vlastitoj potrebi a ne proizvodi nikakove suviške u plodinama. Kraj čifčija imade u Grčkoj ı slobodnih neovisnih seljaka, kelalokorija, koji su nastanjeni većinom u brdovitim krajevima. U Tesaliji je 1916 g. ustanovljeno bilo na 323 kelalokorija 658 čilčija, u Kpiru je bilo 240 kelalokorija ı 412 čilčija, u Macedoniji 726 kefalokorija i 009 čilčija. — Gospodarska proizvodnja Grčke Je karaklerizovana velikom važnošću vinogradarstva, gajanja duhana, maslina, liga, južnog voća, — зуе сојађе Које mali po-

1 B. Simonide : La question agraire en Grčce. Revue d'economie politique. 1993. No. 6.

2 Michel Lheritier : La Grčce. Paris. 1921.

93 Dr. George B. Ducas: Die Landwirtschatt Griechenlands Berichte uber Landvirtschalt. Bd. IV. Halt 2. Berlin 1996.