Економист

279

sjednik može bolje da vrši nego h veliki. To Je posve razumljivo, kada se uzme u obzir, da od Jednog strema pšenice čist višak iznosi 407 Drachmi, od iste površine duhana 3150 D., a od eroždica 998.5 Draehmi. — Već g. 1911 započeo Je pokret, da se veliki posjedi, koji su ı onako zapravo bili rasparčeni u same male jedinice čiičija, predadu čilčijama ı ovi riješe nesnosnih ı nesavremenih ovisnosti od vlasnika zemlje. Nu istom g. 1917 je zakonom od 99. decembra br. 1072 za čitavu Grčku izdan zakon „Agrarni”, u cilju stvaranja samostalnih sitnih posjeda. Ovomu su zakonu slijedili još brojni kasniji, koji su već prama potrebama pojedinih krajeva ili promjeni političkosa režima, a ponajpače obzirom na repatrirane bjezunce iz Male Azije, kojih Je broj prešao preko 1,000.000 duša, nadopunjavali ıl: mjenjali prvotni zakon. Radi toga je dosta teško dati vjeran prilaz agrarne reforme Grčke, nu u suštini je ona provadana podjelom javnih ı državnih zemljišta ı privatnih velikih posjeda. Javnih ı državnih zemljišta Je bilo naročito mnogo u Makedoniji (tesaruf, mirije, mere), od kojih su međutim velik dio bili držali privatnici (Turci). Oyi su mogli da stekn podpuno pravo na držanu zemlju, ako su Jednu petinu besplatno odstupili državi — Slično kao što je to provodila Rumunjska u Dobrudži god. 1914., koja Je tu petinu tada kolonizirala. Privatni veliki posjedi eksproprirani su prema potrebi, nu nigdje ispod 100 Ha, a uz odštetu, koja se ustanovljuje sudbenim putem na osnovu procjene jednog гуатиспог аотопота. Ргосјепа imade da iznosi toliko, da odštetni iznos uz 6% ukamaćenje dade vlasniku toliku rentu, koliko je iznosila u normalnim prilikama revenija njecova od posjeda. Novi vlasnici stupaju u posjed dva mjeseca nakon što je zakonom propisanim putem položena odkupnina za odtudđeno zemljište. Odkupnina se polaže po državi u obligacijama, za koje država preuzima Jamstvyo, da će se isplatiti žrijebom najdulje za 30 godina a do tada nose 6%, kamate. Novi vlasnici imadu da vrate državi svu isplaćenu odkupninu ı sve biroškove, te na dužnu još svotu 6% kamata ı 1% u ime amortizacije. Oni, koji žele da dobiju putem ove agrarne reforme zemlju, mora da u opće јо5 пештади svoje zemlje ıli premalo prama raspoložiyvoj im radnoj snazi obitelji, il: da su revertenti (bjeguneci), ili da su u valu stekli ratni krst. Površina, do koje se zemlja dodjeljuje iznosi do 100 stremma t. J. 10 Ha: bivšim ratnicima držaya daje još ı gradu za kuću, dva vola ı jedan plug, za koje se trošak mora odplatiti u 10 godina bez kamata. — Say posao oko dodjeljivanja zemlje, ubiranja