Економист

762

Prostor mi ne dopušta da iznesem podatke o svim zagrebačkim bankama, a pagotovo ne o provincijalnim, gdje su te varacije između vlastitih sredstava ı uložaka još veće. Istićem samo kao najeklantantniji primjer dva možda najsolidnija zavoda u Zagrebu : Prvu hrvatsku štedionicu i Hrvatsku eskompinu banku. — Prva banka imade najveći broj uložaka u državi, drugi Je najjači zavod u pogledu vlastitih sredstava u Zagrebu. Prva hryatska štedionica imade kraj vlastitih sredstava (dionička glavnica ı rezerve) od Din. 130,000.000.— jednu milijardu i trista milijuna. dinara uložaka, dakle deset puta više uložaka nego vlastitih sredstava. Ti su ulošci kraj jednake dioničke glavnice porash za dvije godine od godine 1924. za preko 800 milijuna dinara. Hrvatska eskomptna banka naprotiv imade kraj vlastitih sredstava od ca. Din. 190,000.000.— krajem godine 1926. ca. 470 milijuna dinara uložaka, dakle u svemu ca. 2.5 puta više uložaka od vlastitog kapitala. ;

Ako se ustanovi minimum kapitala potreban za uložne роslove, odna bi se za zavode, koji imaju služiti samo lokalnim ıinteresima malih provincijalnih centara imao ustanoviti manji kapital, nego za zavode, koji imadu raširteniji prostorni djelokrug, s razloca, što se u manjim centrima me bi mogao namakmuti dovoljno veliki kapital.

Ne mogu zagovarati tezu, da treba manje zavode onemogućiti i fuzijom s većim zavodima pretvoriti ih и ПИјаје velikih zavoda, ili u najmanju ruleu postaviti male zavode pod kuratelu velikih. Manji lokalni zavodi imadu da zadovolje potrebe svoga kraja i toj će potrebi prije udovoljiti od Rhjale velikog zavoda. Veliki zavod može da imade interesa da putem filijale dođe do uložaka kojega kraja, a da prema potrebama istoga kraja pokaže potpuni nehaj i dobiveni novac upotrebi ondje, odje povoljnije može plasirati.

Treba dakle omogućiti i osnivanje manjih zavoda ı dopustiti im primanje uložaka kao i većim zavodima.

Postavljanjem nekih uvjeta uz koje Je dozvoljemo primati uloške, ne znači još da takovi zavodi trebaju za ko neku naročitu koncesiju. Dioničarsko društvo može započeti sa svojim djelovanjem tek momentom upisa u trg. registar. Sud će prije dozvole upisa razmolpibi, da li je udovoljeno svim propisima, koji su potrebni za osnulak dioničkog društva, koje će se baviti s uložnim poslom, i tu dozvolu dati tek onda, nakon što je svim tim пујеtima udovoljeno.