Економист

827

cija u podjeli narodne imovine i narodnih dohodaka, koje nisu izazvane normalnim kolanjem dobara, odnosno normalnim peripetijama poduzetničkog rada. Takve promjene u sOocijalnoekonomskoj strukturi mogu biti vrlo dalekosežne, te znače praktično proletariziranje širokih slojeva pučanstva, besposlici i osiromašenje velikog broja srodnih ekonomskih jedinica. „Jasno je, da država ne moze ostati potpuno indiferentna spram ovakvih pojava, jer stvaraju nezdrave odnose u cijelom procesu proizvodnič zatim poremećenja na novčanom i kreditnom tržištu i konačno stvaraju jedan minus u narodnoj imovini, a eventualno i u narodnim dohocima. Taj je minus vrlo opasan i onda, ako nije apsolutan, već i onda ako se izkazuje u poremećenoj relaciji podjele оозродатвкћ · dobara i dohodaka. Moderna država mora naročitu brigu posvetiti tomu, da omogući stvaranje što Većeg broja рг!vrednih jedinicat. zV. srednjeg staleža, jer je iskustvo dokazalo, da narodi i narodne privrede mogu povoljno napredovati samo ondje, gdje postojiširoksloj srednjeg staleža u ekonomskom smislu riječi. Na tim se srednjim dohocima i srednjim imovinama zasniva, učvršćuje i povećaje blagostanje zemlje. Pod uplivom ovih ideja vodila se je primjerice u svoje vrijeme u Njemačkoj kroz Viš: godina borba oko toga da li treba u izvjesnom opsegu ograničiti ili čak zabraniti termisku trgovinu efekata na burzama. | KMakogod je spekulacija u izvjesnoj mjeri potrebna ikorisna, to su ipak neke njene krajne posljedice, kako vidimo, prilično opasne, jer izaZivaju nepoželjne poremećaje u strukturi nacionalnih dohodaka i nacionalne imovine. S gledišta naših specifičnih prilika treba još uzeti u obzir, da se cijela naša narodna privreda bori s raznim teškoćama od kojih su možda najkarakterističnije slijedeće:

1.) abnormalno visoki kamatnjak

2.) pomankanje mobilnih kapitala

3.) nepovjerenje ili bolje reći педомојпо ромјегепје širokih masa spram banaka s jedne strane, a nepovjerenja banaka spram njihovih klijenata s druge

4.) veoma slab ili nikakav interes publike za cfekte uopće, dakle ne samo za dionice, nego i za гахпе obligacijć, založnice itd,

5.) zastoj odnosno abnormalno stanje u hipotekarnom· poslu. Na jednoj strani postoji naime sv jača potražnja za hipotekarnim kreditima uslijed priličnog razmaha gradevne djelatnosti, dok na drugoj strani tom razvoju stoji па pitu Vi-