Економист

830

баја по Чо је to poželino i potrebno. Nije doduše Ssimpatično ako se pledira za parcijalne reforme Osobito kada se kao u našem slučaju radi o Кграгепји odnosno nadopunjivanju nekoliko raznih domaćih zakona. lstina je, da većinom: nismo stekli povoljnih iskustava s ovakvim parcijalnim reformama. No s druge strane treba i ovdje imati pred očima, da se i ovdje radi o legislativi, koja se tiče ekonomskog područje, a za ovo je područje karakteristično, da je ono flotantno. Za našu pak kraljevinu postoji još jedan naročiti speciticum, da ona ргеstavlja jedno novo privredno područje, koje je nastalo uslijed političkog prevrata i svijetskog rata, te sastoji od triju predjašnjih samostalnih privrednih područia odnosno njihovih dielova (Srbije, Crne Gore i .djelova Austro-Ugarske) od kojih područje koje je bilo prije u sklopu Austro-Ugarske monarhije već od prije nije bilo homogeno. Uz ovakve prilike postoji naročita potreba da legislativa nove države poduzme 5уе mjere, da se poluči ekonomska ravnoteža i ekonomsko izjednačenje i sljubljivanje svili ekinomskih interesa u pojedinim dijelovima naše поуе države.

Osim toga valja uzeti u obzir, da velik dio predloženih reformi predstavlja takve predmete, koji u našem zakonodavstvu |OŠ uopće nisu nikako predviđeni, pa prema коте 1 и tehničkom Dpogledu neće biti teško, da se onč skupe u jedan specijalni zako, koji će vrijediti kao dopuna postojećih zakona (na pr. kontrola osnivanja d.d., sistematizacija zakletih revizora knjiga, bilarine sheme, odgovornost za deponiranc efekte itd.). na

Ako sad želimo odgovoriti na daljnje pitanje u koliko se ima prema rezultatu spomenute analize razlikovati zaštita ulagača od zaštite dioničara po smeru i pO Opsčgu, onda mislim da treba u prvom redu voditi računa o tome, da je u ekonomsko pogledu položaj ulagača i položaj dioničara u mnogome sličan. No s druge strane treba da bude zaštita po svom intenzitetu slabija za dioničara, a jača za ulagača. Dioničar je pojmovno uvijek suvlasnik poduzeća, dok ie ulagač vjerovnik, koji treba da ima privilegovan položaj glede svoje tražbine. Mislim, da kod ove juridične distinkcije moramo ostati i kod svake reforme. [и паšim nerazvitim prilikama nema nikakvog dovolinog razloga da se ta distinkcija nekako reducira ili izbriše, kako to djelomice predlaže g. prof. Škerlj (Spomenica str. 23). Bitno je po mojem mišljenju za reformu u pogledu zaštite dioničara, da se akcentuiraju njihova suvlasnička prava tj. da sč pojača realna kontrola