Економист

831

dioničara spram uprave poduzeća. Dalje mislim ne možemo ići. Inače pak smatram, da sve specijalne nove odredbe na području prava dioničkih društava paralelno idu u korist i dioničarima, kao i ulagačima, kao i svim osfalim vjerovnicima i klijentima dioničkih društava. I u tom je praktična i ekonomsko-politička veza između interesa dioničara i ulagača.

Prema tomu ćemo najprije raspraviti one specijalne norme, Које bi trebalo donijeti, te idu u korist ulagača, dioničara i svih ostalih vjerovnika (t. 1., 2., 3., 15) a zatim ćemo raspraviti one mjere, koje se tičusamo ulagača odnosno deponenata (Е.4. 16.)

1. Zajedničke mjere za zaštitu dioničara i ulagača.

1.) Kontrola kod osnutka dioničkih društava.

Njemački trgovački zakon propisuje u svom S-u 192. da članovi upravnog i nadzornog odbora svakog novog d.d. imaju predložiti sudu pismeni izvještaj o postupku kod osnivanja, i to zajedno sa prijavom novog d.d. za upis u trgovački registar. Џ slučaju da je jedan od osnivača ujedno ćlan upravnog ili nadzornog odbora novog poduzeća ili si je dao osigurati posebno kakvi odštetu ili nagradu za svoje učestvovanje kod osnivanja ili za зуој розао око toga, te napokon u slučaju t. zv. kvalificiranog osnutka treba da postupak kod osnivanja bude još posebno preispitan od strane zakletih revizora koji o svom nalazu podnose Drije protokolacije izvještaj nadležnom trgovačkom sudu. Bez toga izveštaja ne može trgovački sud provesti protokolaciju novog d. d. Revizore imenuje u svakom takvom slučaju nadležna trgovačka komora, a ako ove ne bi bilo nadležni trgovački sud. Nemački zakon propisuje detaljno na šta se ima odnositi preispitanje od strane zakletih revizora. Oni imaju ispitati ispravnost i realnost svih podataka na osnovu kojih je sastavljena društvena osnova, te napose imaju u slučaju ilacije ustanoviti ispravnost prociene svakog pojedinog aporta. Nemačke trgovačkekomore izdale su većinom posebne pravilnike o posljetku kod kontrole osnutka dioničkih društava i 0 postavljanju zakletih revizora. Držim da bi za naše prilike svakako trebalo preuzeti ovaj sistem ispitivanja postupka kod osnivanja d. d. i proširiti ga onamo da se stručno preispitivanje ima provesti kod svakog novog d. d. a ne samo u slučajevima u kojima to propisuje S-192. njemačkog trgovačkog zakona. U istom smislu recipira njemačke propise