Економист

838

slim da bi bilo najbolje, da se u ovom slučaju propiše da nadležna trgovačka komora ima za svako dioničko društvo odrediti jednoga ili dvojicu zakletih revizora za pregled bilanse iz reda Zakletih revizora, koji su uneseni u popis kod područnog apelaстопог зида. Upravni odbor dužan je u roku od 3 ili namjviše 6 mjeseci nakon isteka poslovne godine predložiti bilansu glavnoj skupštini zajedno sa izvješćem revizora (tako je predvidjeno i u madžarskoj osnovi). Svrha reforme treba da je i u ovom slučaju ta, da se osigura objektivna vrijednost i nepristranost preispitanja po revizorima, jer inače i ta mjera me će imati drugo već samo formalno značenje. Dopuštam da krai velikog broja dioničkih društava ne će biti uvijek lako, da se posao revizije obavi brzo i glatko, ali smatram, da sama revizija bilanca po neprisrtranim stručnjacima predstavlja tako dragocjaen elemenat za kontrolu rada dioničkih društava i za polučenje stabilnosti na tržištu efekata, da se naša reforma me bi smejala odreći оуз institucije. Osim toga trebalo bi po primjeru madžarske osnove (š 100.) predvidjeti da jedna desetina dioničara može хаћијеvati da revizori preispitaju ivzyjesni dio poslovanja dioničkog društva u koliko je takav zahtjev glavna skupština odbila ı u koliko se radi o poslovima koji su sklopljeni najdalje dvije 50dina unatrag.

Publicitet glede rada dioničkih društava je danas de fakto kako posve ispravno primjećuje prof. Dr. Škerlj gotovo nikakav (Spomenica str. 37). Držim, da bi bilo apsolutno potrebno da se postojeći propisi izmjene onamo, da se propiše obligatorno objavljivanje bilanca dioničkih društava u „Službenim Novinama“ Dužnost objavljivanja godišnjih bilanca trebalo bi protegnuti i na društva s ograničenim |amstvom, koja se bave bankarskim poslovima. Za banke trebalo bi osim toga propisati da moraju publicirati i svoje t. zv. polugodišnje bilance, kako је to već uredjeno u nekim zemljama. Poznato je da su bilanc danas većinom neprozirne, makar postojeći trgovački zakoni sadrže neke norme o tom, kako imaju bilance d. d. ivzgledati. Bilo bi vrlo potrebno, da se propiše bilančna shema za dionička društva, i to posebna za bankarska društva, a posebna za ostala. (Vidiš 93. madžarske osnove). I prof. Bajkić zagovara ovaj predlog samo smatram, da ne bi bilo uputno, da se to pitanje riješi kako on to predlaže — kao neki junctim sa uslovima za 40bijanje kredita kod Narodne. Banke. Ako se uzakone ovakve