Економист

845

da Poštanska Štedionica preko poštanskih ureda, koji u mnogo slučajeva vrše ulogu njezinihfilijala zalazi i u najmanja mjzsta, to već sada postoji dovoljno ustanova kod kojih za ulagače me prijeti ozbiljna opasnost. Pored toga mnogi haši gradovi imaju sVOje gradske štedionice, drugi opet spremaju se da ih osnuju, pa tako postoji još nekoliko zavoda koji u pogledu sigurnosti ulagača pružaju dovoljno garancije. Osim toga ljubljanska i zgrebačka oblast imaju isvoje oblasne štedionice, a opaža se pokret da sve oblasti dobiju svoje štedinmice. Prema tome mi ćemo za kratko vrijeme imati dovoljan F 'ој novčanih ustanova koje u pogledu zaštite ulagača pružaju dovoljno garancije budući да za njihove Ob aveze garantira država, dotično oblast ili općina.

Upogled uložaka kod privatnih novčanih zavoda kongres ne traži zabranu da novčani zavodi u užem smislu riječi primaju uloške, зато što se takovim novčanim zavodima a Li cilju zaštite ulagača ima tačno propisati djelokrug. Takovi novčani zavodi imali bi se posvetiti lih blagajničkim i kreditnim operacijama pa bi im prema tome bio zabranjen svaki iole spekulativni angažman. |

U kratko rečeno kongres pravnika traži, dase zakonskim mjerama kod nas provede princip podjele rada između pojedinih novčanih ustanova, dotično da usvojimo engleski sistem u našem novčarstvu. Prema tome novčami zavodi koji primaju uloške imali bi svoje poslovanje ograničiti lih na blagajničku službu svojih komitenata, na eskompt prvoklasnih mjenica i eventualno na lombard prvoklasnih vrednota. Finansiranje ili angažman kod trgovačkih i industrijskih poduzeća bio bi im strogo zabranjen. Zadovoljenje kreditnih potreba naše industrije moralo bi se prepustiti drugim novčanim ustanovama a nikako novčanim za- уодшта koji primaju uloške. Doduše kongres pravnika obzirom na Već stvoreno stanje dopušta jedno prelazmo vrijeme, nu ipak konačni mu je cilj potpuna podjela rada između pojedinih novčanih zavoda i zavođenje engleskog sistema ti našemi novčarstvu.

Primječujemo da sistem podjelbe rada između novčanih zavoda na koji nalazimo u Ergleskoj potpuno je nepoznat u čitavoj ostaloj Evropi. Koliko u Njemačkoj tolikou Franacuskoj, Italiji, Švajcarskoj i ostalim državama, veliki novčani zavodi koji imaju i najveće uloške glavni su nosioci čitave industrijske djelatnosti. Ražvitak njemačke i talijanske industrije a isto tako i industrije ostalih država Evrope, bilo bi nemoguće i pomisliti