Економист

357

cije u pitanjima znanosti i tehnike, koja se na nje stavljaju i podržavaju vezu Inslituta sa naučenjacima i znamnstvemim O sviju maroda ı jezika,

Institat izdaje uz prije spomenutu »Revue-u« Još ı mjesečne »Balletm de stalislique agdricole et commerciale«, te godišnji » Amuaire international de' statistique agricole« i »Amnuaire imlerna-

tioal de legsislation agricole«, Oye publikacıje sadržavaju materijal neprocjenjive važnosti. Naročito slatistički podatci lastituta danas su podloga čitave svjetske irgovime Žitom i stočarskim proizvodima, 12sradnjom ovce informativne službe Mnstitut vrši jednu vrlo zaslažnu zadaču, u kojoj je nenadoknadiv. U novije doba on medjutim pokazuje temdencije, da ulazi u područje praktičnih pitanja бозродагskoga života ı da traži, da bude posmatran jedimim рогуапип 7аstupnikom sviju acraraca svijeta*), To se može priznati s jednostavnosa razloSa, što je Institut zavod skroz oficijemosSa karaktera, u kojemu su zastupame samo vlade pojedinih država, a nikako ne slobod i zastupnici poljoprivrede. Zato ovaj službeni zavod ne može i me smije da bude zastupnik interesa slobodnih institucija i еКопота, tu ulosu je po svojem saslavu i namjevi više zvan da vrši

Commission internationsle d' agriculture i Pariz

Ova mstitucija ostvarena Je god. 1896. te je imala do nedavno u slavnom za. cilj, da priredjuje medjunarodne kongrese za sve grane poljoprivrede, Те je u tome cilju postisla zamjerne uspjehe, lrinaest ovakovih kongresa je već priredjeno, fisuće poljoprivrednika im je prisustvovalo, stotlme relferenata izaijelo Je ma mjima potpuno slobodno i nevezano na nikakove oficijeme obzire svoje mišljenje o svim aktuelaim pitanjima zmanmosti i tehnike бозродагstva. Izvešća o radovima kongresa su dokumentacije gospodarskoga napretka od meprocjenjive vrednosti,

U majnovije doba {od gs. 1926... Commission International d'agriculture izgradila u smjeru okupljanja svih gospodarskih slo bb odnih organizacija, naročito zadrugarstva, Da se ispravno shvati domašaj ove internacionalne veze Феђа мост, да zadrugarstvo, kao poseban oblik asociacije, krije u sebi elemente za socijalni i maferijalni preporod oijeloga današnjeg ku.turnos svijeta. Njegovi „с јеу! зе пе zaustavljaju pri tome da dovode u meposredni do-

#) L'institut international d'agricullure. Rome. 1927. pag. 29.