Економист

358

dir producenia i konzumenta eliminiranjem posrednika i njihovih profita, ili da olakšaju dobavu kredita i sl., — već zadrugarstvo, Које na selu vrši jednu automatsku selekcija najboljih, najčestitijih elemenata i ma najzogdniji načm povezuje imdividualnu produkciju sa kolektivizmom, može da preza i za tim, da preuzme od državne vlasti neke vrlo važne funkcije, kojima državne vlastine mogu da udovclje nikada tako savršeno, kako io može zadrugarstvo, tako n.pr. poboljšanje života na selu, podizanje pismenosti i opće kulture, sanintarnih prilika, pobijanje alkoholizma i sl. Ovi visoki ciljevi zadrugarstva imadu medjunarodni značaj, jer zadrugarstvo danas postoji kao organizovana institucija kod svih maroda. Prirodno je, da je zajedništvo interesa pobadijivalo već dosla rano ma asocijacije mtelacionalnoSa značaja. Predaleko bi nas medjutim vodilo, kada bi ovdje htjeli da navedemo sve zadrugarske medjunarodne organizacije, koje imadu za cilj izmedju dobara, kredita i sl. ili zaštitu interesa pojedinih vrsta produkcije. Treba da se ograničimo na ovu Jedinu mstituciju, koja povezuje гадгибатstvo u cilju ne matferijamih, već idealnih njegovih ciljeva, a to je »Commission iternatiozal d'agriculture {Union Internationale des Associalions Agricoles) u Parisu. Po zadnjoj [23.—25. maja 1928. u Beču) uslijediloj reakciji njezinih pravila komisija želi da ujedini sve nacionalne i internacionalne asocijacije, koje zastoje unaprediti gospodarstvo, šumarstvo ı ostale grane vezane sa obradjivanjem ila u posledu tehnike, znanosti, ekonomije i socijalno, To polje rada slobodnih organizacija ne dolazi nikako u koliziju sa radom olicijemoga aparata IMmslitat international d'asriculture u Rimu, ono je potrebito ı daje djelovanja Commission intem. d'agriculture jedan daleko veći zmačaj no što ба је dosada imala, pak možemo od njenoga rada očekivali vrlo dalekosežne posljetke.

Prošle godine ustrojena je jedna treća Internacionalna istilucija za interese gospodarstva, i to u krila Socićtć des Nations u Ženevi, Velika svjetska ekonomoska komferencija u maju 1927. preporučila je jednoslasno Društvu Naroda, neka otvori instituciju, koja bi nastavila radi osjesurala primjenu predloga konferencije odnosno pripravljala provodjenjenjezinih zaključaka. To je učinjeno zaključkom plenarne sjednice Draštva Naroda od 24, septembra 1927., kojim se stvara jedan »Comitć conmnsultatil« u krilu već od prije, postojećeca »Сотне economique-a« Društva Naroda. Taj Comite consultatif sastoji se od. 25 zastupnika