Економист

360

ritorije jedne države, ona podlogu svoje proizvodnje, zemlju, пе može umnožiti. U industriji se diobom rada, paralelnom отбатzacijom pojedinnih Taza proizvodnos procesa, može produkcija Sotovo neograničeno umnožifi, u agrarnoj produkciji se razvitak bilina iz sjemena do žetve, fotusa od embria do razvijenos mlados bića ne može bitno pospješiti. Industrijama produkcija se može u zalvorenim zašlićenim radionama reslementirati u vremenu i prostoru posve povoljno, poljoprivredna produkcija se mora nepresiano prilagodjavati promjezama vremena, ona ne može odmjerivali radno vrijeme kao mdustrija, me može šablonski iz dana u dam udešavati tečaj proizvodnoS procesa, već mora individualno, slebodmno i na vlastiti riziko, da udešava svoju produkciju, In d .strijalna proizvodnja se može kolekftivističiki orgamizovati, poljoprivredna danas još mikako, U previdu ovih temeljnih razlika u naravi jedne ! агибе ргодикcije leži sadbonosna pogreška počemnosga boljševičkog režima, taj previd je platilo devet milijuna ljudi svojim životom gladju, koja je nastala kao reakcija na pokušaj kolektivističkog uredjenja gSospodarske proizvodnje u Киш.

Odnos sela prema gradu pako proizilazi iz hostorićkoga razvitka gradskog elementa počam od VIL—K_NII. vijeka, koji se sve više odvaja od »okoline«, od seoskoga, agrarnog življa, koji razvitkom kapitalizma urbane demokracije i racioralističke, anti-relisiozne filozofije sve više subi vezu sa seoskim narodom. Što veći bivaju gradovi, što više se u njima razvija Ттбоута 1 industrija, umjetnost i umjelni obrt, literatura itd., — to убе ош postaju intermationalni, — narodnu fizionomiju, narodnu tradiciju, umjelnost i osjećaje čuva Još samo selo. Ali u toj borbi selo podleže: Srad odlučuje u politici, u ekonomskim pitanjima, u duhovnom živolu, i što dalje napreduje evolacija sa пашralnoga na ·novčano i kredimo gazdovanje, što više se diže industrija i promet to više zarobljuje grad selo, U Кизђ danas jedna brojem posve neznatna, ali organizacijom jaka proleterska masa gradskih elemenata diktira svoju volju marodu od 140,000.000 duša. U Sjev. Americi ne može većina slobodnih orana da dobije državnu vlast u ruke, jer im to meda organizovana saaga Rkapitalističkih i idustrijskih poduzelnika. U oSleskoj, Frane skoj, Njemačkoj, Italiji je po sve slično, — čak mi u čislo agrarnim zemljama kao što je Japan, Kina, države Južne Amerike i Južne Afrike, ne dolaze agrarni, već gradski eleme:ti