Женски покрет

Vukotinović, grof Drašković, Kukuljević i drugi odlični duhovi, koje je jednako ispunjala ideja preporoda svoga naroda i ujedinjenja svih južnih Slovena, bili su česti gosti te domoljubne kuće kojoj su žene dale duh i smisao. Tu je Stanko Vraz napisao svoje najbolje pjesme, tu je Lisinski napisao prvu Hrvatsku operu. Isto tako lijep je krug sakupljala oko sebe u Zagrebu gospodja Vancaš. Uz ove žene bilo je i drugih, koje su se istakle i aktivnijim radom, koje su svoje domoljubne ideje iznosile i u javnost u pjesmama, dramama ili člancima. Spomenut ću Dragoilu Jarnevičevu i Jagodu Brlićevu, koje su izašle sa posebnim djelima, a prešutjetću sve one druge, koje su se javljale u literarnim revijama. (Kolo, Danica) i ako ih nije bio malen broj. Dragojla Jarnevićeva poznata je ne samo kao pjesnikinja nježnih, patriotskih pjesama već i kao autorica drame. Njena ~Veronika Desmička“, drama u 5 činova u stihovima jest prva drama napisana od žene. Osim toga piše ona i pedagoške i didaktičke članke, kojima pokazuje da se zanima pitanjem odgoja žene i da ima sposobnosti, da mu dade novi pravac. No Dragojla Jarnevićeva zanima nas ne samo kao literatkinja i reformatorica ženskoga odgoja nego kao ličnost. Ona nam je pišući kroz četrdeset i dvije godine pomno redigovani dnevnik, pružila priliku da upoznamo u tančine dušu žene intelektualke onoga doba. Taj je dnevnik, pisan potpunom iskrenošću, ne prešućuje on ni dobro ni zlo koje pokreće društvom u опо doba, tako da nam ujedno daje jasnu sliku o tadanjem stanju kulture i civilizacije. Život i rad te interesantne žene prikazala nam je jedna naša savremena književnica, koja se momentano nalazi meću nama: Adela Milčinovićeva. Uz Dragojlu Jarnevićevu zaslužuje da se spomene i Jagoda Brlićeva, ćija je knjiga pjesama nedavno ponovno štampana. To su i opet njezine patriotske pjesmice, koje nam pokazuju, koliko je taj jedan osjećaj zakupljao plemenitije duhove i koliko su žene umjele, da se zanose onim, što je u to vrijeme upravljalo čitavim društvom. U isto to vrijeme, kad se žena življe javlja kao literatkinja, počinje se zamječivati i njena jača akcija u društvenome životu. Opaža se prvo nastojanje, da se osnuje žensko društvo sa svrhom da izdaje knjige za puk.

6

O Hrvatskoj ženi

215