Женски покрет

vajući sve državne zakone, isključene su od saradnje iz najvažnijeg područja državnog života i ne mogu ispoljavati svoja gledišta na pitanja, koja se podjednako tiču muškarca i žene, to jest naroda. U samoupravnim telima, gde se rešavaju prvenstveno socijalna, prosvetna i privredna pitanja lokalnog značenja a za rešavanje ovih pitanja žene daju radom u ženskim organizacijama dokaze velikog razumevanja one nemaju reči. Društvo naroda sa svojim ustanovama Međunarodnim biroom rada i Međunarodnim sudom pravde u Hagu značajan je forum za međunarodna politička, ekonomska, kulturna i pravna pitanja. Pošto smatramo da su unutarnja i spoljna politika svake države i njeni odnosi sa ostalim državama u veoma bliskoj vezi i utiču često presudno jedna na drugu, učestvovanje u pitanjima međunarodnih odnosa dopunjava takoreći političku delatnost u vlastitoj zemlji. Stoga smo mišljenja da bi žene morale imati u radu Društva naroda i njegovim međunarodnim ustanovama mnogo veći udeo no što su ga imale do sada Duboko smo ubeđene da će se nacionalne i internacionalne prilike na svima područjima života sređivati tako, da se postigne miran i plodan međusoban život bez strašnih prekida, koje nanosi rat, tek tada kada bude došao do punog izražaja u sveukupnoj nacionalnoj i internacionalnoj političkoj delatnosti i ženin mentalitet. Na svojim zborovima su žene Jugoslavije jasno ispoljavale gotovost, da povedu istrajnu borbu za političku ravnopravnost, jer hoće da postanu politički faktor u nacionalnom i internacionalnom životu, i u tome smislu su upućivale rezolucije vladi i parlamentu. Na osnovi svega izloženoga predlažemo: 1) Da se što pre zakonom sprovede ustavom predviđena mogućnost ostvarenja načela političke ravnopravnosti između žene i muškarca, i to bez svakog ograničenja, tj. davanjem aktivnog i pasivnog biračkog prava za zakonodavna tela i samoupravne ustanove pod istim uslovima kao što važe za muškarce. 2) Da se pozovu na osnovu § 26 Zakona o banskoj upravi i žene u banska veća, i na osnovi § 45 istog zakona u banski sanitetski savet. 3) Da određuje vlada u delegacije za Društvo naroda i njegove ustanove i žene. III. GRAĐANSKI ZAKONIK Sadašnji položaj Iako je proteklo skoro 20 godina od ujedinjenja Jugoslavije, građanski zakon još nije unificiran. U pogledu propisa građanskog zakona, Jugoslavija ima šest pravnih područja:

1) Pravno područje na kome važe propisi austrijskog građ. zak. sa novelama iz 1914, 1915 i 1916 god.; 2) Pravno područje na kome važe propisi austrijskog građ. zak. bez novela; 3) Pravno područje na kome važe propisi srpskog građ. zak.; 4) Pravno područje na kome važe propisi mađarskog građ. zak.; 5) Pravno područje na kome važe propisi crnogorskog običajnog prava i opšteg imovinskog zakona; i najzad, 6) Pravno područje na kome važe propisi šerijatskog prava (za muslimane). S pogledom na ovih šest pravnih područja izlažemo pravni položaj žene po pitanju njene sposobnosti za pravne radnje, po pitanju položaja žene u braku i porodici i u naslednom pravu. U ovim pitanjima najosetlijivije je istaknuto nejednako tretiranje žene u odnosu prema muškarcu. a) Sposobnost žene za pravne radnje Po austrijskom građ. zak. sa novelama i bez novela, mađarskog građ. zak. i šerijatskom pravu, žene su izjednačene sa muškarcima u pogledu sposobnosti za pravne radnje. Po srpskom građanskom i crnogorskom imovinskom zakonu u ovom pitanju pravi se razlika, da li je žena udata ili ne. Neudata, udova i razvedena žena izjednačena je sa muškarcem u pogledu sposobnosti za pravnu radnju; dok udata žena, po propisima ovih zakona, mora imati odobrenje muža za pravni akt koji preduzima. b) Pravni položaj žene u braku 1) Forma braka. Na pravnom području na kome važe propisi mađarskog građ. zak. obligatan je građanski brak; na svim ostalim pravnim područjima obligatan je crkveni brak. 2) Nadležnost sudova u bračnim sporovima. Na području austrijskog građanskog zakona sa novelama bračni sporovi dolaze u isključivu kompetenciju državnih sudova. Po mađarskom građanskom zakoniku zastupljeno je gledište, da se prava supružnika, koja izviru iz njihovih dužnosti, ne mogu ostvariti sudskim putem. Međutim, povreda ovih dužnosti (čak i uzajamno nepoštovanje i nepomaganje) mogu dati razloga za razvod braka. U tom slučaju brak se razvodi pred državnim sudom; a ako je sklopljen • i crkveni (kao neobavezan) njegov razvod zavisi od propisa pojedine konfesije i crkvenog suda. Na ostalim područjima, u pitanju valjanosti braka, razvoda i rastave pravoslavnih, katolika i muslimana, nadležni su crkveni sudovi; a u pogledu

Јануар-фебруар 1937

ЖЕНСКИ ПОКРЕТ

7