Жидов

Iz parlamentarnog govora zastupnika dra B. Strauchera izrečenog u car. vijeću dne 16. lipnja 1917.

O položaju Židova u Austriji.

„Udara u oči žalosna činjenica, da antisemitizam sve to jačim biva. Otvoreno ili pritajeno neprijateljstvo protiv Židova pojavilo se žalibože, a začndo i kod odlučujućih činbenika, kod kojih se moglo očekivati, da će stvarno i pravedno prosudjivati Židove i židovska pitanja. Očilo je, da ovi krugovi, zadojeni mržnjom antisemitizma, ne samo da trpe neprijateljstko raspoloženje prema Židovima, već ga takodjer i podupiru, što je dokazano izvan svake sumje. Dopustite mi sada da progovorim otvoreno o položaju i znatnosti Židova u Austriji. Tom prilikom upozorujem na mnoge tu i inozemne publikacije o novouredjenjti monarkije i srednje Evrope, koje n aročito ističu znamenifost austrijskih Židova za državu i gospodarstvo. Na svijetu imade 14 milijuna Židova, Od toga stanuju u Ausfro-Ugarskoj 2 1 milijuna, a u Austriji 11/-*l 1 /-* milijuna. Danas su Žiđovi izraziti, znatni realno-političui činbenik i to poradi svoje snažne Ijubavi za prosvjetu, svoje inteiigencije i svog državi odanoga značaja Ali kako se kod nas postupa sa Židovima i kako se ocijenjuje njihov rad! A ipak bi razborita vlada imala razloga, da postupa pravednije sa židovskim narodom s obzirom na vanjsku i nutarnju politiku. Ja ću spomeniti samo nekoliko temeljnih članaka našega ustava. koji tako lijepo »Pred zakonom su jednaki svi gradjani, svi javui uredi pristupučni su svima gradjanima; uživanje gradjanskih i političkih prava, neovisno je od pripadnosti kojoj vjeroispovijesti!« Uza sve to još danas, nakon nakon 50 godišnjeg opstanka temeljnih državnih

tupi smetnja. Iz daleka se čuje kotrljanje kola i ustrašujuća zvonjava zvona. Nastaje metež; »Vatra!« Bezbroj glava diže se u vis, gleda u tamno nebo, gdje titraju svijetle zvjezde, rad bi saznati, gdje gori. Ulični dječaci trče u smjeru jurećih kola, koja poput vjetra projuriše i nestaju u tamnoj noći. Uplašene majke hvataju dječicu za ruke i vuku ih silom u kuću; samo siromašni ulični muzikaši ostaju časak na istom mjestu i neznaju, što da rade . . . Preveo: Jakob ben Avrohom.

Učbenik jevrejskog jezika. (Lehrbuch der hehraischen Sprache M. Rath.) Nedavno je izašlo drugo popralvjeno i prošireno izdanje već općenito priznatog ućbenika Mosesa Ratha. Knjiga je zgodna za školu i samouke, a imađe riječnik i ključ. Dnevna i strukovna štampa laskavo seizrazila o Rathovom učbeniku. koji je sobito prikiadan za učenje jevreskog jezika i Upoznavanje jevrejske literature. Kruto uvezana knjiga obuhvata 400 stranica i stoji samo 7 K; poštarina 40 fil., a pouzeće 1 K. Naručiti se može kod autora; M. Rath. Wien 1Postgasse 11. ili u kojoj godi knjižari.

„Najvažnije u prosudjivanju cijonizma jeste činjenica, da ta ideja* nije puki san, veći da se -je uza (sve poteškoće znatnim đijelom realizirala“. Major Franz Carl Endres.

zakona, većina je državnih ureda i zvaničnih mjesta zatvorena za austrijske Zidove. Pravna jednakost, zajamčena temeljnim državnim zakonima, ostade do danas skoro samo mrtvo slovo. i je li se može vjerovati, da u Austriji još uvijek imade općina i gradova, gdje austrijski Židovi ne smiju stanovati ? Zahtjevi židovskih gradjana u Austriji. Mi Židovi zahtijevamo, jasno i glasno, da poput ostalih naroda i gradjana ove države, takodjer možemo bez ograničenja uživati sva prava i sloboštine. Jer se mi, austrijski Židovi, vazda i bezuvjetno izjavIjujemo za Austriju. Naša požrtvovnost u ovom najstrašnijem ratu. sjajno se dokumentirala, a prinosi Židova za dobrotvorne, ratno pripomočne svrhe i ralne zajmove premašuju daleko odnošaj njihovoga broja prema broju cijeloga pučanstva. Naši zahtjevi traže jedino ostvarenje i savjestno provedenje postojećih i već sankcijoniranih zakona. A budući da je posljednjih 25 godina narodnosni unjer došao do snažnoga izražaja medju austrijskima Židovima, tosu naši zahtjevi pojedince ovi; 1) Tražimo ravn q*ravm>st Zidova kuo, narodu; stoga kulturnu autonomiju i narod nu židovsku izbarnu kuriju u svim zastupnim tjelima, gdje god Židovi stanuju u masama. 2) NeOgranićenu politićku ravnopravnost Židooa kno gradjana i konačno provedenje ustavom zajamčene ravnopravnosti na svim područjima. 3) Gospodarstvcnu i socijalnu skrb za nmse židooskoga. proletarijnta, čija je hijeda doista ranrednn.Mi smo dosta punoljetni i ne ćemo da budcmo gradjani drugoga reda . . . Želimo gospodarstven i, narodnoštni i Jculturni procvat svilt oustrljskih naroda i prestanak narodnosnih razmiricu. To će biti samo onda, ako se budc postapalo sa svim narodima, kao s ravnopravnim i jednakovaljanim uz istodobnu demokratizaciju uprave . . . Mi, austrijski Zidovi borimo se za politićko slobodnu, cvatuću i gospodarstvcno jaku Anstriju. Od kuće sveopćega izbornoga prava očekujcmo, da će ovo pnćko zastupstvo izgraditi modernn, slobodnu i demokratsku Austriju, u kojoj će svaki narod, pa i židovski polučiti ostvarenje svojih prava. U Austriji ne smije biti silovan nijedan narod, pa bio on hrojem ma kako malen\

Iz Rusije.

M. Gorki o ravnopravnosti Židova u Rusiji. Maksim Gorki piše u svome listu >Novaja Žizn«; Ravnopravnost je Zidova jedan od najljepših uspjeha ruske revolucije. Time, što smo priznali Židova ravnopravnim gradjaninotn, skinuli smo s naše savjesti sramotnu, krvavu, ružnu mrlju. U tom ćinu nemct ništa, što bi nam đalo j prava, da budemo ponosni ili da se veselimo. Antisemitizam zivi: „On počinje opet dizati svoju glava i opet širiti svoju otrovnu agitaciju. A zašto se to dogadja? jer se medju boljševicima nalazilo dva, tri ili dapače sedam Židova i jer se boje, da bi tih sedam Židova uništilo Rusiju! Dakle radi grijeha te sedmorice židovskih boljševika treba da krvari sav židovski narod u Rusiji. Ako se tako sudi, onda bismo morali smatrati Ljenina za pravog ruskog griješnika, pa bismo morali radi grijeha jednoga Ljenina sve stanovnike gubernije Simbirske, odakle Ljenin potječe, učiniti odgovornima. Najveći dio Židova su menševiki, ali nacijona-

lističko novinstvo tvrdi, da su svi ruski Zidovi anarhisti. Ja sam na svoje začudjenje ustanovio, du židovska rasa goji mnogo sojemijn Ijubav prama svojoj ruskoj domovini, nego li mnogi Rusi. Ne vjerujem u uspjeh antisemitske propa»ande. Držim, da razbor ruskog naroda. njegova savjest, njegova iskrena želja za slobodom, ne će dopnstiti, da se jedan narod muči i zlostavlja.« Židovski kongres. Delegati svih židovskih stranaka, skupina i organizacija doskora će se sastati na kongres, da vijećaju o onim pitanjima, za koje se jednako zanimaju sve struje ruskih Židova. Radi ustanovljenja dnevnoga reda na kongresu održana je u Petrogradu predkonferencija, •na kojoj je prihvaćana ova rezolucija: Svrha je židovskoga kongresa u Rusiji 1. da izradi temeljna načela židovske narodnosne autonomije u Rusiji; 2. da ustanovi oblik i jamstva za prava židovskih narođnosnih manjina; 3. da ustanovi obiik općinskih organizacija ruskoga židovstva i 4. da raspravlja o gradjanskim inarodnosnim pravima Židova u Poljskoj, Falestini i Rumunjskoj. Prihvatom ove rezolucije postignuto jc ujedinjenje cijelog ruskoga židovstva na temelju čvrstoga narodnosnog programa. Povratak pokrštenika židovstvu. Ruska je vla ia odredila, da svaki punoIjetni gradjanin može po vblji i bez dopuštenja mijenjati vjeroispovjest. Posljedice ove odredbe pokazaše se doskora posvud a U pisarnama petrogradskih i moskovskih rabina prijavljuju se u velikom broju pokrštenjaci, koji mole za pnmitak u vezu židovstva. Dolaze pojedincf i čitave obitelji. Svi oni bijahu pod carističkom vladavinom prisiljeni, da se odreknu vjere svojih otaca. Medju njima imade vrlo mhogo pripadnika iteligencije, naročito akademičara i činovnika. Broj obraćenika iznosi više hiljada. Zaista, zanimljiva je to pojava, a ujedno i dokaz za činjenicu, da se ovi obraćenici nisu pokrstili »iz uvjerenja«, kako se to obično veli. Ruski eđikt o emancipaciji. Provlzorna vlada izdala je 21. ožujka / 3. travnja 1917. ovaj edikt: Nepokolebivo uvjerena, da u slobodnoj zemlji moraju biti svi gradjani jednaki pred zakonom i da ne može biti mirna savjest niti jednog jedinoga gradjana, ako su pojedini sugradjani ograničeni u svojim pravima, radi vjere ili plemena, odlučila je provizorna vlada ovo; Sva postojaća zakonska ograničenja ruskih gradjana, radi pripadnosti kojoj narodnosti ili vjeri, ukidaju se. Suglasno s time ukidaju se svi zakoni i naredbe, što odredjuju makar kakvo ograničenje ruskih. gradjana ove ili one vjere ili nacodnosti, bilo u cijeloj ruskoj državi ili u pojedinim pokrajinama«. Zatim slijede razne odredbe, te nabrajanje 368 zakona, ukaza, naredaba, koje se proglašuju ništetnima. Edikt završuje, . . »Snaga ovoga edikta proteže se i na odgovarajuća ograničenja, koja postoje za jnozemce onih država, što ne ratuju s Rusjjom, i to u koliko su ta ograničenja u savezu s pripadnosti, kojoj vjeri, uvjerenju ili narodnosti. Ovaj edikt stupa na snagu danom njegovog proglašenja. Ministar predsjednik, Lvov. Ministar pravosudja, Kerenski«.

Dorujte zo evahuirce u Pelestini!

STRANA 4.

»Ž I D O V«. fHAJEHUDI)

BROJ 2.