Жидов

H. Gratz o židovskoj vjerl. »Vjera, koja bijaše snaga i duša židovskoga naroda, svjetlost i nada na njegovim putovanjima i u svakoj nevolji, ta vjera bijaše toliko silna, da je mogla nadomjestiti: jezik i zemlju. Čemu je trebaio vanjskih mamaterijalnih i formalnih sredstava za ujedinjenje naroda, koji je živio za jednu ideju, 1 za nju toliko pretrpio?« .• . . Židovska nomadska plemena u Arabiji? U Perziji pripovijedaju Ijudiožidovskim plemenima, koja žive u arapskoj pustinji i odijevaju se poput Arapa. Hodo-časnici u Mekku vele da židovski beduini žive na karavanskoj cesti Basora-Meka i prepoznaju ih po tome, što ne rade Subotom. Dr. Eiiezer (Ludvvig) Zamenhoff, U proljeću ove godine umro je izumitelj »esperanta«, koji ima pristaša u svim državama zemaljske kruglje. Dr. Zamenhoff, liječnik za očne bolesti postao je po esperantu slavan i stekao je mnogo počasnih priznanja. Rodio se 1859. Kao sin židovskog učitelja u Bialystoku, a poslije se preselio s u Varšavu. U svojoj mladosti bavio se je pitanjima židovskog preporoda i bio je pristaša dobrotvorne organizacije »Choveve-Cion.« Pož ar u Solunu. O ovom velikom požaru stigle su potanje vijesti, iz kojihserazabire, da je bio doista katastrofalan. Od cije'og pučanstva najteže su stradali Židovi, koji sačinjavaju većinu u gradu. Izgorilo je; 34 židovske bogomolje, 10 škola i 1 bolnica. Preko 40.000 Židova ostalo je bez krova. Jedan dio preseljen je u obližnje gradove, a drugi dio porazmješten je po kućama svojih suvjernika. Šteta iznosi oko 2 milijarde franaka.

Broj Židova na avijetu, Dr. Artur Ruppin priopćuje u časopisu „Der Juđe“ interesantne podatke o broju Židova i njihovoj razdiobi po svijetu. Prema njegovim istraživanjima nije niti u jednoj epohi bio dosad broj Židova približno toliki, koliki je danas. Za vrijemc propasti državc bilo je 4 i pol milijuna Židova. Taj se broj nije digao do 19. stoljeća. Koncem 17. stoljeća pao je broj na 1 i pol miiujuna, a u 18 stoljeću porasao je na 3 mijuna. U 19. stoljeću porasao je broj Židova na četverostruko, tako, da je početkom 20 stoljeća iznosio 13 i tri četvrtine milijuna. Razdijeljeni su Zidovi po svijetu ovako: U Evropi živi svega u,908,7i.0 Židova, od toga uevrop. Rusijibez Poljske 4406063, u Poljskoj 1533716, u Austriji 1,326.537, od toga u Galiciji 871.895 u Ugarskoj i Hrvatskoj 932.458, u Njemačkoj 615.021 u Rumunjskoj ‘-66.625, u Velikoj Britaniji 240 000, u Irskoi 5101, u Turskoj • prije balkanskoga rata) 188.896 (sada okolOO.OOO), u Holandi.i 106.409, u Francuskoj 100.000, u Belgiji 50.0C0, u Italiji 43i24 u Bugarskoj (prije balk. rata)4ollB, (sada oko 50.000), n Švicarskoj 19023. u Grčko) (prije balk. rata) 8.350 (sada 'JU.OOo], u Srbiji 5997, u Danskoj 5164, u Španiji 4000, u Šveđskoj 3912, u Oibraltaru 1300, u Norveškoj 1045, u Luxenburgu 1270, u Portugalu 1200, na Kretu 4 7, na Malti 58. U Americi ima svega 2,6u6.550 Židova. Od tcga u Sjed. Državama 2500.000 (u drž. New-York 1400.000), u Kanadi 74.564, u Argcntini 100000, u Meksiku 15000. na Kubi i u Brazillji 5000, u Jamaici 2000, u ostalim državama 4014. U Aziji živi 530.315 Židova, i tj«; u Turskoj Aziji 290.600 [u Palestini 100.0JO], u Ruskoj Aziji 120 636, u Perziji 40500, u Buchari 20.000, u Turkestanu i Afganistanu 18.315, u Indiji 20 980, u Holandijskoj Indiji 8605. u Kini i Japanu 2143, u Africi znosi broj Židova svega 514.453. Od toga živi u Maroku 300.000, u Alžiru 50271, u Tunisu 50.383, iv Južnoj Africi 60.000, u Egiptu 38.635, u Tripolisu 18,660. U Australiji ima 19.415 Židova, od toga u New Zeelandu 2128. Poziv! Prisiljeno ratnim dogodjajima moralo je na tisuće naše braće i naših sestara u Palestini ostaviti dom, što si ga stvoriše u mnogogodišnjem, mukotrpnom radu. Bez doma u domovini, izvrgnuti bijedi bjegunaca i razornim bolestima, palestinski Zidovi, koji su tri strašne ratne

godine herojski podnašali sve tegobe, sada očekuju našu pomoć. Cijelo židovstvo treba da sada dokaže, da ne ćemo na cjedilu ostaviti našu braću u zemlji otaca. Djeca i žene, starci i bolesnici očekuju našu pomoć! Potrebna je velika, brza i temeljita pomoćna akcija, potrebna je pomoć svakoga od nas i svih nas. Pomozite, pomozite brzo i obilno, pomozite s Ijubavlju I Sjetite se u hramovima, i inače vaše palestinske braće! Židovstvo će jamačno i ovaj put učiniti svoju dužnost. Darovi neka se šalju upravi »Židova« ili banci: S. M. von Rotschild Wien I. Renngasse 3 »za evakuirce iz Palestine«.

BROJ I.

»Ž I D OV« (HAJEHUDI)

STRANA 7.

□^□□□□□□□□□□□□□□□uaDDoaoaoaDaaaoDaaaaaDDaaaDDaaD 0 a 1 Tražim S iltivo godisto 1912 I 1913 | ŽIDOVSKE SBIOTRE I Poaiide m idresu; Ernst Goldstßin, Osijeh 1., KolodvorsKo ollco tr, 2. S § □□□□□□DDaoDOonDooaoaooaoooaoDoaaDaaoaoaaaoaooDao

Surnišlienicima, prijate- : Ijima i znancima, koji su nam ; prigodom nasega vjenčanja i bilo usmeno ili pismeno če- ; stitali, a nijesmo imali pnlike j zahvaliti im se, ovim putem : srdačna hvala. ! ZAGREB, rujan 1917. | Supruzi Simo Spitzer, j

Banka za trgovinu, obri i indnstrijn dioničarsko društvo ® Jelnčičev trg 4' _ ZAGREB - Jalnčlćav trg 4. Dionička glavnica K 3,000.000* Pričuue K 700.000' PRIMA štedne ulošKe na Rnjlžice i \i teKućem računu do daljnjega sa 4°| o ćistih KUPUJE I PRODAJE vrijednosne papire, srećke svake vrsti devize, strani zlatni i srebrni novac. PROVADJA BURZOVNE NALOGE. FINANSIRA industrijalna i trg. poduzeća. ESRONTIRA mjenice, doznačnice, čekove, odreske i žrijebane vrijednosne papire, daje predujmove na vrijednosne papire, kao dionice, srećke i t. d. nadalje na otvorene knjižne tražbine uz povoljne uvjete, P r p^ a i e promese za sva vučenja, izdaje kreditna pisma i cekove na sva tu- i inozemna mjesta, osigurava srećke proti gubitku na tečaju.

m I>>V Vdj b a X?Ji lOš Tekstilne otpatke (krpe sviju vrsti) je i elaća eajlolli iii n m (od povjerenstva za tekstilne otpatke ovlašten veletržac krpami). I 0 s. s. tipasi

K® 1 Mara „Merkiif Zagreb - llica 33. Priugotavlja sve u tiskarsku struku zasijecajuće rađnje. & ass m