Жидов

pol jedne vjerske ili narodne zajednice. Svaki spretan Židov utire si u iiolandiji jednako brzo svoj put. kao svaki spretan kršćanin. Židovu je otvoren put u Holandiji, a njegova vjera ili pripadnost židovskom narodu nisu zapreke. Talenat je ovdje jedina povelja za uspjeh, te primjerice daroviti Židov može postati u nas i ministrom. Ponosimo se našim slobodoumnim tradicijama. U Holandiji nismo nikada mrzili i proganjali Židove. • Već u vrijeme svog republikanskog ustava razlikovala se u tom Holandija od drugih naroda. Da nismo bili toli prijazni Židovima, nikada ne bismo posjedovali jednog Spinozu. Holandija imade već s moralnog stanovišta interesa za riješenje židovskog pitanja, i to u smislu cijonističkog programa. Pojmljivo je takodjer, da se zauzimaju široki slojevi u Turskoj i zemljama njezinih saveznika za ostvarenje cijonizma. Jer baš je pravac povjesnog razvoja, da se pruži prilika svakom narodu, da razvija slobodno svoje sile. Ove izvode popraćuje berlinski »Vossische Zeitung« ovako: »Primjetbama dra. Treuba o osnutku židovske države valja dodati, da cijonističke želje za ustupom Palestine kao cjelovitog naseobenog područja naravski ne idu za otkinućtm Palestine od turskog carstva, kao što smo istakli nedavno na ovom mjestu, već za razvitkom unutar ovog carstva i na temelju jake zajednice interesa s njim. Engleska i Amerika naprotiv kane u Palestini, da se spomenutim židovskim željama posluže u vlastite svrhe i da ih iskoriste za svoje svjetsko političke ciljeve. Ova engleska nastojanja čine dio programa, koji smjera za uništenjem turskog carstva Borba protiv toga namiče središnjim vlastima zadaću, da politički ispravno ocijene značenje kolonizatornog pokreta masa, kao kakav nam se prikazuje cijonizam.

ano da ne kolaju ove grozne glasine .. . •Dao Bog da ne budu istinite ! Staro, Ijubede očinsko srce steže se pri toj pomisli. Obuzima ga neki strah i strepnja. U noći je u susjednom gradiću . . . O Bože, Bože! A govori se, da će i nas zadesiti! . . . Jučer je jedan stari kramar napadnut i opljačkan »Sve« vikali su, »hoćemo poubijati«. 1 kroz cijeli dan pili su i pili. »Nebeski oče! Čuvaj nas!« govori starac u mislima, »spasi moje jedino dijete, moju kčer, moju utjehu i moju potporu!« Suze se kotrljahu sa starčevih obraza. U sobici je tišina. Tamna svjetlost umirućeg dana osvjetljuje teškim svjetlom jednostavne tapete i jedva dopire u skrajnji kutić, u kojem je prije par časova starac svog vrijednog gosta sam otpravio na počinak. »Siroto moje dijete, kako se je umorilo od puta« . . . A1 ona je već zadrijemala. Njene svježe obraze zahvatilo je duboko crvenilo, i neko zadovoljno, svjetlo smješkanje titra oko njenog milog lišća. Ona je utonula u zdravi nježni san. •

Divlje zazivanje, vikanje i urlanje!... Neko stenjanje ispunjava zrak .. . Očajno jaukanje žena i djece, razuzdano vikanje životinjskih, pijanih pljačkača . .. Pucnjava razbijenog pokućtva i zveka prozora . . • Kidajte! Udrite! U pomoć! Spasite!..Sve se to smješalo u kaos glasova. .. Mrak je. Kiša šiba, vjetar zavija, Kako da se bježi, gdje zaštite naći? . . . I već su tu. Već su provalili u sobuŠonja! Sonječka! Gdje si? Ovamo, spas 1 se! Moj Bože! Gdje bi mogla biti?.. . Ali već je prekasno. Jedan snažan momak baci ’se na nj’. »Židove! He! Ovamo!« Starac se sruši. Šuperak sijede kose ostade u ruci momka. Iz dvorišta se čuje vika, lomljava i pucnjava . . . Šonja, Šonja! stenje izmučeni starac, i nastoji da se kroz uvijek veću gomilu protura. Ali u to opazi u sjeni nešto bjelog, a za čas se na vratima- suše sakrilo .. . Šonja! O Bože, ta pusti me! A1 za njom već leti odurni, od rakije i übijanja poput životinje izgledajući, u krpe' obučeni sGjakDivlje, zdvojno stenjanje dopire preko. De-

set mučnih časova traje borba, onda se naglo otvore vrata suše. I van izleti jedna mlada djevojka, zablaćena, krvava u pptrganoj košulji. Ona leti k izlazu, al se potepe o nešto toploga, što se jedva miče i i što leži u jednoj krvavoj kaljuži. Na drugoj strani ulice pojavila se vatra. Krvavi traci šire svoje svjetlo okolo po cijelom kraju i osvjetljuju kobno mjesto... Ponovni očajni krik razliježe se zrakom. Oče! Oče!... U pomoć... Al sve je uzalud. »Pusti me« riče nad njom besvjesni seljak i kidajuć s nje viseće krpe košulje grize ju od bjesnila u gole ranjenice ... Na dvorištu nije nikog više bilo vidjeti . . . Rulja je otišla dalje. Ona je bila sama, posve sama pri Iješini svog okrvavljenog, starog oca, u vlasti surovog pija-

nog momka.

1 u hladnim valovima male rječice potopila je ona nanesenu joj sramotu. Tu je pokopala sanje i nade svog jedva procvalog života.—

Priredio:

Jakob ben Avrohom.

Cijonizam i njemačka politika.

Pod ovim naslovom objelodanio je major Franz Karl Endres članak u »Miinchener Neuste Nachrichten«, iz kojega vadimo slijedeće stavke; »Tko je Vidio i proučavao cijeniš, tički kolonizatoru! rad u Palestini, mora makar kako stanovište osobno zauzeo prema židovstva priznati, da su nastale u ovim cijonističkim kolonijama cvatuće kulturne

oaze u pustinji bez kulture. Ovom sudu može se i kraj slabog poznavanja cijele Turske dodati, da mora biti u najvlastitijem interesu Turske, ne samo .da dopusti kulturni* razvitak Palestine po Židovima, već i da ga razumnim mjerama unapredi i podupre. Jer jedino židovska kolonizacija može učiniti Palestinu produktivnom zemljom. Odaje kratkovidnost, kojoj se valja veoma čuditi, kada sc u panturskim krugovima označuje cijonistički pokret opasnim, te se mora upravo u interesu Turske žaliti, što su mogli izraditi odlučujući krugovi u protuslovju sa postojećim ugovorima sa središnjim vlastima, da se zabrani Židovima i onima osmanske narodnosti) sticanje zemljišta u Palestini. Židovstvo samo imadc najveći interes u Palestini kao i drugdje, da si osigura lojalnošću prema vladi mogućnost egzistencije. Palestina je i ostaje zemljom budućnosti za Židove. Ali nijedan Židov ne misli na to, da iz Palestine stvori samostalnu židovsku državu. Političke želje sadrže samo lAilturtiu autonomiju, te su kraj sadašnjih prilika potpuno opravdane«. U nastavku govori Major Endres o nemogućnosti dalujeg njemačkog naseljivanja Pelestine, te veli dalje : »Posve drugačije je u pogledu Židova. Oni traže dom, stiču osmansko državljanstvo, nalaze već postojeći okvir reko bih kulturno i komunalno organizovanih suplemenika te imadu očito veću sposobnost, da se prilagode orijentalnim li čisto germanski elementi. Kada pojedini turski -krugovi vide pogibao u naseljivanju Palestine po Židovima, krivo je tomu u prvom redu nepoznavanje cijonističkih osnova. Bazelski program cijonizma odustao je od svakog političkog otcijepljenja Palestine od Turske. Njegovo načelo glasi : »Cijonizam teži za postignućem javnopravne domaje za židovski narod u Palestini«. Isto tako izrazio se je dr. Clenov u Petrogradu na velikoj dne 6. lipnja sazvanoj konferenciji delegata ruskih cijonista. On reče: »Složimo konkretna i jasno svoje želje. Držimo bezuvjetno nužnim, da narodi, koji su zvani, da odrede temelje* budućeg nacijonalno*političkog života, računaju sa nedvoumno izraženom voljom židovskog naroda, da naseljuje Palestinu kao nacijonalni dom. Držimo bezuvjetno potrebnim, da se uklone sve zapreke i

stvore garancije, koje zajamčuju u zemlji nesmetani i uspješni razvitak i djelovanje 1“ Clenov izrazio je time nazor cijelog, cijonistički orijentiranog židovstva na svijetu, dakle nesumljivo jake skupine od utjecaja«. Ostali dio članka sadržaje izvode o engleskom i američkom držanju prema cijonizmu te polemiku protiv centrumaškog lista »Germania« u Berlinu, njegove bojazni glede svetih mjesta, te medju inim veli : »Germanija mogla je naučiti nešto od pape. Svakako nije se trebala ponijeti u tom pitanju strožije od pape. Tek prije veoma kratkog vremena tumačio je zastupnik cijonističke organizacije papi cijonističke ciljeve, te je naglašivao što se samo po sebi razumijeva, počitanje kojim bi postupali i Židovi sa svetim mjestima kršćanstva. Papa izjavio je svoju simpat ij u za cijonizam te je zaključio intervju sa neizrecivo mudrim riječima: »Biti ćemo dobri susjedi.« neka se dakle umiri. Rimska crkva neće u Palestini ni pod »židovskim gospodstvom« propasti. Možda će se moći čak i slobodnije kretati, nego li sada, kada joj na svetim mjestima ruska crkva u obliku borba na šake pravi veće poteškoće nego li će to Židovi ikada činiti. Uredjenje katoličkih pitanja na svetim mjestima može i neka se prepusti papi. On će već učiniti reda, te mu ne treba bojažljive vike.« Upravo istu kratkovidnost, koju smo ustanovili u pojedinim turskim krugovima, nalazimo dakle i u njemačkim krugovima. Na obim stranama se zaboravlja da cijonistiško pitanje tjednom nabačeno po engleskom krugu, postaje pitanjem političke moći, pa da će Njemačkoj i Turskoj preostati jednostavno gledanje, ako ne zauzmu stanovište prema ovom pitanju. Stanovište može biti kraj povjesnog razvitka cijonizma samo za nj. Njemačka steći će, odgovarajućim upućivanjem cijonizmu protivnih turskih krugova i odgovarajućim postavljanjem programa za mirovne pregovore, zahvalnost svih Židova na svijetu. Ova se zahvalnost Židova ne smije podcijeniti a njihove simpatije, valja još manje podcijeniti Ova hvala i ove simpatije biti će neprispodobivo veće, nego <li ih danas uživaju Amerika i Engleska, o kojima su Židovi jasno spoznali, da je interes za cionizam; kod jedne izborna politika, kod

STRANA 4.

»Ž 1D O V,> HAJEHUDI)

BROJ 3.