Жидов

ŽIDOV

HAIEHUDI

GLASILO ZA PITANJA ŽIDOVSTVA.

1. studena 1917..- ZAGREB -16. hešvon 5678.

Djela i život.

(Glas narodnog preporoda). Kad smo pristupili osnutku ovog našeg lista, osjećali i znali smo svi, da mu jest i da mu najvišom svrhom* bitnim zadatkom može biti sama saradnja u službi narodnog preporoda, a tek u drugom redu zastupanje i obrana vremenitih potreba. Primarno nam je ono vječno, apsolutno, bezuvjetno, a sekundarno vremenito, relativno, uvjetno. Taj opći osjećaj, to još podzemno trzanje je danas pokretni elemenat vodećih duhova židovskog pokreta i preporoda. Kad je započeo rat, zamagljen u svojim dubljim uzrocima, a beskonačan u vidu i posljedicam, i mi smo stali zapanjeni neorientiranošću. Samo je užasna tragika židovske nevolje na svim stranama krvave ratne drame tražila neodgodivu pomoć. To smo shvatili, ali još nije bilo prava puta ni sigurna'izlaza. Masa je bila troma i trpila. Ali došlo je, što doći mora; i židovskom narodu, za njegove neizmjerne žrtve i muke, (ne zasluge, jer još nijesu one subjekat), za svu njegovu hiljadugodišnju tragiku mora ovim ratom doći oslobodjenje njegove duše i života, osiguranje njegove budućnosti i razvitka. 1 već su jasni znakovi organizacije vanjskih energija i duševnih, religioznih vrijednosti židovskog naroda. Prva je bila Amerika. Američko židovstvo je prvo shvatilo svoj poziv i zadatak u ratu i prema svome narodu. Historija kongresne ideje i kako je ona preobrazila život i duševnost američke naše braće, nemožemo ovdje potanje prikazati, samo njegove glavne postulate: sloboda,

Jubilej rabinske škole u Budimpešti. Četrdesetgodišnjicu svojeg opstanka proslavilo je zemaljsko rabinsko sjemenište u Budimpešti svečano 4. listopada. Otvoreno je naime godine 1877. Rabinsko sjemenište u Budimpešti je zemaljski zavod, koji stoji pod upravom i nadzorom ministarstva za bogoštovlje, dok ostale slične visoke škole ne stoje u nikakovoj svezi sa državnim oblastima. Prvo je rabinsko sjemenište osnovano u Padovi 1829. od pet talijanskih općina, a odlikovao se na njemu S. D. Luzzato. Postojalo je do 1870. sa ograničenim brojem slušača poradi skromnih sredstava. Uskrsnulo je opet 1887. u Rimu gdje je životarilo, dok je 1899. preneseno u Fiorenzu, gdje pod upravom S. H. Marguliesovom sada cvate. Drugo je sjemenište osnovano u Metzu 1829. zvalo se Talmud-Tora. Uzdržavao ga zemaljski konzistorij, dok ga je i francuska vlada podupirala sprvine sa 8.000 a 1859, sa 22.000

ujedinjenje, samodredjenje židovskog naroda u pradomovini, ž'vot svojom dušom u slobodi u drugim zemljama. Time je bila započela materijalna, politička akcija i organizacija židovskih eijergija svijeta. Ako je Amerika ; bila snažan zamah i organizacija židovske volje i životne snage, to je ruska revolucija dala pravi smjer nesamo materijalnom, nego i duševnom životu, pravi izražaj cijelog židovskog preporodnog nastojanja.. Samo veliki duh ruskog naroda, tako protivan evropskom nedahu gospodovanja, mogao je razumjeti i prigrliti židovsku dušu, jer imadu jednu zajedničku višu, duhovnu notu, duh dubokog azijatskog religiozitela. U Rusiji židovski 'narod nemora, kao nekada za emancipacije, svoje elementarno ljudsko i nacionalno praVo platiti renegafstvom ili robovanjem svoje duše. Za svoje žrtve u borbi za rusku slobodu židovstvo rusko većim je dijelom već osiguralo svoje zahtjeve: mogućnost i sigurnost svog maferialnog i duševnog života, te personalnonacionalnu autonomiju kao narod medju narodima. Ali rusko židovstvo nije zaboravilo veliku i si ».u; našu prošlost, vrelo i snagu na£e vječitošti: snažnom vjerom. uzelo je u ruke stvar naše buduć* i nosti u praotačbini, preporod židovskog života i religioziteta u židovskoj zemlji. Tome pozivu odužit će se dostojno skori židovski kongres u Rusiji, na koji sve židovstvo sa nadom i ponosom upire oči. Ali nije tu prestala akcija židovske narodne snage i budućnosti. Narodni plebiscit u Poljskoj pokazao je, da ono židovstvo nerrtože i neće da se iznevjeri narodnim našim idealima, pa jednakom snagom i ljubavi brani svoje i svežidovske težnje za .podpunim, samoniklim, har-

franaka na godinu (1884; 32.000.) lste godine poprimi ime Seminaire izradite de France i bude preneseno u Pariz. Engleski Jews College nije rabinsko sjemenište nego škola za izobrazbu svih činovnika bogoštovnih općina. Utemeljen je od Montefiorea a uzdržava se prinosima pojedinaca Modernim je sjemeništima postalo uzorom ono u Vratislavi osnovano god. 1856.. zakladom opć. predsj. Jonasa Franke! a. koji je za taj zavod ostavio zgradu, knjižnicu i sto tisuća talira. Prvi je ravnatelj bio Zakarija Frankel predstavnik umjerene re-forme u njemačkom židovstvu. Uz njega djelovao je glasoviti historičar Gratz. Iz ove škole proizašao je najveći broj modernih rabina u srednjoj Evropi u drugoj polovici prošlog vijeka. Jače prianja uz reformu Lehranstalt fiir die Wissenschaft des Judentums u Berlinu, koja ne bijaše zasnovana kano rabinsko sjemenište nego kao visoka škola za širenje židovske znanosti. Osnovao ju je Geiger 1870. sabravši potrebnu svotu zakladama i godišnjim prino-

moničnim narodnorcligioznim životom. Jednako je snažan i samosvijestan narodnožidovski pokret obuzeo i židovstvo u Engleskoj, koje će kao i američko znati izvršiti svoj politički upliv kod skorog uredjenja židovske budućnosti u Palestini i u drugim zemljama. I u Holandiji, Italiji, kao i u zemljama centralnih vlasti pokazuje se vidljivo budjenje i konsolidiranje materialnih i duševnih energija u pravcu aktivnog rada oko preporoda židovskog naroda u palestinskom .centrumu i u diaspori. Ali svi ovi povoljni znaci budjenja narodne svijesti i energije, sva ova djela nemogu nas još zadovoljiti, jer tek znače jednu stranu preporodnog našeg nastojanja, samo organizaciju vanjskih, materialnih, fizičkih uvjeta našeg narodnog života. Više i hitnije ali od ovog je preporod židovskog čovjeka, židovske duše, koja se u diaspori iznakazila, a koja treba da živi i diše židovskim životom. To je druga, duševna, nematerijalna, unutarnja strana našeg rada, čija je sinteza: nacionalno-religiozni preporod židovskog života u Palestini, a podjedno kroz onaj u diaspori. Pa kao što imamo radosnih znakova za »djela«, koja treba da omoguće preporod našeg naroda, tako se preraznoliko manifestira i duh novog i pomladjehog židovstva, koji ima da preporodi »život« židovskog naroda. Ignotus. (Drugi članak slijedi.)

Praktični uspjesi židovskog rada u Palestini. I. pokretne sile.

Mjeri li se židovski posjed u Palestini čisto brojčano, onda se ne čini baš odviše velik; 2 po sto čitavog ili oko 10

sima. Glasovib učitelj; bijahu tu filozofi Laza rus i Steintal a sada H e r ni a n Cohen prije profesor filozofije na sveučilištu u Marburgu. Njemački Židovi uzdržavaju još i treće rabinsko sjemenište i to ortodoksnoga smjera. Osnovao ga takodjer u Berlinu Hildesheimer 1873. Rabinska škola u Beču pod imenom »Izraelitisch-Theologische Lehr-anstalt« otvorena je 1803. Osniva se na zakladama dobrotvora Gutmana, Konigsvvarter i Rothschild i na prinosima općina Beč, Prag i Lavov. Ravnatelj je Adolf Schwarz. U Americi postoje dva sjemeništa »Hebrevv Union College« u Cincinnatiu smjera reformiranog (1875) i Jevvisch theological Seminary of Amerika« u New-Jorku (1886) konservativnog smjera. Obadva imaju pravo podijeliti naslov »doctor of divinity« Sve su ove židovske visoke škole osnovane i uzdržavaju se zakladama i prinosima (Newyorskom dao je Sch iff Jakov pol milijuna dolara) dok se peštanski zavod uzdržaje iz židovske školske zaklade. Ova

Uredništvo i uprava nalaze se u Zagrebu, Gundulićeva u1.22a 11. kat lijevo (Dr. E. Fischer) Rukopisi se ne vraćaju.

God. I.

Izlazi dvaput mjeiečno. Pretplata: Godišnje K 10, polugodišnje K 5, četvrtgodišnje K 3. Pojedini br. 40 fil.

Broj 4.