Жидов

za slobodan razvitak njihove kulture* 1 . 1 engleska radnička stranka zauzeti će se za židovska prava, a osim toga izričito izjavljuje: „Palestina Zidovima pod medjunarodnom zaštitom**. Jermenci, zastupnici naroda, koji je takodjer mnogo trpio, usvojili su sve židovske zahtjeve, iznesene u memorandumu sveopćega židovskoga radničkoga saveza ~Poa 1 e-Z i o n*‘. Ti su zahtjevi: I. Oradjanska ravnopravnost Židova u svim zemljama i istovjetni postupak sa Židovima svuda pri uklanjanju posljedici ratovanja; 2. narodnosna ravnopravn »st u zemljama, gdje Židovi žive u masama, i 3. slobodan rad u Palestini i slobodno djelovanje, koje smjera za osnutkom domaje za židovski narod u Palestini. 4. Ostvarenje svih ovih zahtjeva neka bude zajamčeno medjunarodnim aktom.

Njemačka javnost i židovsko pitanje.

Sa zadovoljstvom valja zabilježiti činjenicu, da se sve to širi k. ugovi njemačkoga naroda živo zanimaju za židovsko pitanje Od veće časti su izjave i rasprave o ži. dovstvu objektivne, a neke upravo govore simpatično o težnjama židovskoga naroda. Zabilježili-snio sa,no nekoliko znatnijih: „Vossische Zei t u ng‘ donosi u bioju od 18. listopada uvodnik pod naslovom „Cijonistički pokret 11 , koji je popraćen opaskom uredništva, da štampanjem članka želi upozoriti upravljače vanjske politike na političku znamenitost cijon. pokreta. ..Europaische Staats- und Wirtschaft s z e i t u n g“ priopćuje u broju od 6. listopada raspravu o .temi: „Židovski problem i,svjetski rat“. Ova rasprava opominje državnike središnjih vlasti, da se više pozabave i ozbiljnije prosudjuju pitanje židovske Palestine, za koju se iz. javiše ne samo javno mišljenje, već i vlade država sporazuma. „Preussischejahrbiicher 11 donosi u svesku rujan-listopad takodjer raspravu o cijonizmu i to iz pera dr. W. Heinzea. Naslov je sastavku: ~Medjunarodni židovski odnosi 1- , a svrha mu je, da prikaže raspoloženje Židova svih zemalja i pitanje Palestine. Na koncu priopćujemo još, da je odlični književnik i gorljivi Mladožidov Max Brod napisao za rujanski broj „Neueßunijscha u“, članak: „Židovska kolonizacija u Palestini 11 , leoji je vrlo prikladan za upućivanje njemačkog či ačkog općinstva.

Iz Jugoslavenskih zemalja.

Konfesionalni zakon. Pišu nam iz Osijeka. (M. K.), Ovih je dana jedna ovdašnja osoba prešla u Pečuhu na mojsijevu vjeru. Ne iz uvjerenja. Zašto u Pečuhu? I, tad smo se sjetili zakona o vjeroispovjednim odnosima u Hrvatskoj, po kojem je kod nas zabranjen prelaz k židovstvu ili na jslam. Čudna li vremena i,, čudnih li ljudi, gdje se to i nitko ne pita, kako se mogao stvoriti i dalje uzdržati takav anahronizam protiv duha pravednosti.-' Koji su to motivi vodili tadanju vladu i sabor, da se stvorio takav zakon? Kako je moguće, da se kod nas na sve, pa i na najveće poruge šuti? Koliko mi znamo, u Hrvatskoj nije filosemitizam nikada, bio tako jak, da bi se bilo bojati prelaza na židovstvo u većem broju, a da he govorimo, kako se

ovim zakonom vrijedja sloboda vjere i svaki demokratski osjećaj. Židovski narod i njegova vjera ne traže i ne propagiraju prozelitstvo, a i mi upozorujemo na opstojnost ovoga zakona k poglavlju: .»demokratizacija«. Čemu dakle ova uvredljiva zabrana, ova capitis deminutio židovstva? Ovaj triumfalni zakon into'.erancije, reakdjonarstva i šovinizma imao je svakako i.ovu svrhu: da onim taštim, samoživim, beskarakternim slabićima, koji su ostaviti i iznevjerili svoj narod i vjeru, onemogući oovratak, djelotvorno pokajanje, moralno poboljšanje. Dakle se stvorio f osigurao dvostmki nemoral: kod prelaza i kod zabrane povratka. Nema ali takova zla zakona, koji bi mogao svuda stvoriti zlo, pa tako i oni, koji osjećaju potrebu poviatka i istinskog pokajanja lakoga mogu obići; predje preko Drave, gdje ga ovaj zakon ne će smetati. Sto se dakle dokazalo tim zakonom? Kakvim dubom je disao i sabor i vlada, koji su taj zakon donijeli? Držim, da je skrajne vrijeme, da se ta ljaga izbriše. Ako samo vlada ne uvidja, da taj zakon ne može pristupiti uz navještenu »»demokratizaciju«, morati će sami Židovi poraditi oko toga, da se iz zakona maknu uvrede protiv njih. Doista smo daleko zaostali: jer dok za ostali svijet ovaj rat ima da obori šovinizam, t. j. nacijonalnu intoleranciju u geslu: »cuius regio, illius nationalitas«, za Hrvatsku još uvijek vrijedi ona: »cuius regio, illius religio.« Ali dok nemamo svog zastupnika, a dok imamo takove predstavnike, kakove imamo, nije ni čudo, da je tako. Ne će biti bolje sve dotle, dok nama svima ne ovlada novi duh i žiya svijest, a u naše općine ne udju novi ljudi velike ljubavi i vjernosti prema narodu svom. Briga za vjeroiVaučnu poduku žid. mladeži u Bjelovaru. Fredstojništvo izraeiitske bogoštovne općine u Bjelovaru razaslalo je na opć, pripadnike proglas, iz kojega vadimo slijedeće stavke: »Na mladeži svijet ostaje!« Ovu rečenicu imalo je bogoštovno vijeće na umu, kad je dne 20. listopada t. g. stvorilo zaključak, da se 'osnuje stalna privatna obuka naše mladeži u vjeri naših otaca. Uvjerili smo se najme, da malobrojni obvezatni satovi u školama, koji stoje na razpolaganje za podučavanje u vjeronauku, nisu dovoljni da naša mladež upozna našu vjeru i povijest, te se uslijed toga dogadja, da djeca naša nakon nekog vremena zaborave i ono, što su imala prilike u školi naučiti. Podigli smo hram Božji, u lojem možemo dovoljno izvršivati bogoslužje, i to već ima za posljedicu radosnu činjenicu, da je posjet hrama mnogobrojan. Podjimo dalje i mislimo na budućnost, što je i našu dužnost. Nije, dosta, da imademo lijepi nov hram, već treba da imade i ljudi, koji će u taj hram ići, ali ne sarpo da idu u nj i slušaju, već da znadu slijediti bogoslužje te sami moliti i razumijevati molitve i bogoslužje i poznati našu vjeru.. . . Članovi Žid. akad. društva »BarGiora (Beč) u ratu. Nadopunjujući izkaz„donešen u 3. broju našega lista priopćujemo još slijedeće podatke: Pao je na bojištu poručnik jedne dom. p. p. dr. Otto Ooldstein, profesor vel. realke u Banjaluci. Vijest o smrti ovog darovitog, plemenitog i simpatičnog našeg

prijatelja vrlo je rastužila ne samo njegove najbliže, već i sve one, koji su ga poznavali. Dru Ooldsteinu, čelik-značaju i dobrom Židovu, sačuvat ćemo časnu uspomenu ! Odlikovan je nadliječnik, glavar jedne epidemijske bolnice, dr. Arnold Schon fSignum laudis s mačevima, počasni znak crvenoga križa 11. razr. i viteški križ reda Franje Josipa s ratnom dekoracijom). Adrese niže navedenih, kao i onih u 3. broju spomenutih »Bargioranaca«, mogu se doznathu upravi »Židova« : Joehanan Thau, dr. David Fuhrmann, Oyula Becker, Ervvin Krauss i Avram Papo. Odlikovanja. Natporučnik Rikard Neumann, Zagreb, koji je za posljednje ruske ofenzive teško ranjen, odlikovan je vojnim križem zu zasluge na vrpci kolajne za hrabrost 111. razr. s mačevima. Stanje natporučnikovo kreće na bolje. Zdravst. zastavnik Pavao Zentner, 78. p. p. u bojnom polju odlikovan je zlatnim kistom za zasluge na vrpci kolajne za hrabrost, te srebrnom kolajnom 11. razr. Robert Spiegel, vodnik 23. strelj. puk., koji je 38 mjeseci bio neprekidno na ratištu, može se podičiti rijetkim odlikovanjima, kojima je sebi i svome narodu osjetlao lice. Odlikovan je dvaput a zlatnom kolajnom za hrabrost, dvaputa srebrnom kolajnom 11. razreda, te napokon brončanom kolajnom i Karlovim četnim križem. Četiri sina u vojsci. Gospodin Marko Blau, Dugarcsa, dao je vojsci 4 sina, od kojih su dvojica: Slavko, kao podčasnik četiri puta, a Milan, kao zastavnik, dva puta odlikovani. Bogoštovne općine i »Židov«. Sa zadovoljstvom bilježimo, da je veći dio bog. općina u Hrvatskoj i Slavoniji pretplatio naš list. No moramo istaći vrlo značajnu činjenicu, da jedna bog. općina i to baš ona, koja želi, da uvjek prednjači ostalima u pitanjima, koja. se tiču židovstva u Hrvatskoj, nije smatrala potrebnim pretplatiti jedino glasilo za žid. pitanja. To je Izraelitička bogoštovna općina u Zagrebu! Dopis iz Sarajeva. (Sarajevo, 10. novembra 1917.) Hvala Vam, što izdajete ' židovski (ist. Dugo smo ga čekali, jer nam je vrlo potreban. Koliko se vidi i čuje, list se ovdje mnogo i rado čita. Treba samo, da ga svaka židovska kuća pretplati, -da ne bude novčanih zapreka izdavanju lista. Ovdje* je sakupljeno novaca za izdavanje židovskog lista u Sarajevu. Mislimo, da nam sada, gdje imademo »Židova«, ne treba izdavati još i list u Sarajevu i da do toga ne će doći. Zato bi bilo dobro, da dobijete jedan dio ovdje sakupljena novca, ako ga ustrebatr. Mislimo, da je list dobro uredjivan prema našim prilikama i potrebama. Malo imadete vijesti i dopisa iz naših krajeva. Ne može biti, da je u židovskom općinskom i društvenom životu tako malo stvari, što bi bile vrijedne, da Vam se jave. Čini se, da pokrajina ne razumije, kako je važno upućivali Vas, a preko Vas općinstvo o svemu, što se kod naš Židova dogadja. Valjalo bi urediti, da u svakom mjestu imadete savjesna dopisnika. Od izbora sefardskog nadrabina o čemu je u Vašem listu bilo v.eć govora dalje nema se odavde ništa važnije javiti, još je uvijek kud nas neko mrtvilo. Kao da čekamo od našega nadrabina više ini-

BROJ 5.

»ŽIDOV« jHAJ’HUDI)

STRANA 5.