Жидов

ŽIDOV

= HAJ’HUDI =

GLASILO ZA PITANJA ŽIDOVSTVA.

1. veljače ISIS. - ZRBREB - IS. Sevat 5678.

Mladožidovske težnje.

Prouzročeno svjetskim ratom, gotovo u svim zemljama i narodima jasno se i nesumnjivo osjeća, da nastupa novo doba, doba nacijonalnog i političkog preporogjaja. Pri općoj mirovnoj konferenciji treba da se riješe mnoga svjetska pitanja, te će bez sumnje u skoroj budućnosti i židovsko pitanje vrlo vjerojatno biti od najvećeg zamašaja. Da, i mi Židovi imademo nacionalnih težnja: Pitanje nacionalnog rada, stalna je tema žurnalistike sviju naroda te i mi u tome ne ćemo da zaostanemo. Želimo da obavjestimo najšire krugove o našim narodnim pitanjima, hoćemo da svekoliko javno mnijenje zainteresujemo za naš program. 1 to samo otvorenim iznašanjem naših težnja na temelju istinitih i preciznih dokaza. Mi nemamo ni jedne tajne točke u svom programu, koju nebi smjeli iznijeti širokoj javnosti. Na svakom mjestu i u svakoj prilici hoćemo da branimo naš narod od neistina i da zastupamo njegove interese. Mi imademo pravo i prava, i upravo zato smijemo, trebamo i moramo naša pitanja iznijeti pred svijet i boriti se za njih. Mi, žjdovski nacijonalisti imademo samopouzdanja i vjeru u budućnost židovskog naroda, te nam upravo to podjeljuje dobrano snage. Pojedini se narodni dijelovi ničim tako ne vežu i stapaju u jednu psihičku cjelinu zajedničkog osjećaja, kao nevoljom trpljenjem, saučešćem i pomoći, koju jedni drugima pri tom iskazuju. Raznovrsne su nevolje našeg naroda raznih krajeva. Üblaživat ih i smanjivati, to je dična zadaća nacionalnog rada; rada za koji treba svjesnih radnika, Mi, mlagja generacija gotovo identično s pojmom židovskih nacionalista imademo da se borimo na dvije fronte, s vanjskim i unutarnjim neprijateljem. Dok prema prvima bezobzirno možemo da istupamo, prema drugima imademo težak položaj. Nije lahka stvar, udarati na predrasude otaca, koji su se zgrčili, te nemaju pojma o čitavom kompleksu naših težnja. Naši su stari klonuli, i počeli gubiti vjeru, a time poče opadanje pred vanjskim svjetom, a i pred nama samim. Nu u cjelokupnom židovstvu još imade dovoljno latentne narodne snage • na održanju i napretku tih sila mi mladi hoćemo da poradimo. Mi smo uvjereni, da se kod židovskog naroda dadu pod stanovitim okolnostima izazvati i najveći nacionalni napori i požrtvovanja, jer rijetko je naći narod tako jakog osjećaja za zajednicu, kao što je naš. Instiktivno svaki Židov, bio ma iz kojeg kraja svjeta traži i duboko voli tu zajednicu, koja imade jednake osnovne psihičke osebine. Veliki dio toga naroda bio je bespravan, usljed toga potišten i zaplašen, U molitvi tražila se utjeha, u molitvi bila je sva nada i program, odtuda je očekivano spa-

senje. Mi, koji smo odgojeni u modernom duhu, znamo, da samo sopstveni rad vodi cilju i da onaj, koji se ugiba, još više trpi. Koliko li se židovskih umnika i genija oduševljenjem žrtvovalo ža slobodu drugih naroda. Za boljak lih naroda potrošena je silna židovska energija, za beskrajnu bijedu svoga naroda, malo je učinjeno! Svaki će nepristrani čovjek priznati, da su Židovi stvorili mnogo pozitivnog kulturnog rada. Za naučni i literarni ekonomski i tehnički rad, pokazati su odista sposobnost; pojedinci pokazaše i svoju političku spremu, ali u krugu i u korist drugih naroda. Mi smo uvjereni, da bi se i energija tolikih naših pojedinaca dala transformisati u političku energiju cjelokupnog naroda tim više, što izgleda, da smo rasa osobitih političkih sposobnosti. Sistematskim i intenzivnim radom fprmirati i našu sredinu, da postane sposobna za velika nacionalna djela, to je bila svrha dosadašnjeg rada naših akademičara. Najviša inteligencija, koja je prestala da -se denacionalizira, postala j najprije aktivna i za to je predestinirana za narodnog vogju. Mislim tu u prvom redu na akademska društva, koja su postala centar, gdje se o nacionalnim pitanjima neprestano misli. Samo bi kontakt izmegju pojedinih društava, trebao da dobije malo realniji oblik, jer bi složan zajednički rad znatno uvećao našu nacionalnu snagu. Treba i ostalim slojevima inteligencije u cjelom narodu dati nacionalno čulo, napraviti da budu nacionalni, po gledu od jednog kova a da pri svakoj svojoj akciji pomišljaju na interese cjeline naroda. Ne ćemo da se smatramo odabranim narodom, jer precjenjivanje samoga sebe uvijek donosi štete, ali hoćemo uvijek i svuda da naglasimo, da nijesmo gorji od drugih. To dokazujemo djelima, a ne riječirpa po gotovo ne šovenskim frazama. A šta je naš program? Kratko i jasno izrečen glasi: Mi smo Zidovi. Narod pun vrijednosti. Ne možemo i ne ćemo da se izgubimo u masi drugih naroda, nego hoćemo kao ravnopravni član ljudskoga društva kao takovi da i nadalje dajemo kulturnom svjetu tekovine našeg uma i rada . Ne ćemo da se asimilujemo, nego hoćemo da ostanemo svjesni i ponosni Židovi, vrijedni da zauzmemo ono mjesto, koje nam doliči. Taj naš program, treba da postane dio života svakog pojedinca, njime treba da bude prožet cio život svake i najskromnije ličnosti u našemu narodu. Treba da ugje u krv, da se svaki javni posao vrši samo radi nacionalnog interesa. I to treba tako da bude ne kao posljedak razmišljanja, nego kao učinak instinkta. Svaka žrtva, koja se učini treba da se učini prirodno, spontano i ne smije niko da dogje ni na pomisao, da bi mogao drukčije raditi.

Ovaj je rat najbolje pokazao, kakve sve poteškoće može da savlada ljudska energija. Samopouzdanje i vjera u bolju budućnost daju mnogo snage. Vjerujemo, da će našim vodjama uspjeti, da dovedu u sklad političke, nacionalne i ekonomske interese Židova u Palestini s onima carevine Turske, te da će plodom toga nastojanja biti ostvarenje cijonističkih težnja, osnutak javno-pravno osigurane zajednice Židova u Palestini. U zemlji otaca naći će se tada jedan dio židovskog naroda. U slobodnoj zemlji, slobodan narod,raznih pogleda, ideja, iskustva, a samo jedne zajedničke misli i interesa. Ako ne sada, a ono će tada, pasti i zadnji bedemi onih samozvanih zastupnika židovstva prema javnosti, koji su se danas zatvorili u mračne odaje vjerskih općina, i koji su slijepi i gluhi, te ne vide i ne čuju, da je riješenje židovskog pitanja postalo toli aktuelno. Grof Czernin konferira s Hantkeom članom akcionog odbora cionističke organizacije. Engleska po Balfouru poručuje Rotschildu i obećaje Židovima Palestinu, Brandeis desna ruka predsjednika Wilsona koraca u prvim redovima pobornika cionističke ideje: njemački i turski državnici izjavljuju se povoljno o cijonizmu. U doba te evolucije, gospoda oko kahala općine vraćaju glasilo, koje iznaša tekovine ozbiljnog i čestitog rada za boljak židovskog naroda! U interesu cjelokupnosti, židovski su nacionaliste protiv svakog trvenja, zlobe i mržnje. Nu polazeći sa stanovišta, da samo onda narod može postati i ostati velik, ako imade strogo ograničene nacionalne ciljeve, mi se ne ćemo žacati nikakovih sredstava, da odstranimo prepreke, koje su proizašle iz slijepe protivnosti ili nerazumnosti gospode kod kahala. U okviru monarhije dali smo mi Mladožidovi, koji zastupamo cionizam, najboljih i očevidnih dokaza patriotskog požrtvovanja na bojištima, te time i najjasniji dokaz naše odanosti državi. Upućujem na statistike Judisches Archiv“, što izlazi u Beču, koji iznaša poimence broj palih i odlikovanih židovskih ratnika, pa će se svako uvjeriti, da su u prvom redu akademska društva imala upravo grdnih gubitaka na raznim ratištima, a broj odlikovanih bez sumnje razmjerno nadkriljuje i najsmjelija očekivanja. Na temelju toga i židovski narod može i mora u konglomeratu nacija, koje žive u okrugu Austro-ugarske monarhije, da zauzme dolično mjesto. Štujući sve narode s kojima živimo, zahtijevamo pripadajuće nam poštovanje. Cijenimo nacionalne težnje svih, pa i najmanjih naroda, po gotovo pako onih u čijoj sredini i zemlji živimo, a mrzimo i preziremo renegate svakog naroda. Kao uzajamnost tražimo priznanje židovske nacije i prezir svakog čestitog na-

■*■■■■»■■■■■■■■■■ ■■■■■■■■■ I I Uredništvo i I uprava nalaze se J n Zagrebu, Gundul iće va ul. 22] j 11. kat lijevo Rukopisi se ne vraćaju. 1 L j

God. 11.

■■■«■■■■■■■■jaaaa ■ ■■aaaaaa I i Izlazi dvaput mjesečno. I Pretplata: ■ Godišnje K 10, polagodiinje K S, ' j četvrtgodišnje K 3. | Pojedini fcr. 40 fi i i ■•■■■■■■■■■■■■a ■■■mtmn

Broj 3.