Жидов

zelo silno narodno oduševljenje i da Židovi Rusije, Poljske i Amerike pokazuju znakove narodnog preporoda. Premda sam posvemašnji kozmopolita, ipak prate moje simpatije ovaj pokret, jer je opravdan, naravan i originalan. Ovaj pokret postavio si je ciljem Palestinu. Pošto je već više vlada istinabog, turska još ne priznalo opravdanost, da se Židovi nasele u Palestini, to izgleda da cijonizmu pripada budućnost. Do godine 1914. nijedan narod ne. bijaše mome srcu toliko blizu kao poljačk/. A malo je naroda, koji su mi lično iskazali toliko simpatija. Stoga sam pridonio veliku žrtvu dužnosti, kad sam god. 1914. javno žigosao ružno držanje Poljaka prema Židovima. Naivno sam mislio, da će poljačka štampa, koja je znala za moje duboke simpatije za Poljake, uvažiti moje tužbe. Bijaše to jedno od najžalosnijih iskustava moga života, kad mi dadoše prostački odgovor u tako znatnom pitanju. Od tada je ostalo nepromijenjeno neprijateljsko držanje Poljaka prema Židovima. Židovi mogu opravdano zahtijevati Škole, u kojima se podučava židovskim jezikom; imadu pravo na samoupravu svojih unutarnjih poslova. Kad budu došli u položaj da sami odluče o svojoj sudbini, tada će daroviti kakvi već jesu moći svladati one velike zadatke, pr£d koje ih je stavila povijest. Ovim zadacima pripada i ostvarenje cijonističke kolonizacije. Židovima će biti dana prilika, da podignu centrum u Palestini. U dogledno vrijeme židovsko društvo ne će moći da tamo vrši svoj politički utjecaj. Ali će ovaj utjecaj dnevno postajati snažnijim i nema sumnje, da će kolonizacija Palestine biti jaki moralni oslon za, Židove, koji su rasuti po Evropi.... Ugled židovstva će znatno porasti, kad bude svatko vidio, da veliki dio židovskog naroda živi od produktivnog rada na vlastitoj grudi i ispunjava sve one dužnosti, što ih samostalni narodni život namiče jednoj narodnoj zajednici. Promatrao sam s najvećim zanimanjem početke novoga židovskoga života: osnutak kolonija, izgradnju židovskih gradskih četvrti u Jafi, ustrojenje jevrejskog školstva i začetke nove židovske umjetnosti i knji-

ževnosti i ne sumnjam, da je sve to podobno da poluči divan razvoj, koji će svojom znamenitosti prekoračiti okvir Palestine. Vlada ukrajinske republike i židovsko pitanje.

Predsjednik ukrajinskog generalnog sekretariata V. K. Vinič e n k o, izjavio je nedavno saradniku kijevskog cijonističkog lista »Telegraf« slijedeće: S velikim veseljem pročitao sam deklaraciju o Palestini. Mene, sina Ukrajine, koja se probudila na nov život i starog socijalistu, koji se je borio mnogo godina za slobodu individua i naroda, ispunilo je osobito zadovoljstvo, kad sam čuo za englesku deklaraciju. U tom činu vidim udovoljenje starih opravdanih zahtijeva židovskog naroda, jasan i savremeni odgovor napredne Engleske nastojanju Vašeg naroda, da probudi na novi život zemlju predaka. Želimo, da ova deklaracija zapremi dolično mjesto medju narodno-političkim dogocijajima posljednjih dviju godina, kao što sil oslobodjenje Poljske, Ukrajine itd. Ne sumnjam, da će na predstojećem mirovnom kongresu zastupnik uskrsle ukrajinske pučke republike svim silama uložiti svoj autoritet da podupre načela, koja su temelj deklaracije. Jasno je, da ukrajinska demokracija sje dajući se patnja što no je pretrpila kao podjarmljen narod sa simpatijama prati nastojanja židovskoga naroda za zdravim i samostalnim ekonomskim, kulturnim i političkim životom— Bilo sretno! Molim Vas, javite Židovima moje najbolje želje i izraz sućuti u njihovoj radosti. Želim što skorije ispunjenje svega onoga što je obećano u objavljenoj deklaraciji!

Cijonistički zahtjevi u zemljama antante.

Kako javljaju židovskom dopisnom uredu u Haagu, cijonistički su zahtjevi, koji su služili podlogom za pregovore sa raznim vladama, prema saopćenju člana

velikog akcijonog odbora cijonističke organizacije, Borisa Ooldbergera slijedeći: 1. Pravo židovskog naroda na' Palestinu mora se priznati u medjunarodnom smislu. 2. Židovsko pučanstvo Palestine mara se kao nacija u državopravnom smislu priznali. NajopsežniJla samouprava; pravo na jezik i na raspisivanje prisilnih poreza, moraju te utanačiti. 3. Posebnom židovskom društvu mora se podijeliti * čarter* kao šio i prednost pri sticanju koncesija, državnog i privatnog zemljišta, te pri izvadjanju stanovitih društvenih radnja; nadalje pravo slobodnog useIjivanja i razne pogodnosti pri naturalizaciji useljenika. 4. Cijelo historičko područje Palestine mora se administrativno sjediniti. 5. Sveta mjesta biti će eksteritorijalna. Ove zahtjeve, koje je izradila komisija engleskih cijonista, prihvatili su centralni odbor ruskih cijonista i amerikanska cionističkafedcracija.Prema zaključcima akcijonog odbora u srpnju 1917. moraju se ovi zahtjevi predložiti i centralnim vlastima, te imadu služiti kao podloga židovskoga rada na mirovnoj konferenciji.

Vijesti Iz jugoslavenskih zemalja.

Bargioranac umro u vojničko] službi. Priopćujem tužnu vijest, da je član Bar-Oiore, zdravstv. zastavnik u pričuvi, stud. med. Ernst Himla u e r, umro na rumunjskom bojištu, kao žrtva svoga zvanja. Dne 23. siječnja' 1918. podlegao je pjegavom tifusu. E. Himlauerom izgubismo vjernog Židova, nadobudnog mladića i dobrog druga. Čast uspomeni njegovoj! Oskar Rosenfeld, Kadetasp. Feldpost. Trebinje. Zagreb. Sastanak u spomen Š. J. Abramovića. Dne 3. veljače održala je žid. omladina sastanak, posvećen uspomeni nedavno preminulog književnika Šaioma Jakova Abramovića (Mendele Moher Sforim). Predavao je kao gost g. Naftali B e rgs t e i n, kojemu je uspjelo da slušače približi pravom razumijevanju veličine Abra

Sedam dobrih godina. J. L. Perez.

Priča je to, koja se odigrala u Turbinu. Živio je tamo jedan trhonoša, zvao se Tojvje, a bio je vrlo siromašan. Bilo je to jednog četvrtka, na tržištu. Tojvje stajao je tu, skute dugog kaputa digao i potpasao je užetom, koje mu je služilo kao pojas, i gledao da štogod zasluži. Još nije imao ništa za sabat. Ali kao usprkos bili su svi dudani prazni. Nigdje nije bilo kupaca, nikakvog svežnja ili zamota da ga odnese kudi! Moledi se podigao je pogled k nebu; Samo da mu sabat ne bude pomuden, samo da mu žena i djece na taj sveti dan ne moraju gladovati! Najednom osjeti, kako ga netko povlači za skut kaputa. On se okrene i ugleda pred sobom jednog nepoznatog čovjeka u lovačkom odijelu s perjanicom na kapi i zelenim ovratnikom na kaputu. I čovjek mu je govorio čistom nijemštinom mi demo to ovdje opetovati u židovskom; „Čuj, Tojvje! Podijeljeno ti je sedam dobrih godina, sedam godina srede i bogatstva. Ali ti moraš da se odlučiš, kada

ih hodeš imati. Ako hodeš, može tvoja sreća još danas da počne i prije nego što zadje sunce, što ti sada stoji nad glavom imati ćeš dosta da kupiš cijeli Turbin sa njegovom okolicom. Ali onda deš nakon sedam godina biti opet tako siromašan, kako si do sada bio. No ti si smiješ zaželiti tih sedam dobrih, blagoslovljenih godina i za konac tvojega života, i onda ćeš se kao najbogatiji oprostiti od svijeta. Kako se poslije ispostavilo, ne bijaše taj nepoznati, što je ove riječi govorio nitko drugi nego prorok Ilija (Eliahu). Ali Tojvje ga je držao za jednostavnog čarobnjaka i dao mu je niječni odgovor: „Dragi čovječe, ostavi me u miru Ja sam siromah, koji trpim glad i nemam ništa čime bih ti naplatio tvoje savjete i tvoj trud“. Ali neznanac nije se dao odbiti, što više on je opetovao svoje riječi, jedanput, dvaput, dapače i po treći put, dok stvar ipak Tojvju nije ušla u glavu, „Znaš li ti, dragi čovječe", reče najposlije, „ako ti samnom doista ozbiljno mišliš i ako se samo ne šališ sa jednim siromašnim stvorenjem onda ti moram reći, da sam ja naviko da se u svim stva-

rima posavjetujem sa svojom ženom Se. relom. Pa i sada ne mogu da li odgovorim prije nego li sam se s njome porazgovorio. Neznanac priznao je, da je tako posve pravo. Neka Tojvje samo ide po savjet svoje žene. On će ovdje čekati na odgovor. Tojvje se još jedanput ogleda naokolo; nigdje ni traga zasluzi! U ostalom, izgubiti pri tom, mislio je on, ne može ništa, spusti skute i odputi se iz grada prema svojoj kolibici, koja je daleko vani, gotovo na čistom polju stajala, da ugovori stvar sa ženom. Kad ga je ona vidjela da dolazi bilo je ljetno doba i vrata su bila otvorena potrčala mu je velikim veseljem ususret, jer je mislila, da joj nosi prvi novac za sabat. ~Nc, Serelo“, reče on, „dragi Bog mi još ništa nije poslao. A1 došao je k meni jedan tuđjinac . . .“. 1 sad joj ispripovjeda cijelu stvar o tih sedam dobrih godina, što su mu dosudjene. Samo mora da bira, hoće li ih odmah ili tek prije smrti. I zato je došao da ju zapita za savjet, za kada da se odluči.

BROJ 4

»Ž I D O V« (HAJ’HUDI)

STRANA 3.