Жидов

rumunjskom vladom, u smislu ustanova berlinskog državnog ugovora, dotično u članku 44. ovoga ugovora, koji svečano objavljuje posvemašnju pravnu jednakost svih državnih pripadnika i plemena utanači konačno, nedvoumno i bez pogodbe posvemašnja gradjanska i politička emancipacija Zidova u Itumunjskoj i da se za točno provođenje emancipacije, nakon, sklopljenog mirovnog ugovora postave, uspješne kantele i garancije ?

grama intonirala je vojnička glazba židovsku narodnu himnu ~Hatikvu“ (Nada) koju je općinstvo, koje je bilo dupkom napunilo veliku dvoranu hrvatskog konzervatorija stojeći saslušalo. Na prvi zvuk Hatikve zaorio je dvoranom dugotrajni, burni i zanosni pljesak, koji se je opetovao iza završetka himne. Vojnička glazba dodala je na to židovsku koračnicu; „Tamo, gdje čedar . . Koncerat je ovom počasti, što su ju iskazali Židovi svomu vlastitom narodu dostojno završen. Potpunosti radi ističemo, da je svoga supruga g. Hankina pratila majstorski na glasoviru gdja Elsa Hankin, gospojicu Schbn okretno g. dr. M. Brichta, te konačno gospojicu Ogrodsku pisac ovih redaka. Snažnom uspjehu vojničke glazbe doprinijelo je vješto dirigiranje g. Hirschlera. Iza koncerta slijedio je kabaret, koji je übrzo razveselio općinstvo. Gospojica H a i ma n, članica kr. hrvatskog narodnog

kazališta, u svojoj solo sceni kao kuharica izazivala je svaki čas salve smijeha. Gosp. Šaša Frank čitao je te zgodno poentirao neke Bedine pjesme rugalice. Vrlo je elegantno izveden plesni duet po gospojici Szilagyi i g. Vilimu Schvvarzu. Sa svojim karikaturama dobro je zabavljao općinstvo g. Krgačin. Originalan bio je ples apaša (gg. Vilim Sctuvarz, Andor Deutsch i S. Klaber). Kabaret završen je produkcijom vodilice medvjeda, dražesne gospojice Bele Schvvarz. Komične geste medvjeda (gosp. Mevvoracha), koje su pratile riječi gospojice Schvvarz, što ih je upravljala općinstvu, uzdržavale su veselo raspoloženje općinstva. Izmedju pojedinih točaka kabareta svirala je domobranska glazba same židovske narodne pjesme, koje je kao što i koncertne točke izvedene od dom. glazbe vješto inštrum ntirao njen dirigent g. Hirschler. |oš dugo nakon svršetka kabareta zabavljalo se općinstvo pri stolovima kraj izrsnog jela i pića, što ga je zlatno židovsko srce darovalo za ovu zabavu, da joj

ne bi moglo biti prigovora s nijedne strane Veselje i obijest razmahivala se sve više i viša. No o purimu sve je dozvoljeno. Bila je to večer dubokog židovskog čuvstvovanja! rijetkog bezbrižnog židovskog veselja. Edmund Fischer.

Udruženje židovskih organizacija Njemačke na obranu prava Istočnih Židova.

Da je za budućnost židovstva od velike potiebe složan zajednički rad svih struja i slojeva uviđjaju sve to više odličnici i vodje židovske zajednice raznih zemalja. U Njemačkoj se takodjer postigao izmedju raznih skupina sporazum, što će obradovati svakog prijatelja židovske budućnosti na istoku. Osnovano je nZJdruženje židovskih organizacija Njemačke za obranu prava istočnih Židova “ (V. J. O. D.) U ovom su udruženju dosad već zastupane ove skupine: 1. Centralno društvo njemačkih državnih gradjana židovske vjeroispovjesti. 2. Njemačko udruženje za interese Židova istočne Evrope, 3. Njemački izraelitički savez općina. 4. Velika loža za Njemačku, 5. Pripomoćni odbor za siromašne istočno-evropske Židove, Frankfurta. M., 6. Pripomoćno društvo njemačkih Židova, 7. Komitet za istok, 8Savez njemačkih Židova, 9. Udruženje za liberalno židovstvo u Njemačkoj, 10. Cijonističko udruženje za Njemačku. Svrha -je novog udruženja, da pred raznim inštancijama zastupa stanovište njemačkih Židova prema židovskim pitanjima istočne Evrope i Orijenta, za vrijeme rata i kod mirovnih pregovora. Ako je moguće novo će udruženje poraditi oko osnutka slične organizacije u Austrougarskoj, Bugarskoj i Turskoj, kako bi židovstvo središnjih vlasti moglo jedinstveno istupati u svim židovskim pitanjima, koja je izbacio na površinu rat. Smjernice za rad novog udruženja sadržane su u ovom programu.1. Pravna i faktična ravnopravnost sa svim pravima i dužnostima državnog gradjana. 2. Sloboda vjero ispo vjeda nj a. 3. Pravo na njegovanje samostalne židovske kulture.

4. Pravo na slobodno useljivanje i gospodarstveno djelovanje u svim pokrajinama otomanske carevine. 5. Pravo na slobodno naseljivanje i njegovanje samostalne židovske kulture u Palestini •

Vijesti iz jugoslavenskih zemalja.

Drugovima Bargiorancima i sumišljenicima! U 3. broju »Židova« iznio sam meni poznate podatke o palim, ranjenim i odlikovanim Bargiorcima. Odazivajući se mome pozivu, mnogi mi kolege javiše medjutim svoje adrese sa ratišta, a ujedno i nove podatke za statistiku ratnika Bargioraca. Od tih podataka priopćujem samo najžalosnije. Upotpunjujući time listinu gubitaka, javljam svim drugovima, da su na raznim bojištima, u koliko se to do sada pozitivno znade, pali slijedeći Bargiorci; stud. ing. Eškenazi lsak iz Sarajeva; dr. phil. Ooldstein Otto, prof. u Banjaluci; stud. med. Himlauer Erflst iz Mostara (umro u Rumunjskoj na pjegavom tifusu); stud. ing. Hir seli I Wilhelm iz Križevaca; stud. ing. Israel lsak iz Banjaluke; cand. iur. Montilja lsak iz Sarajeva; stud. ing. Pol jo kan lsak iz Banjaluke; cand. ing. Rehberger Erich iz Belo vara; lug. Spi ugarn Armin iz Osijeka (bivši predsjednik Bargiore); dr. med. Tajtacak Natan iz Beograda (umro u Srbiji na pjegavom tifusu). Svom težinom beskrajne žalosti ta lista bez ; munje djeluje na sve nas. Suvišna bi bila svaka riječ izražaja tuge. Više nego desetina sviju Bargioranaca pade žrtvom svjetskog rata. »Gaj junaka Bargiore«, u zemlji njihovih želja, neka bude doličan spomenik našim palim drugovima; zaoto svaki na posao! Ing. Oskar Grof. Izjava židovske omladine o jugoslavenskoj deklaraciji. Osječki »Jug« donosi ovu izjavu: » Potpisani osječki mladi Židovi izražavamo ovim sveje simpatije za ideju jedinstva troimenog naroda južnih Slavena, izražena u deklaraciji narodnih zastupnika na sjednici carevinskog vijeća od 30. svibnja IQI7. Kao mladi moderni sinovi naroda, koji je kroz stoljeća živio u Getima, znademo cijeniti narodnu borbu i potpuno shvaćamo težnju za slobodom. Radujemo se svakom uspjehu jugoslavenske misli, a sudjelovat ćemo poout ruskih mladih Židova u svakom radu za napredak naroda, medju kojim živimo. / mi se sada nalazimo

u času, kad se ostvaruju davne čežnje našega naroda, te zato kao narodni i demokratski Židovi zahtijevamo i od naprednih Jugoslavena, da nam priznadu našu narodnost i podupru u nastojanju za ostvarenjem naših narodnih ciljeva. U Osijeku, I. veljače 1918. (Slijedi 58 potpisa.) Rijetko odlikovanje. Natporučnik u pr. bos. herc. pješ. pukovnije br. 1 Majer M u s a f i ja iz Sarajeva odlikovan je za osobito hrabro i uspješno djelovanje ordenom željezne krune 111. razreda s ratnom dekoracijom i s mačevima. Odlikovani časnik i vrijedni naš sumišljenik od početka rata boravi na raznim frontama, te već posjeduje oba Signuma i vojnički krst za zasluge 111. razreda. Pri zadnjem boravku Njegova Veličanstva na talijanskoj fronti počašćen je natporučnik Musafija od vladara napose time, što je bio oslovljen. Sarajevski Židovi ponose se svojim dičnim »Musom«. Čestitamo! Purlmska predstava za djecu u Zagrebu. Neumorni odbor židovskih djevojaka (B’not Cijon), koji djeluje skromno, ali zato ipak sustavno i uspješno, posvećuje naročitu pažnju židovskom uzgoju i naših najmanjih. Odbor ne propušta nijedne zgode, koja je prikladna, da predobije srca mališS za židovstvo. Tako je ove godine, u nedjelju 24. veljače priredjena purimska predstava za djecu, kojoj je prisustvovala mladež židovske pučke škole i dosta odraslih. Predstavljali su, govorili i pjevali izmjenice: dječaci, djevojčice i priredjivači. Sve točke bile su udešene za dječji način mišljenja, a svaka pojedina je imala svrhu, da usadi u mlade, pristupačne duše ljubav za židovstvo i smisao za njegove običaje, svetinje i težnje. Na koncu predstave otpjevali su mališi »Hatikvu«. Dojam svih točaka bijaše vanredan i odrazivao se na licima mališa, koji bijahu sretni, zadovoljni i ponosni, što su Židovi! Poslije predstave obdareni su mališi kavom, kolačima i slatkišima, a zatim su otpušteni kućama vesela srca i puni lijepih dojmova. Mnogi odrasli, videći raspoloženje djece, živo je požalio, što nije bio toliko sretan, da ga je već u ranoj mladosti brižna ruka vodila židovstvu. Sekel 5678. Kod potpisanoga unišlo je od 1. I. 1918.: Zagreb K 12. —»Sarajevo K 60.—, Lebring K 2. —, ukupno K 74. Nadalje uplatiše za Mišmar; Lav Stern Zagreb K 24.—, dr. Žiga Neumann, Zagreb K 12.—, ukupno K 30.—. Za Centralni fond; Albert Alkalaj, Sarajevo

Židovsko Jevrejsko novinstvo u godini 1917.

Židovsko se je novinstvo razvijalo prošle godine u neobično teškim prilikama. Bezobzirno ugušivanje carističke vlade od buknuća rata onemogućilo je gotovo da se izdavaju jevrejske i židovske knjige. Ni molitvenici se nisu mogli tiskati. Tek od buknuća ruske revolucije počela je opet oživljavati jevrejska literatura i novinstvo Već u svibnju osnovana je u Moskvi velika zaklada, kojoj je bila zadaća, da jevrejski tjednik ~Haam“ pretvori u dnevnik. Istodobno izlazi još i jevrejski tjednik istog imena koji je specijalno namijenjen

STRANA 4.

»Z I D O V« (fiAJHHDI)

BROJ 5