Жидов

Židovski glas o ustavnoj krizi Austrije. ... Ali nesamo Židovi, već i svi ostali činbenici. koji hoće da se ostvari moderna Austrija, to jest Nova Austrija, koja će biti sagradjena na narodnoj, vjerskoj i gospodarstvenoj ravnopravnosti svih stanovnika dunavske carevine moraju povući logične konzenkvencije iz sadašnje parlamentarne krize. Bez narodne nagodbe, ne može biti parlamentarnog majoriteta, niti u sadašnjem, a niti u novoizabranom carevinskom vijeću. Ali narodnosna nagodba je nemoguća na temelju dualističkog ustava već toga radi, što češki, jugoslavenski, od česti ukrajinski i rumunjski zastupnici smatraju pretpostavkom narodnosne nagodbe i podupiranjaaustrijske vlade, ujedinjenje svih svojih sunarodnjaka u obim polovinama monarkije. Ako se uzme u obzir dalje, da i u Ugarskoj i Hrvatskoj vlada latentna kriza i opstoji neriješeno narodnosno pitanje, tada se može govoriti ne samo o krizi u austr.. parlamentu, već i o krizi ustava cijele države . . . Ali se i oni optimisti, dotično oportunisti varaju, koji misle, da se može ustavna kriza riješiti novim koncesijama poijačkim i madžarskim separatistima, a ne promjenom cjelokupnog od god. 1867. opstojećeg sistema i to u smislu osnutka j ed in st vene savezne države (dr. H. Kadisch, u br. 9. 1918. „Jiid. Zeitung" Beč.) Demonstracija predstavnika Zidova u Holandijl. Dne 17. veljače održana je u Amsterdamu kongresna demonstracija holandeskih Židova, sviju oficijelnih korporacija, te raznih struja i stranaka. Na skupštinu je došlo preko 1000 izaslanika od toga preko 300 cijonista. Broj nazočnih nadmašio je 2500. Skupština je u ime cijelog židovstva Holandije objavila židovske zahtijeve pri sklapanju sveopćeg mira. U pozdravnom govoru označio je počasni predsjednik. Jacobus Kami, dokazom političke zrelosti židovstva, činjenicu, što su razne skupine mogle naći osnovu za zajednički rad. Od govornika istakli su se naročito zastupnici Allianze, teritorijalne organizacije, cijonista i rabina. Svi govori kretali su se oko ovih pitanja: gradjanska ravnopravnost, narodna prava u narodnosnim državama, narodna koncentracija u Palestini. Konačno je, skoro jednoglasno prihvaćena rezolucija ( u kojoj se, pozivom na opravdanost i savremenost židovskih zahtijeva, umoljava vlada kraljevine Holandije, neka bi svojim utjecajem omogućila saslušanje židovskih zastupnika pri sklapanju općeg svjetskog mira i neka bi poradila oko toga da se riješenje žid. pitanja snažno medjunarodno zajamči. Velebna skupština izazvala je veliko oduševljenje medju Židovima i dubok dojam na cijelu nežidovsku javnost. Prilike u Rusiji. U mnogim gradovima bili su pogromi za vrijeme uzmaka. No fronti organizira se samoobrana. Društvo za unapredjenje židovskoga zanata zajedno sa udruženjem židovskih vojnika zaključilo je organizaciju za pomoć demobilizovanih. Otvorit će se uredi za posredovanje rada,- zanatlijske institucije i tečaji za bivše vojnike i za zarobljenike, koji se vraćaju. Društvo za unapredjenje zanata radi na osnovi za razvitak povrtljarstva, finijega obradjivanja tla i mljekarstva u Rusiji. Židovima je doznačeno u blizini Petrograda veliko zemljište, a započelo je već sadjenjem vrtova. U Harkovu održana je skupština zastupnika Hehaluca iz 21 grada

Rusije. Članovi Hehaluca moraju se na prvi poziv komiteta preseliti u Palestinu i ostali kroz tri godine u službi njegovoj. Sada se već vježbaju u jevrejskom jeziku. Hehaluc pripravlja svoje članove za sve grane pales.inskoga pionirskoga rada. U Odesi je otvorena škola Hehaluca za 75 učenika na površini od 75 desjatina zemljišta. Škola stoji pod upravom agronoma Sussmana. Narodnosna autonomija Židova u Ukrajini. U paragrafu 65 zakonske osnove o ukrajinskom ustavu, koja je provizorno već prihvaćena od centralne Rade ukrajinske pučke republike, ustanovljuje se narodna i osobna autonomija za narodnosne manjine. U osnovi se ističe načelo, da svaki narod ukrajinske republike imade pravo da sam upravlja svojim narodnim životom. Zakonska osnova proteže se na Velikoruse, Poljake, Bjeloruse, Rumunje itd. i na Židove. Za svaku narodnost odredjen je poseban parlament i ministarstvo. Židovskim ministrom Ukrajine postavljen je dr. M. Silberfarb, pristaša žid. socijal. stranke. Ortodoksni rabini za cijonlzam. Savez ortodoksnih rabina sjeverne Amerike održao je u Newyorku skupštinu, na kojoj se ponajviše raspravljalo o stanovištu ortodoksnog židovstva prama nastojanju za osnutak domaje u Palestini. Primljena je rezolucija, koja veli, izmedju ostaloga i slijedeće: Budući da je židovski narod, od početka rasula, molio i nastojao, da se nacijonalno uspostavi u zemlji otaca; budući da je ovakva uspostava, potrebna za očuvanje tradicionalnog židovstva i narodnog blagostanja žid. naroda; konačno, jer je uspostava svih potlačenih naroda bezuvjetno potrebna za uspostavu pravde i mira u svijetu to izražavaju ortodoksni rabini Amerike svoju najtopliju zahvalnost svima onima, koji su zauzeli i prijateljsko držanje prema životnim pitanjima žid. naroda . . . Konačno se zaključuje, da se u ime žid tradicije, povijesti i žid. nada, pozove američko ortodoksno židovstvo neka se pridruži cijon. organizaciji. Za ravnopravnost rumunjskih Židova. Zastupnik na carevinskom vijeću, Heinrich R e i z e s poslao je ministru vanjskih posala, grofu Czerninu u Bukurešt ovaj brzojav: „Cijelo židovsko pučanstvo očekuje od zastupnika centralnih vlasti, da će se pri mirovnim pregovorima s Rumunjskom založiti za konačno provedenje ravnopravnosti Židova u Rumunjskoj, Članak 45. Berlinskog ugovora zajamčen je i po Njemačkoj i Austrougarskoj. Mimoilaženje članka kroz 40 godina po Rumunjskoj, teška je nepravda nanešena kulturi i civilizaciji**. Skupština židovskih kolonista iz Rusije. U židovskom selu Nova Poltavka (gubernija Herson) sastalo se nedavno 74 izaslanika židovskih seljaka južne Rusije. Skupština se u prvom redu bavila agrarnim pitanjima, pa je izrazila zadovoljstvo socijalnim revolucionarcima, koji nastoje oko socijalizacije zemljišnog posjeda. Raspravljalo se još o religioznim, nastavnim i jezičnim pitanjima, pa se je većina skupštinara izjavila za gojenje jevrejskog jezika i besplatnu školsku obuku. 100 milijuna za kolonizaciju Palestine. Cijon. organizacija Udruženih država sjev. Amerike zaključila je osnovati fond od sto milijuna dolara za kolonizaciju Palestine poslije rata. Već je sastavljena posebna narodna financijalna komisija, koja je počela sabiranjem.

Židovi kao državnici i diplomati. Lord Reading (Sir Rufus lsaacs) postavljen je za poklisara, ~High-Commissioner“-a, Velike Britanije u Wachingtonu. U ruskoj vladi obavljaju razne ministarske poslove: Trocki Jofe i Steinberg. U talijanskom kabinetu sjede dva žid. člana: Morpurgo (trgovina i industrija) i Reggio (promet). U ugarskom ministarstvu, zaprema stolicu pravosudja, Vazsony.

Bilješke.

Može li prvi dan Pesaha pasti na uskrsnu nedelju ? Do god. 358 posl. Is. židovski je koledar bila tajna patrijarkove obitelji, a Hilel 11. objavio je pravila židovskoga koledara, jer su Židovi u ono doba već bili razasuti po cijeloj zemlji, pa je prijetila opasnost, da Židovi blagdane ne bi svagdje slavili u isto doba. Mjesec se računa sa 29 dana i 12,£g sati tj. 29 dana. 12 sati 44 minute. 3 sekunde i 20 tercina, dok se duljina sunčane godine računa 12 i 7/19 mjeseci. Židovi izjednačuju razliku izmedju mjesečne i sunčane godine tako, da se od svakih 19 godina učine njih 7 (3., 6., 8., 11 ~14., 17. i 19.) prestupnima tj. broje 13 mjeseci, tako da prosječna svaka od 19 mjesečnih godina broji 365. 2468 dana. sto gotovo posvema odgovara sunčanoj godini. Time bi granice, unutar kojih može pasti prvi dan Pesaha već bile prilično odredjene, pa samo još treba uvažiti, da po pravilu tzv. Dehijot prvi dan može pasti samo na nedjelju, utorak, četvrtak i subotu. Kako obične godine broje 12, a prestupne 13 mjeseci, pomiče se u okviru sunčane godine Pasah za lg dana unaprijed ili manjoj udaljenosti od zadnje prestupne godine, nu ipak uslijed korektiva u 19-godišnjem ciklu ne može pasti izvan stanovitih skrajnjih granica. Do objelodanjenja židovskog koledara ustanovljivala se uskrsna nedjelja po kršćanskoj crkvi svake godine tek onda, kada je bilo poznato, na koji dan sunčane godine pada prvi dan Nišana. Ta ovisnost Uskrsa od Pesaha nije bila prijatna crkvi, koja je u sve većoj mjeri postajala svjetskom. Concil u Vicasi našao je zato novu formulu, koja je ujedno udovoljila davnoj želji biskupa, koji su išli za tim, da duhovi padnu samo na nedjelju. Prema tomu je ustanovljeno, da i Uskrs može pasti samo na nedjelju i to na prvu nedjelju iza mjesečnog proljetnog uštapa (tj iza 31. ožujka). Prema tome su prvi dan Pesaha i uskrsna nedjelja padali ua isti dan uvijek, kad je proljetni uštap pao na subotu tj. 15. Nišana na nedjelju. Od g. 793. nije se to više moglo dogoditi, jer je proračunavanje proljetnog uštapa po Ju•lijanskom koledaru sunčanu godinu pogrešno brojilo sa 365*25 dana mjesto 365*2468 dana. Gregorijanski koledar ispravio je 1583. tu pogrešku preskočivši nastalu razliku od 11 dana uvedenjem, sunčane godine od 365*2468 dana. pa su prvi dan Pesaha i Uskrsa opet mogli pasti na isti dan, naime na nedjelju. U 20 stoljeću bit će to u god. 1929., 1927., i 1981. Dr. B. S.

Darujte za židovsnl narodni fond.

STRANA 6.

»Ž I D O V« HAJ’HUDI

BROJ 7