Жидов

i najneznatnijih žid. porodičnih dogadjaja, a eto sva sila mogućnosti, da se ŽNF. privedu novci, a bez ikakove naročite žrtve sa strane pojedinaca. Radi se samo o tome* da se barem onaj novac, što bi se beskorisno utrošio za nevrijedne darove, brzojave i slično, privede produktivnim, opće židovskim svrhama ŽNF. Molimo naše povjerenike, sve naše čitatelje i prijatelje ŽNF. da u tom smislu poradi svaki u svojem krugu u korist ŽNF.

Vijesti iz drugih zemalja.

Krvavi protužidovpkl izgredi u Galiciji. Drugi grad Galicije, starodrevni Krakov, biješe 16. travnja pozorištem žalosnih dogodjaja. Priredjen je pravi pravcati pogrom prema sredovječnim uzorima. Fukara, koja se sastojala djelomice i od djaka, poljačkih legionaša, državnih namještenika i t. d. pljačkala je židovske dućane, oštetila židovske kuće i stanove, uništavala židovsko dobro, a što je najžalostnije, fukara je zlostavljala i mrcvarila nedužne židovske žitelje. Židovska krv tekla je u ulicama grada Krakova. Jedan mrtvi, 20 teško ranjenih i mnogo ranjenih, to je rezultat pogroma! Übijeni Židov, Meller, bivši pučki je ustaša preko 50 god. star, koji je došao u Krakov, da posjeti bolestnog sina vojnika. Ostavlja neopskbljene djece. Policija bijaše pasivna, tako da su Židovi morali pomišljati na organizaciju samoobrane. Cijonististički prvaci i ostali pristaše mira i poretka intervenirali su kod centralne uprave u Beču. Izjava galičke stranke „Poale-Cljon“ o helmskom pitanju. „Uvijek smo imali sućuti za svaki ugnjetavani narod, a nijesmo nikad zaboravili, da smo i mi tlačeni. I danas shvaćamo nacijonalnu bol Poljaka, ali imamo fakodjer na umu veliku nepravdu, kojoj je izvrgnut židovski narod. Zato mi, židovski socijalisti, dižemo svoj glas protiv preživjelih diplomatskih metoda, za pravo samoodredjenje naroda, za slobodnu Poljsku, slobodnu Ukrajinu i za slobodni i ravnopravni židovski narod". Židovski list češkim jezikom. Od prvog travnja izlazi u Pragu novi židovski list „Židovskć sprdvy“. Svrha je ovog lista, da bude glasilom i braničem onih svjesnih Židova, koji žive u češkom jezičnom području i da upućuje češku javnost u židovske prilike. Ovaj je list i te kako potreban, pa se nadamo, da će se skoro opa. žati povoljne posljedice njegovog izlaženja „Židovske spravy“ izlaze svakih 15. dana. Adresa: Prag 11. Tuchmachergass 34. Želimo svojem novom drugu i suboriocu najljepši uspjeh ! Rumunjska. Čini se, da je pri mirovnim pregovorima s Rumunjskom riješeno nekako i žid. pitanje. Javnost drži, da su zastupnici centralnih vlasti zatražili i dobili jamstva za faktičnu provedbu ravnopravnosti Židova. Prema mogogodišnjem iskustvu opravdana je sumnja, da Rumnjska ne će izvršiti ustanove mirovnog ugovora. Već su došle u javnost vijesti, iz kojih te dade zaključiti, da Rumunji opet nastoje kako bi ravnopravnost Židova na svoj način proveli u praksi. Stoga je opravdan zahtjev, da se provedba ravnopravnosti Židova po rumunjskim upravnim organima podvrgne strogoj kontroli, koju bi imali vršiti zastupnici centralnih vlasti. Inače će se opet naći sredstva i načini, da Rumunjska izigra svečana obećanja i ugovor.

kao što je to učinila poslije berlinskog kongresa. Republika Ukrajina. U Ukrajini su nastale tako nesredjene prilike, da se nije mogao sazvati sejm ukrajinskog židovstva, a isto tako je opravdana sumnja da ne će biti provedem zaključak rade o ustrojenju narodne autonomije. Sred takovih prilika je ministar za židovske poslove, đr. M. Silberfarb, smatrao potrebnim, da položi svoju čast. Medjutim židovske stranke ipak nastoje da svakako bude osnovano nekako predstavništvo, pa su odlučile ustrojiti „Židovsko vijeće*', koje će se sastojati iz 75 zastupnika većih općina i 50 zastupnika ovih židovskih stranaka: cijonističke, bunda, poalecijonista, udruženih socijalista i pučke stranke. Za obranu žid. interesa izdaju cijonisti u Kijevu tjednik „Na straži**, poalecijonista u Odesi ducvnik„Das neue Leben“ a udruženi socijaliste dnevnik ~Die neue Zeib*. Osim toga opet će početi izlaziti u Kijevu veliki politički dnevnik cijonista ~Kiewer Telegraph.** Beaarabija. Dnevni listovi javljaju 0 pridruženju ruske Besarabije kraljevini Rumunjskoj. Poznavajući teški položaj Židova u Rumunjskoj, zavladala je u žid. krugovima velika zabrinutost za sudbinu 300.000 Židova, koji stanuju u Bešarabiji. Već su stigle vijesti, da žid. pučanstvo Besarabije kani zatražiti zaštitu i pomoć svih odlučujućih faktora, kako ne bi, ruskom revolucijom stečenu ravnopravnost, izgubilo radi protužidovske politike Rumunjske. Židovsko pitanje u Litvi. U Litvi žive u glavnom četiri naroda: Litavci, Židovi, Poljaci i Bjelorusi. U okružju Kovno 1 Suvalki prevladavaju etnografski Litavci. U ta dva okružja je inače maleni litavski narod u odlučnoj većini. Poljaci posjeduju u Litvi manjinu, ali ta manjina nastoji, da se ujedini sa kraljevinom Poljskom. Bjelorusi su osobito brojni u okružju Grodno i Vilna, a upiru pogled na okružja Vitebsk’ Mohilev i Minsk. gdje je naseljena dobra polovica bjeloruskog naroda. Židovi Litve su moć, koja se ne može podcijeniti. Budući da iznašaju oko 14 procenata sveukupnog stanovništva, zauzimaju (iza Litavaca i Bjelorusa) općenito treće, a u gradovima prvo mjesto. Tako na pr. sačinjavaju Židovi u Vilni 4#, u Orodnu4B, u Kovnu 35, u Ponivešu 51. u Vilkomiru 54, u Šavli 48, u Telsu 50, u Sadovi 50 procenata stanovništva. Osobito veliko značenje pripada gradskim Židovima, radi njihovog višeg kulturnog nivoa i njihovog položaja u trgovini i industriji. Bez sumnje židovski će elemenat najbolje koristiti zemlji bude li dobio posvemašnju ravnopravnost, narodno-kulturnu autonomiju i sve uvjete za slobodan razvitak svojeg osebujnog života. Poslije emancipacije finskih Židova. Nakon dugotrajnih rasprava i borba zaključio je finski sejm, da ukine zastarjela sredovječna ograničenja židovskih prava, i priznao je finske Židove ravnopravnim gradjanima finskih zemalja. Ovu pobjedu židovske emancipacije imade se u prvom redu pripisati snazi socijalističkog elementa u sejmu, te socijalističkom duhu, koji vlada u Finskoj. Ta socijalna demokracija Finske bila je od vajkada jedina stranka, koja je zahtijev ravnopravnosti Židova uzela u svoj program. Nakon što je zaključak o emancipaciji Židova 22. prosinca 1917. stupio u krijepost, predalo je odaslanstvo finskih Ži-

dova, sastojeće se iz junačkih boraca za židovsku emancipaciju: Santeri Jacobsohna, dra. Pergamenta i Jonasa Jacobsohna, talmanu sejma pismo, koje je u slijedećoj sjednici bilo pročitano a glasi: U ime Židova Finske, uslobodjujemo se, da finskom narodu, puteni njegovih zastupnika, izrazimo našu duboku zadovoljštinu radi stvorenog zakona o ravnopravnosti Židova. Ovom zakonu imademo zahvaliti, da su pali okovi židovske bespravnosti, radi koje je naša sudbina bila izvrgnuta činovničkoj samovolji. Potvrdivši ovaj zakon, zadao je sejm ujedno i smrtni udarac religijoznoj intolcranciji i predrasudama, što su u zadnje vrijeme tištile cjelokupno finsko židovstvo. Slobodna i samostalna Finska priznala je napokon pravo našeg ljudskog dostojanstva pred zakonom. Držimo, da će ovaj, za finsko židovtako histeričan dan biti temelj medjusobnog sporazuma izmedju Židova i Finaca i zajedničkog rada za boljak naše domovine. Neka živi slobodna Finska i ravnopravnost narodnosti 1 M«x Nordau (Madrid) o Člcnovu. „Bio je to za mene teški udarac, kad sam posvema iznenada saznao iz novina za smrt našega Členova. Upravo je tragično, da naši najbolji muževi vide zemlju naših čežnja samo iz daljine, da je upravo njima uskraćena sreća stupili na tlo svete zemlje. Tako se desilo s našim učiteljem Mojsijom, tako s Harzlom, a sada eto opet i Členovom. Donekle je samo utjeha, što je bar još vidio osvit novog dana za svoj narod, prije no što je zaklopio mile i prijazne oči. Držim, da će naskoro doći i taj dan, kada ćemo moći sahraniti našega Členova kraj dra Herzla u materinjoj grudi Palestini. Členov je bio oduševljeni Židov, vatren cijonista, čovjek dobrog srca i karaktera. Šteta, da moramo izgubiti takove muževe, za koje je samo vrlo teško naći zamjenike u našim redovima**. Bugarski poslanik u Berlinu, Dr. Rlzoff o cijonlstičkom pitanju : „Ja imadem osobno najveći interes i najtoplije simpatije za cijonističke težnje. Imao sam ali i nedavno zgodu prisustvovati pregovoru izmedju ministra predsjednika Radoilavova i jednog člana akcijonog odbora cijonističke organizacije. 1 Njegova Preuzvišenost. ministar predsjednik, uvjeravao je vodju cijonista, da i on posvećuje cionističkim težnjama najveći interes, te da ih prati najvećim simpatijama. Veselilo me je, da sam tom zgodom ustanoviti mogao, da su moje osobne simpatije ujedno i simpatije bugarske vlade. Uvjeren sam, da će se u čitavoj cionističkoj organizaciji pozdraviti sa zadovoljstvom ovo stanovište bugarske vlade, te se nadam, da će isto doprinijeti ojačanju simpatija cjelokupnog židovskog naroda u Palestini, Evropi i Americi za bugarski narod**. Židovska politehnika u Jekaterinoslavu. Na židovskoj politehnici u Jekaterinoslavu obdržavaju se i posebni židovski tečajevi. Drže se predavanja u ruskom jeziku 0 židovskoj povjesti i o povjesti židovske literature. Nadalje uredjen je seminar, u kojem se židovska povjest predaje u hebrejskom jeziku, a židovska literatura u hebrejskom i židovskom jeziku. I glasoviti historičar S. Dubnov, nastupiti će naskoro mjesto na židovskoj politehnici. Do sada je inskribirano na politehnici 362 slušatelja, od kojih imade 313 učenika 1 49 učenica.

Jssoin II platio itkel ?

Darujte za Židovski narodni fond!

STRANA 3.

»Ž 1 D O V< (HAJ’HUDI)

BROJ 3