Жидов

dicu, da de daljne iseljivanje postali suvišnim. Ja u to ne vjerujem. Već toga radi, jer ukinućem granica naseobenog rejona nije još zadovoljena etična-religiozna čežnja, koja dolazi do izražaja u cijonizmu. A drugo, držim da se položaj Židova u Poljskoj. Velikoj Rusiji i Ukrajini ne će povoljno razviiti niti, gospodarstveno niti politički. Bojkot u Poljskoj, progoni u Rusiji i Ukrajini ozbiljna su opomena za budućnost. Budu li oboreni boljševici, tada će položaj Židova postati posve nepodnosiv. A ako se boljševizam održi, tada će nastati gospodarstveni preokret, kojeg veća čest Židova ne će moći izdržati. Boljševizam želi' oživotvoriti povratak pojedinih individua praproizvodnji. Ako bi se Židovi u Rusiji morali pod pritiskom latiti poljoprivrede, tada će oni radje slijediti svoje stare idejale i provesti će prelaz k poljoprivredi i praproizvodnji u samoj Palestini. U Palestini dakle valja načiniti mjesta za 5—6 milijuna ljudi. To je moguće

Mir u Bukureštu.

/ Dne 7. maja potpisan je mirovni ugovor izmedju centralnih vlasti i Rumunjske. VII. poglavlje glasi; Ravnopravnost vjeroispovjesti u Rumunjskoj. U Rumunjskoj uživa... židovsko bogošto. vije istu onakvu slobodu i istu zakonsku i oblasnu zaštitu, kao što rumunjskoortodoksno bogoštovlje. Razlike vjeroispovijedanja ne smiju u Rumunjskoj imati utjecaja na pravni položaj stanovnika, a naročito na njihova politička i gradjanska prava. Izraženo načelo mora svakako biti provedeno i u koliko se odnosi na udoma. čenje onih stanovnika Rumunjske, koji nemaju državljanstva, uključivši ovamo i Židove. koje su dosada smatrali tudjincima.jU tu svrhu biti če u Rumujskoj prije ratifikacije mirovnog ugovora, izdan zakon, u smislu kojega će se svi oni žitelji bez državljanstva —bilo da su sudjelovali u aktivnoj*vojničkoj ili pomoćnoj službi, bilo da su rodjeni u zemlji i u njoj stanuju, a potječu od roditelja, koji su se tamo rodili smatrati ravnopravnim rumunjskim državljanima, pa će se kao takovi moći upisati kod sudova. Sficanje rumunjskog državljanstva proteže se takodjer na suprugu, udovicu i malodobnu djecu takvih osoba. Da li ove ustanove ugovora mogu zadovoljiti i kako će se po svoj prilici u praksi provesti, o tom ćemo izvijestiti, čim nam stignu točne informacije.

Vijesti iz jugoslavenskih zemalja.

Preminula. Nakon kratkog, teškog bolovanja umrla je u Prijedoru gospodja Ida Weiller. U vrloj pokojnici izgubio je nas cijenj. prijatelj, gosp. Arpad WeiUer svoju dobru majku. Neka bude blagoslovena njezina uspomena! U velikoj tuzi sjetio se g. A. Weiller i opet židovskog narodnog fonda, te mu je darovao svotu od hiljadu kruna za jedan maslinov gaj na ime svoje blagopokojne majke. Promocije. Zdrav, poručnik g. Hajim Altarac i g. Cezar Kajon, promovirani su 13. svibnja na čast doktora medicine sveučilišta u Beču. Mensa academica judalca u zagrebu. Na sveučilištu Franje Josipa 1. u

Zagrebu djeluje društvo, kojemu je svrha podupiranje übogih i bolesnih sveučilišnih gradjana Židova, a to je »Židovsko akad. potporno društvo (Ž. A. P. D.) Ovo je društvo osnovano god. 1904. pod imenom »Klub hrv. sveučilištnih gradjana Židova«, te je od svog postanka naišlo na simpatije židovskih gradjana, koji su taj klub materijalno podupirali. God. 1909. promjenjena su pravila tog kluba te je isti pretvoren u Židovsko akad potporno društvo. Prema pravilima Žid. akad. potp. društva, svrha je društvu davanje potpora, liječničke pomoći, te nabavljanje ljekarija. Smijemo reći da imade nekoliko svršenih akademičara Židova, koji imadu baš tom društvu zahvaliti, da su mogli svoje studije dovršiti. God. 1915. kad je rat buknuo, obustavljeno je djelovanje Ž. A. P. D. Sada su oblasti dozvolile da društvo smije nastaviti svoje djelovanje. Preko 2 godine nije Ž. A. P. D. imalo prilike, da sabire novac, niti da priredjuje zabave, kojima je vazda bila svrha, da umnože imovinu društva. Namiče nam se stoga pitanje, hoće li Ž. A. P. D. moći udovoljiti svojoj svrši, hoćeji moći namaknuti dovoljno materjalnih sredstava, da može podupirati svoje bolesne i siromašne članove. Bolesnih članova biti će sada više, nego što je u mirno vrijeme jer su neki na ratištu ili inače uslijed vojne službe oboljeli. Isto tako će se broj siromašnih židovskih akademičara u Zagrebu uopće povećati usljed toga, što je otvoren medicinski fakultet i što će se otvoriti još i tehnika. Treba stoga, da se nadje modus, kako bi se odteretilo Z. A. P. D. Držim da bi se to dalo provesti osnutkom uredbe „Mensa academica judaica« u Zagrebu pod upravom zegrebačke izrael. bogošt. općine. Svrha te menze bila bi, da židovskim sveučilišnimgradjanima dade uz primjerenu cijenu hranu a, siromašnijima besplatno. Moglo bi se eventualno dozvoliti, da u toj menzi budu hranom opskrbljeni i siromašniji slušači trgovačke akademije, eventualno i ostalih srednjih i stručnih škola. Razliku cijene za hranu, što bi je plaslušači, koji bi uz popust bili opskrbljivan* i cijene za hranu onih, koji bi bili besplatno opskrbljeni, plaćala bi menza iz svoju vlastite imovine. Samo na taj bi se način moglo omogućiti mnogim našim siromašnim sveuč. gradjanima i ostalim žid. Studentima da uspješno nastave svoje stadije i da čim prije dodju do samostalnosti. Stoga je naša dužnost, da židovskoj mladeži omogućeno, da uz što manje materijalnih briga može svoje studije dovršiti. Naši židovski gradjani istaknuli su se i dosada svakom zgodom svojom darežljivošću, kada se je radilo o kakovoj humanitarnoj svrsi, pak smo uvjereni, da ne će ni sada uskratiti svoje materijalne, potpore ako dodje do ostvarenja ove ideje Iznašamo ovu ideju, te pozivamo mjerodavne faktore, da se late pravodobno posla, kako bi se što prije osnovala »Mensa Judaica«. v Haor Židovsko akademsko p ponio društvo u Zagrebu. Dne 27. travnja t. godržana je XVII. redovita glavna skupština ovoga dru štva, nakon što mu je opet dopušteno djelovanje. Brojno posjećenu

skupštinu otvorio je abs. iur. g. R. Veith, koji je kroz čitavo vrijeme rata sam vodio i zastupao interese društva. Iz izvještaja njegovog vidi se, da ja društvo i u to ratno vrijeme nastojalo, da vrsi svoju humanitarnu zadaću, a da mu je ipak uspjelo, da poveća svoju imovinu.! Kako u svom blagajničkom izvještaju ističe,N?ili su dohoci društva vrlo maleni, te su gotovo svi piitekli iz cionističkih krugova. Iza izvještaja tajničkog blagajničkog i knjižničarskog, te nakon što bi starom odboru podijeljen apsolutorij, a g. Veithu izražena zahvalnost i priznanje društva na velikim uslugama, prešlo se na izbor novoga odbora. Jednoglasno je izabran ovaj odbor: Predsjednik; cand. phil. Leo Vlatko Svare; potpredsjednik; cand. iur. Oton Lederer; tajnik 1.: stud. phil. Vera Ehrlich, tajnik 11. (Knjižničar): stud. forest. Adolf Weiler; blagajnik; stud. iur. Ivan Schvvarz; odbornici; abs. iur. Robert Veith; cand. phil. Josefina Abeles; Revizori: cand. iur. Andrija Deutsch, stud. pharm. Vladimir Breyer. lako nastavlja ovo društvo, koje jedino podupire bijedne Židove akademičare, opet svoje djelovanje. Nadamo se, da će naša javnost shvatiti, pogotovo u ovo ratno vrijeme, tešku zadaću društva, te dragovoljno što obilnijom pomoći i najizdašnijom potporom olakšati i onako, a naročito sada jadne prilike židovskoga djaštva. Spomenslava Členovu u Vinkovcima. Održala se 20. travnja na večer. Raspored bio je slijedeći: Gdjica Vilma Cross razjasnila je u kratko svrhu ove slave i pozdravila općinstvo. Gdjica Prida Pollak držala je predavanje o cijonizmu uopće, a gdjica Mila Krakauer o životu i djelovanju dra. Členova. Općinstvo se odazvalo u prilično malom broju, čemu je ali uzrok taj, što su radi kratkog vremena tek u zadnji čas razaslane obavijesti. Dojam ove priredbe »Morije« bio je veoma povoljan, te možemo reći. da je uspjeh moralan kao i materialan ispao posve na zadovoljstvo priredjivača. Proslava Lag Baomera u Sarajevu. Ponovno je svanuo dan „Lag Baomera“. Toga dana t. j. 39 pr. raj. već rano u jutru sakupila se školska mladež u dvorani sefardijske škole, da prisustvuje zabavici, a u podne izišla je radosnim klicanjem pripovjedajući o svom oduševljenju. Nakon što su djevojčice otpjevale Hatikvu otvorio je zabavu gosp. nadrabiner dr. Levi tumačeći biranim riječima znamenitost toga dana. Onda se prešlo na predstavljanje. Kao I. točka prikazan je igrokaz »Amasa« od Grazovskog na hebrejskom jeziku. Koje ii je veselje zavladalo prisutnima vidjevši kako naši mališani konverziraju našim narodnim jezikom, tako glatko i razgovjetno, kao da su tim jezikom već od svog porodjaja govorili. Osobito se je istakao učenik Atijas, a gosp. Djaena ide hvala, da je on prvi, koji je praktičnim putem htio pokazati lahkoću i ljupkost našega narodnog jezika, Time je zastidjeo one, koji su dosele pokazali slabo interesa za hebrejski jezik. U 11. točki izlazi naša spisateljica gdja Laura Papo po prvi puta pred javnost svojim duetima »Las violetas« (Ljubičice) i »El mulinero i ei karvonero .(Mlinar i ugljenar) koji su pjevani ljupkim glasićima

STRANA 2.

»Z IDOV. (HAJ’HUDI)

BROJ 10.