Жидов

Satira gosp, Djaena »La alguža i la alfenete (igla i bašlija)« odigrana od učenica Bukice Eskenazi i Merjame Papo izazvala je gromki smijeh. Baladom »La ermoza kantiga« (lijepa ] pjesma) pokazao je gosp, Djaen bogatstvo osjećaja. Izvodile su ovu točku učenice Batševa Levi i Elsa Ehrlich. te učenici Fiko Papo, Albert Sason i Izidor Levi. Alegoričnom slikom u jednom činu u stihovima „La renesansa" (Preporod) prikazao nam je gosp. Djaen fantastičnim slikama dugovječnu borbu našega naroda za opstanak. Tu se istakoše učenici Albert Sason Šandor Levi, Zlatica Levi, Naći Levi, Blanka Danon, te Majer Altarac. Nakon što je bila ponovno intonirana narodna himna razidjoše se prisutnici. U 7 sati pop. ponovljena je prestava za odrasle. Predstave je s mnogo mara i ljubavi priredio g. inspektor Djaen čiji rad zaslužuje svaku hvalu i priznanje. Salomon ben David. Osnutak djevojačkog društva u Bijeljini. Ovdašnja je židovska omladina osnovala 1912. godine „Jevrejski napredn' klub s čitaonicom", Klub je priredjivao svake subote lijepa i korisna predavanjaf kadkada i zabave, a vazda sabiraio se za narodni fond. Svjetski rat onemogućio je übrzo djelovanje kluba, jer su gotovo svi odbornici i većina članova morali u vojsku. Medjutim su nastale bolje prilike za nastavak prije rata započetog rada. Jer iz našeg glasila „Židov" vidimo, da se je židovska omladina jugoslavenskih zemalja posvuda probudila na nov rad. Kako su ovdje zasad djevojke u većini, to smo odlučile, da osnujemo jednq cijonističko djevojačko društvo. kojemu će biti svrha: Upoznavanje žid. povijesti i književnosti, budjenje narodne svijesti, odgoj žid djece, promicanje društvenosti. Nadamo se, da ćemo poslije mina moći dočekati svoju braću u zajedničkom po nama osnovanom domu. Živo želimo, da bi taj dan što prije osvanuo I B' not Jerušalajim. Šekel i Centralni fond 5678. Unišlo je od 13. travnja do 15. svibnja o. g. Grete Hirschl, Bjelovar 20 članova K 40. Žora Hirschl, Križevac, 35 „ „ 70. Sabetaj Levi, Bihać, 10 „ „ 28. Zora Lausch, Ludbreg, 10 „ „ 22. Adolf Sommer, Mitrov. 20 „ „ 40. Zadik Baruch, Bjelina 60 „ „ 120. Feldpost, 10 „ „ 75. Zagreb, 10 „ „ 192. Dakle za 209 čl. unišlo K 587. Za central-fond darovaše još posebno: Hugo Fuchs, Djakovo K 100.—, Sabetaj Levi, Prijedor K 10. —, Karger i Deutsch, Prijedor K 15. —, Salamon Mevvorach, Prijedor K 20. dok je Sarajevo, doznačilo a kto šekela i centralfonda K 700. Nadalje je za Mišmar uplaćeno po poručniku Žigi Neumannu za ožujak, travanj, svibanj K 36.—, apo Lavu Sternu za svibanj K 12. —. Ukupno 209 šekela sa K 1.480.—, a sa prije iskazanim, za 5678, svega 583 članova sa K 2.933-50. Sumišijenici ! Dužnost je svakog pristaše bazelskog programa da plati svoj porez, t.' j. šekel, za godinu 5678. Tkogod može, neka plati takodjer dragovoljni »ratni« prinos centralnom fondu svjetske cionističke organizacije. Poduprimo izdašno organizaciju, koja pred cijelim svijetom snažno istupa za prava i interese židovskog naroda!

Vljesnik povjereništva Žid. narod, fonda za Jugoslaven. zemlje austroug, monarkije. Upozorenje. Poradi pomanjkanja prostora nijesmo mogli uvrstiti u ovaj broj Iskaz Žid. narod, fonda. Pregled darova koji su stigli povjereništvu od 10. IV. do do 10. V. 1918: Iz Hrvatske, Slavonije i Dalmacije K 2886 02 iz Bosne i Hercegovine . . . „ 276745 iz za posjed, zemalja i garnizona . „ 230-70 Ukupno K 5884-17 Od 1. januara do 10. maja 1918. unišlo je ukupno K 40.80918.

Što nam govore brojke!

Od 1. siječnja 1918. do 10. travnja 1918. unišlo je kod našega povjereništva za ŽNF. ukupno K 34.925 01. Vrlo lijepa svota. Promatrajuć ali statistiku, koliko su za taj uspjeh pridonijela pojedina mjesta, moramo izraziti naše nezadovoljstvo, jer nekoja mjesta, od kojih smo pravom više očekivali, pridonijela su za taj svaukupni iznos upravo smiješno maleni prinos, a to znači, da je uspjeh mogao biti dvostruk, da su svi naši povjerenici i sumišljenici jednakom ljubavi i jednakom ustrajnošću radili za našu najveću narodnu svetinju, za Žid. narodni fond. Za ilustraciju uspjeha u pojedinim mjestima navesti ćemo tek neke brojke u nadi, da će ona mjesta, koja su zaostala, u buduće povišenim silama nastojati, da dostignu, ako već ne prestignu ona mjesta, u kojima se je do sada uspješnije radilo. Evo nekih brojki : Zagreb K 8.556 79. Sarajevo kruna 6.239.91, Osijek K 118,— (1!) Vinkovci K 1.445.—, Brod n/S K 18.22 (1). Požega K 30. —, Sisak K 40. —, Vukovar K 20. —, Prijedor K 1.343.55, Zemun K 825.46, Šamac K 228.98, Gračanica K 661.70. Brojke ove govore nam jasnim jezikom: Osijek, kolijevka cijonističkoga rada u Hrvatskoj, sijelo naših predstavnika, pridonaša K 118.—, pa Brod n/S, Požega, Vukovar, sva mjesta s dosta lijepim brojem, pa još k tome imućnih Židova, pridonašaju po K 20.—, 30. — i 40.—, dok Prijedor sa svojih 7 obitelji pridonaša K 1.343.55, Gračanica s nekoliko Židova K 661.70, Tuzla K 2.133.60, Bjelina K 2.018.60.—. Imadetno još mjesta, koja nijesu niti iz daleka onoliko pridonijela, koliko bi to odgovaralo broju i imućstvenim prilikama Židova, tako : Daruvar K 150.—, Kopriv. nica K 287.60, Djakovo K 356.06, Križevcj K 539.78 Mitrovica K 195.—, Ogulin K 50.—, a da i ne govorimo o onim mjestima, iz kojih nijesmo primili niti jednoga filira kao na pr. Našice, Varaždin, Glina, Nova Gradiška itd. itd. U tim mjestima kao da ne stanuju Židovi ?! Tom prilikom moramo naše povjerenike upozoriti, da su škrabice, jedno od

najprikladnijih sabirnih sredstava, potpuno zanemarene. Imade mjesta gdje je porazmjesteno do 100 škrabica, a baš iz tih mjesta stiže nam najmanje prinosa. Dužnost je svakoga povjerenika voditi točnu evidenciju škrabica i redovito ih ispražnjivati. Za koloniju Členov primili smo do sada ukupno K 6287-15 od toga najviše iz Zagreba, Vinkovaca, Bijeline, 13anjaluke, iz Sarajeva vrlo malo, a iz svih drugih mjesta ništa! Sumišljanici, povjerenici! Proučite sve te brojke 1 One vam govore, da niti jedno mjesto nije potpuno udovoljilo svojoj dužnosti. Zato te brojke treba, da Vas bodre na rad, kako bi Vaša mjesta u godišnjoj statistici Žid. narodnog fonda zauzela ona mjesta koja ih idu po broju židovskih žitelja i po njihovim imućtvenim prilikama. Izkaz Židovskoga narodnoga fonda biti če ogledalo u kojem čemo vidjeti kakove Židove imademo u pojedinim mjestima. Da Židovski narodni fond izvrši svoju zadaću, potrebni su mu ogromni kapitali Na židovskom je narodu, da sjedinjenim silama te kapitale namakne. Skupljajte svi zajedno, svaki za se, svaki u svom krugu, u svako doba i svakom zgodom! Iz uprave Ž. n. f. Odja Klara Barmaper ne vodi više upravu,ali ostaje članom Zem. povjereništva Ž. n. f. Upravu Zem. povjereništva Ž. n. f. preuzela je gdjica Mirjam Weiller, Adresa nepromijenjena: za listove „Uprava Zem. povj. Ž. n. f. Zagreb, Petrinjska ulica 22“, a za novac „Banka za trgovinu, obrt i industriju d. d. Zagreb, za račun Ž. n. f.“ Prijateljima Žid. narodnog fonda! Povjereništvo Žid. narodnog fond* u Beču ne prima više niti jednoga prinosa iz jugoslavenskih zemalja. Svi iznosi imadu se isključivo nama slati. Tom prilikom slobodni smo upozoriti, da nam je bečko povjereništvo predalo stanje pojedinih tamo otvorenih računa za upis u zlatnu knjigu, maslinove gajeve i vrtove, tako da čemo o tome dalje mi voditi račune.

Bilješka.

Časopis za zreliju židovsku mladež. Još za života dra. Herzla počeo je izlaziti u Beču dobar časopis za zreliju žid. mladež; „Unsere Hoffnung“, koji je prije rata prestao izlaziti. Time je nastala praznina, koju je valjalo što prije ispuniti. I eto,, u dobar čas, pojavio se novi časopis, za kojim već dugo čezne omladina, kojoj je ozbiljno stalo do njenog židovstva. Zove se ~J e r u b a a 1“ a izlazi od 1. svibnja kao mjesečnik. (Jerubaal. Eine Monatsschrift der jud. Jugend. Verlag R. Lowit, Wien I. Fleischmarkt 1.) Godišnja pretplata K 13.20, četvrtgodišnja K 3.30. Časopis uredjuje poznati žid. učenjak i pedagog, dr. S. Bernfeld. Preporučujemo najtoplije ovaj časopis našoj svijesnoj mladeži. Radi uputa valja se obratiti na gore oenačenu nakladnu knjižaru, koja takodjer izdaje vrlo informativni časopis: ~B Ia 11 e r a v u s der jud. Jugendbevvegu ng.“ Četvrtgodišnje K 1.10.

ZAHVALA. Zahvaljujem se iz sveg srca gdji Rosi i gosp. Jakovu Mevvorachu, radi velike požrtvovnosti, s kojom su njegovali u teškoj bolesti moju neprežaljenu, premilu majku, gdju Idu Weiller. Zahvaljujem se takodjer najuljudnije veleč. g. rabinu Kelleru, koji je držao dirljivi nadgrobni govor. Konačno se zahvaljujem najtoplije svima onima, koji su miloj pokojnici iskazali posljednju počast kao i c. znancima i prijateljima, koji su mi usmeno ili pismeno izrazili svoje saučešče. Prijedor, 25. ijara 5678. Arpad Weiller

BROJ 10.

»Ž 1 D O Vc (HAJ’HUDI)

STRANA 3.

—.