Жидов

ŽIDOV

HAJ’HUDI

GLASILO ZA PITANJA ŽIDOVSTVA.

I. srpanj 1918. - ZAGREB - Zl. tamna SG7B.

Slava dru Theodoru Herzlu !

Dne 3. jula 1904. (20. tamuza 5664.) prestalo je za uvijek kucali srce najvećeg Židova sadašnjosti, dra Theodora Herzla. Već je prošlo čelrnajst godina, što tijelo Herzlovo počiva na groblju u Doblingu, čekajući da ga sinovi preporodjenog naroda prenesu u zemlju židovskih jiada, u Palestinu. Već čelrnajst godina ne djeluje onaj koji je postao stijegonošom naših najidcalnijih nada, koji je svima nama dao život, ni sadržaj, koji je umio zaodjeli veliku ži. dovsku bol, dubok jad naših duša u riječi gromovite, silr.e i potresne. Ntma više one divne pojave, kakve je svijet dosad rijetko kad vidio,,a židovski narod u golusu nije dosad imao. Nema muža, koji bijaše tako velik, da nijesmo znali, koje je njegovo svojstvo uzvišenije i ljepše: inteligencija, plemenitost duše, idealizam, nesebičnost, ili čistoća zanosa. Nema više čovjeka koji se odlikovaše tolikom unutarnjom čistoćom, da je snagom plemenitosti svoje ličnosti sna žno djelovao na svakoga. Providnost je poslala Herzla židovskom narodu, kad mu je bio najpotrebniji, u času kad su visoke ideje, koje su drijemale u narodu, čekale samo da budu probudjene na novi život. Tako je Herzl postao narodni vodja, u kojem bijahu utjelovjeni tisućljetni ideali židovstva. On posta bakljom golusa, oko koje se počeo organizirati u jedinstvenu cjelinu, prvi put u golusu, cijeli židovski narod, složan u zahtijevu, da se riješi židovsko pitanje i dade židovskim, masama mogućnost dostojnog života na slobodnoj grudi. Neumornim radom, sjajnim sposobnostima, beskrajnom ljubavlju za napaćeni svoj narod, stvorio je Herzl u kratko vrijeme djela, koja mu osiguraše besmrtnost: Digao je klonule duhove židovskih masa usadio nadu u bolju budućnost u milijune, srdaca istočnih Židova, pobudio ponos i židovsku svijest mnogih hiljada zapadnoevropskih Židova. On je pokazao, kako Židov može biti visoko kulturan čovjek, a u isto doba ipak svijestan član židovske zajednice. On je židovsko pitanje učinio pitanjem cijelog kulturnog čovječanstva. Njegovom zaslugom je židovski narod postao faktorom svjetske politike, s kojim se mora računati. Da je njegovo nastojanje bilo ispravno, svjedoče događjaji sadašnjosti. Ovi dogodjaji znače pobjedu Herzlovih ideja, koje stoga moramo prigrliti svim srcem, jer su spasonosne za židovski narod, a donose blagoslova cijelom čovječamu u. Samo kratko vrijeme bilo je Herzlu suđjeno da djeluje u korist židovskog naroda. Ali on je ipak svoju zadaću u židovskoj istoriji divno izvršio. On nam je

sve dao, što je trebao i mogao da dade. Mi smo čeznuli za idejom, za velikom idejom, koja će oslobodili narod iz tisućljetnog ropstva. 7 u ideju dao nam je Herzl. Sve ostalo je sada naša zadaća. Stoga moramo uložiti cijelu svoju snat/u. da bi ideju pretvorili u djelo. Neumornim radom oko ostvarenja ove cijonske ideje, najbolje ćemo posvjedočiti svoju neizmjernu zahvalnost prema Herzlu, uzor-mužu, koji je svojem narodu doprineo najveći - žrtvu samoga sebe!

Herzlova oporuka.

Više nego za ikoji, vrijedi za židovski narod, da njegov duh u vremenu, kada porodi heroja, stoji u najvećoj p.otimbi s duhom i nastojanjem tog heroja. Tu nf koriste ni ozbiljne opomene, ni strogi ukori, ni ljute kletve starih proroka i zakonodavaca izraelskih, tu se ne haje za iskrene i uvjerljive besjede, ni za obećanja poletnih vodja u babilonskom sužanjsjvu, tu se ne mari za odlučan obračun s dosadašnjim životom; ne poznaje se i ne priznaje valjanost, jednostavnost i ljepota putokaza, koji vodi iz postojećeg kaosa u srelnp i sredienu budućnost, kako je to propovijedao Herzl Mojsija, Jeremija., Jezaja, Ezra, Nehemija, Juda Halevi, naišli su kod židovskoga naroda na istu onu protivnost ili bar na nerazumijevanje, kao i Teodor Herzl. Ipak Herzl nastupa drugačije. Herzl dolazi kao veliki darovatelj, punih ruku i širokih grudi, spreman vazda da daje bez ikakvog uzdarja. Gospodsku dušu hoće da narodu ulije umjesto ropske, oči hoće da mu otvori i da mu ispravi savijenu kičmu. Zalutalima pokazuje put, koji vodi iz galutške tamnice u blaženi raj slobode tijela i duše. Ne ti raj snova i fantazija, nego u raj zbilje, raj lijepe i udobne domovine sa vlastitim selima i gradovima vlastitim šumama i livadama, vlastitim ser } ljacima, vlastitim jezikom i vlastitom kulturom. Pored svega toga i sam Herzl ostade za života svoga za široku židovsku masu samo jeka, koja nalazi odziva tek u sitnom dijelu njenom.* Narodna duša ne reagira na poziv svojih heroja za njihova života, onako jakim osjećajem kao onda, kada ti heroji iz života nestanu, a samo njihove ideje još živu ovjekovječene u oporukama. što ih ostavljaju narodu svome. Bez sumnje je Herzl bio herojem u pravom smislu riječi. Dosta je da spomenem jednu od najznačajnijih crta u jednog * (Ne dije'imo piščevo mišljenje. Narodne 'mase Židova u Galiciji, Poljskoj, Rusiji i Rumunjskoj brzo pokazaše razumijevanje i unatoč užasnih prilika manifestiraše svoje,pristajanje za cijonizam. A upravo zapadnjački židovskj inteligenclerj i kapitalisti (Rotschild!) trebali su'toliko vremena, da nađu priključak k cijonizmu. Op. ur.)

heroja, a ta je; potpuno utjelovljenje ideje, i djela. Zar nije Jierzl živio i uživio se u svojoj ideji tako, da je svaka misao, svaka kap krvi svaki čas bila posvećena postavljenom idejalu, izbavljenju naroda? I, on kao pravi heroj ostavlja narodu oporučno svoju ideju, koja iz godine u godinu uvijek većma osvaja široke mase. Budimo iskreni i priznajmo, da je ideja bila zrela, jer je i danas ista kao i prije, tek smo mi bili nezreli. A danas izgleda, da smo postali prividno zrelima, da li vlastitom sposobnošću ili moguć; uz pomoć postojećih političkih prilika, o tome sada nećemo raspravljati. Jedino to čvrsto stoji, da je današnja opća svjetska politička oricntacija s devizom, da svaki narod ima pravo samoodredjenja, uvelike doprinijela i našoj političkoj zrelosti, koja traži izlazak iz log nesnosljjvog položaja, u kojem se nalaze Židovi galuta. U tom času velevažne odluke postajemo si svjesni Herzlovih riječi, koje nam je ostavio u svojoj oporuci. Kao nikada za razvitka cijonizma, nije proglašenje oporuke, koja kulminira u misli: ~Cijonizarn je povratak židovstvu prije povratka u židovsku zemlju ", bilo tako nužno kao baš sada, gdje prijeti da metode rješenja cijonističkog pitanja, prilikom najnovijih političkih dogodjaja, dožive lahkoumnu promjenu. „Povratak židovstvu prije povratka u židovsku zemlju' 1 , ne zvuči ii to kao memento svim onim cijonistima, koji nalaze u prijateljskom odnošaju nekih velesila naprama cijonističkom pokretu cjel o vito rješenje cijonističkog pitanja? Prvi je i najvažniji preduvjet rješenju žid.,, pitanja po Herzlovoj oporuci: povratak židovstvu na temelju emancipacije od svih ostalih tudjih narodnih primjesa, tako da se uzmogne postići potpuno židovstvo još u galutu, koje će onda da omogući potpun život zdravoga židovstva u Palestini. Drugi preduvjet, koji se naravno priključuje prvom jest, da uz emancipaciju od tudjinštine mora uslijediti potencirano uzgajanje židovske samosvijesti, u svrhu približenja izvornom židovstvu, jošte u galufu. Kao što svaki orijentalac, prije nego će da unidje u hram, poduzimlje ritualno pranje, da se čist i uzvišena čuvstva pokloni Bogu, tako je dužnost svakog cijonisfe, da najprije zauvijek prelomi veze, koje mu nesvjesno onemogućuju razvitak vlastitog židovskog bivstva. Treba da se očisti od tudjinštine, te da se oflda radikalnim sredstvima uznastoji povratiti u zemlju i hram praotaca. Učimo jevrejski i mi ćemo upoznati slast posjedovati vlastiti jezik. Čitajmo židovsku istoriju i mi ćemo moći diyili se našoj prošlosti i učiti iz nje. Pjevajmo ži-

••■aai■■•■■■■«■•■■■■■■■■■■■ • ■ • ■ m m Dopisi za uredništvo i • uprava šalju se na adresu ZAGREB. Brsikovlćeva ni. 36.1. kit. (Lav Stern). Rukopisi se ne S ■ vraćaju. ■ 2 : •M ■■■■■■■■■■■■ ••*!■■ »•■■■■

God. 11. i

Izlazi dvaput mjesedn«. Pretplata: Godišnje K 14, polugodišnje K 7, četvrtgod. K 350 ■vojcdini br. 60 Hl ! L I

Broj 13.