Жидов

da ishode za napaćene rumunjske Židove bezuvjetna čovječanska prava i sigurnost za provedenje ugovora u budućnosti. Ali centralne su države baš u ovom pitanju pokazale veliku popustljivost i želju, da se ne upliću u „unutarnje poslove 14 Rumunjske. Dabome, tim svojim mlakim držanjem dali su svojim neprijateljima samo novo oružje u ruke. Bacimo li pogled na prošlost, tada vidimo, da su izmedju godina 1878. i 1914. mnogi državnici i političari odlučno prosvjedovali protiv perfidije rumunjskih vlada. Tako je godine 1902. državni tajnik Udruženih država, Hay upravio svim državama notu, koja je pobudila senzaciju, A godine 1913. podigli su u ime civilizacije svoj glas za prava rumunjskih Židova talijanski ministar Luzatti i sadašnji francuski ministar predsjednik Clemenceau. U koru onih koji su pozivali vjerolomnu rumunjsku vladu, da skine ljagu s evropske kulture, nije se nalazila niti njemačka, a niti austrougarska vlada. A barem sada, pri sklapanju bukareštanskog mirovnog ugovora, mogli su zastupnici Njemačke i Austrougarske pokušati, da ishode provedbu svojih vlastitih zahtjeva u berlinskom ugovoru iz g. 1878. Ali oni su propustili ovu jedinu i znamenitu zgodu i iskoristili su ju za mešetarenje s petrolejem, šumama, željeznicama i drugim još materijalnim dobrima, te novcem. (Zastupnik dr. O. Cohn, nezav. socijalist u berlinskom RJchstagu, dne 4. jula 1918.)

O ugarskim Židovima.

Mađarsko židovstvo ne uživa velikih simpatija kod Židova u svijetu. Već je prošlo nekoliko decenija, kako su se mađarski Židovi istrgnuli iz zajednice svjetskoga židovstva, e bi izmakli svim onim nadama i težnjama, koje provejavaju cijelokupno židovstvo. Upravo je nečuveno, kolika je ravnodušnost u nekim slojevima mađarskih Židova za sve, što bi im moralo biti sveto. Pomanjkanje dostojanstva i samosvijesti karakteriše jedan dio mađarskog židov-

stva. Mađarski su asimilanti pojava, koje nigdje na svijetu nema. U Ugarskoj vlada upravo epidemički krštenje i svi pojavi pokazuju znakove propadanja. Da su prilike madjarskih Židova upravo neodržive, pokazuje skupština jednoga židovskoga literarnog društva, koja je održana 16. lipnja o, g; u Budimpešti. Na toj skupštini držao je narodni zastupnik Pavao Farkas predavanje o psihologiji promjene vjere. Što se je ovaj gospodin usudio reći, a da nije naišao na prosvjed svojih slušača, a niti predsjednika, rabina Dr. Ilije Adlera, to se još nije sa židovske strane javno govorilo. Farkas je izjavio, da bi se on bez razmišljanja pokrstio, kad bi to zahtijevalo jedinstvo madjarskoga naroda, a protiviti se mješovitom braku, da bi značilo povratak u geto! Najjadnija točka njegova govora bio je zahtjev, da se pred istočnim Židovima, u interesu madjarstva, zatvore granice Ugarske, „jer je dužnost ugarskoga židovstva, da svakako najstrože mjere provede protiv useljenika iz Galicije, koji mu nijesu srodni niti po moralu, niti po krvi, a niti po mišljenju' 1 . Na očigled takovih izjava madjarskih Židova namiče se nehotice svakome svjesnome Židovu misao, nije li madjarsko židovstvo izuzev njegov svijesni dio ostalom židovstvu doista posve tudje, po moralu, mišljenju i po krvi?! Ako svi znaci ne varaju, dobit će ~Judeo Madjari" doskora svoju lekciju, a nitko ih ne će moći žaliti, jer nijesu drugo zavrijedili.

Sven Medin o cijonizmu.

God. 1916. proputovao je glasoviti švedski geograf, Sven Hedin, Siriju i Palestinu. Svoje dojmove sabrao je u jednu knjigu, koja je izašla pod naslovom „Jerusalem“ (Leipzig. Verlag F. A. Broćkhaus). U ovom djelu govori Hedin i o cijonizmu u posebnom poglavlju, te veli, izmedju ostalog i slijedeće: Bez sumnje bi Turska imala razne koristi iz jačeg Židov, useljivanja. Već

sada su Židovi potakli neka industrijalna poduzeća i vanredno unapredili vinogradarstvo i sadjenje narandža u Palestini. Njima imade Palestina da zahvali natade eukaliptusa, isušenje močvara i obradjivanje odprije pustih zemljišta. Time se već dosada znatno uvećao porezni prinos zemlje. Inteligencijom i radnom sposobnosti nadvisuju Židovi urodjeno pučanstvo. Kad bi im turska vlada dala istu zaštitu i iste pogodnosti, kao drugim narodima, tad bi oni rado postali turski podanici, a na taj način razvijale bi se u zemlji samoj one duševne sile za industrijalna i tehnička poduzeća, koje se sada moraju primati iz Evrope Na svijetu živi 12 milijuna Židova, Nema govora o tome, da bi se svi naselili u Palestini, a to nije niti moguće Prema židovskom stanovištu radi se samo o tome, da se stvori jezgra kristalizacije koja č'e djelovati protiv raspada židovske rase, Cijonizam je dakle borba židovstva protiv uništavanja. Njegov je cilj sakupljavanje čisto židovskog pučanstva u Palestini, kojem će biti ratarstvo gospodarstvena podlaga, a jevrejski jezik, narodni govor". .. .

Iz jugoslavenskih zemalja.

U svojoj sam mladosti čitao negdje ove riječi židovskog mudraca Hilela:„Ako nisi sam za sebe tko će biti za Tebe? A ako si samo za sebe čemu si na svijetu ?“ Smisao ovih riječi pričinio mi se odmah veoma mudrim i ja sam si to protumačio ovako; Moram se sam pobrinuti, kako ću što bolje živiti i ne smijem opteretiti tudja ledja svojim brigama. Ali, budem Ii se skrbio samo za svoju ličnu korist, tada će moj život biti beskoristan I lišen ljepote • i smisla. Hileiove riječi duboko su se zasjekle i moju dušu i ja uvjeravam svakoga, da mi je ova mudrost bila čvrsta potpora na mojem teškom putu. Svojom jasnom filozofijom, Hilel mi je dosta puta pomogao. 1 ja držim, da je židovska mudrost općenitija i znamenitija, nego ikoja druga. Ne zato, što je možda starija i izvornija, već zato, jer se u njoj nalazi obilje pravog čovjekoljublja, koje visoko cijeni čovjeka .. . Iz ruskog preveo 1. Sch.

Umrli. Prič. poruč. 25. dom. pješ. puk. Vladimir Basch iz Sarajeva umro je je tek 22. godine star, nakon kratkog bolovanja, 22./VII. i sahranjen je uz veliko saučešće u Zagrebu. Pokojnik bijaše posjednik vojničkog križa za zasluge 111, razreda s ratnom dekoracijom i s mačevima, te srebrne i brončane kolajne. Odlikovani prič. poruč. Milan Neumann iz Zagreba, brat poginulog prič. natp. Rikarda Neumanna, podlegao je teškoj bolesti na fronti. Čast njihovoj uspomeni! O radu Bnot Cljona u Zagrebu. Tko gocf je upućen u prilike, morati će priznati, da su iz kola židovskih djevojaka „Bnot Cijon“ izašle vrsne sile za cijonistički pokret i da je ova organizacija pružila sjajan dokaz za to, da su naše djevojke kadre s najvećom požrtvovnosti i ustrajnosti su- / djelovati u radu za židovski narod. I doista.

~Jiskor“

Pod gornjim naslovom izda} je Jiidischer Verlag, (Berlin, W. 15. S ; w'isische

str. 8,) „Knjigu sjećanja na pale stražare i radnike u zemlji lzraelovoj l,: . U knjizi naći ćemo 13 životopisa divnih Židova, koji su neopisivom ljubavlju i ustrajnošću, svladavali najveće zapreke kolonizacijonog rada u Palestini, koji su svojim znojem i svojom krvlju natopili svetu zemlju. S kakvim svetim žarom i uzvišenim idejalima pijoniri našeg naroda žive * umiru na palestinskom tlu, to čitamo u knjizi ~Jiskor“, koja je najljepši i najživlji dokumenat djelovanja novog židovskog jišuba. Nijedan ozbiljan Židov, bio on star ili mlad, ne će moći pročitati bez ganuća i zanosa ovu neobičnu knjigu. Ova je knjiga kadra, da približi mladožidovskom pokretu i najokorelijeg asimilanta samo ako on ima u sebi instinske ljubavi i smisla za borbu i idejale. Knjiga ~Jiskor“ je osebujna novost u mladožidov. literaturi. To je spomenik, što ga podigoše židovski radnici u galutu svojim poginulim drugovima, radnicima i stražarima u židovskim kolonijama Palestine. U ~Jiskoru“ naći ćemu takodjer zanimljivih podataka i uputa o židovskom kolonizacijonom djelovanju i o žiđ. radničkom pitanju u Palestini. Lijep uvod napisao je

Martin Buber. Cijena je knjizi 650 maraka • poštarina 78 feniga. Tkogod hoće da znade zašto je u nas cijonlsja toliko jaka vjera, da će nam uspjeti izgraditi narodni život na rođenoj grudi, tkogod želi da upozna junačko koljeno mladih Židova, novih Makabejaca taj neka što prije pročita knjigu ~Jiskor“.

Židovski arkiv.

Napadaji na Židove postaju sve to jači. Svaka prilika se-iskorišćuje ne samo zato, da se Židovi kleveću da su odgovorni za sve nepodopštine u ratno doba, već ih proglašuju i kukavicama. Mi pak znamo, da zapravo stotine hiljada naših suplemenika stoje na fronti, da je mnogo desetaka hiljada poginulo i osakaćeno, a nebrojeni da su stekli visoka odlikovanja za hrabrost. Tko hoće da ove klevete pobija, taj neka materijalno i moralno podupre „Židovski arkiv“ u Beču. Dužnost je stoga svakoga Židova, a u prvom redu onih, koji su u vojsci, da priopće podatke, imena, četu, palih, ranjenih i odlikovanih kao što i na bojištu nalazečih se Židova uredništvu „Jiidisches Archiv“Wien 11. Praterstrasse 43 -

BROI 15.

»ŽI-DO V« (HAJHUDI)

STRANA 3