Жидов

ispunjavanja diploma. U diplome upisat ćemo svakome, štogod želi. • Ujedno smo slobodni upozoriti darovatelje, da poradi pomanjkanja papira i radnih sila, ne ćemo u buduće posebno izkazivati darove manje od K 2, već ćemo ih iskazivati kolektivno.

Širom svijeta

Istočni Židovi i brest-Htovski mir. Brest-litovskim mirom stupilo je pitanje istočnih, 2ido\a u novi stadij. Pogranične zemlje, koje su tim mirom odcijepljene od Rusije, sada su pod utjecajem Njemačke. U tim zemljama žive jake židovske manjine, osobito u Poljskoj i Litvi. Njima je mirovni ugovor donio razočaranja. Dalekovidni diplomati mogli su mnogo toga učiniti za bolji razvoj tamošnjih prilika garancijom narodnoga samoodredjenja i zaštitom manjina. To se nije dogodilo, već su Židovi izručeni na milost i nemifost većini. Medjutim, bez udovoljenja opravdanih židovskih zahtjeva za kulturnom autonomijom u Poljskoj i Litvi, ne može doći do sredjenih prilika u tim zemljama. Značajan dokumanat. U ovo teško vrijeme, što ga proživljujemo mnogi su Židovi dožli u priliku, da razmisle o sebi i svojem narodu. Osobito u vojništvu i zarobljeništvu. Mnogi su našli put svojem židovstvu, koje su prije zanemarivali. Tko god je imao ljudskog ponosa i osjećaja, taj je iz onoga, što je čuo i vidio, morao povući konzekvenciju, da je za Židove jedino dostojno mjesto u taboru svijesnoga židovstva. Lijepo je ovaj preokret izražen u pismu jednog žid. zarobljenika, koji veli: „Ti se čudiš?.Znaj dakle: Mi smo svi postali cijonisti. Ili, da se bolje izrazim: Mi smo došli do spoznaje, da smo Židovi. Problem židovstva postao je za mene svet i ozbiljan. Kad bi ti znao, kako meni godi ovaj osjećaj osjododjenja samog sebe, ovo spasen'e. Pobjeda je doduše izvojštena poslije dugih, težkih unutarnjih borba, Ali kako je slatka nagrada! Pojmiš li, što znači to za mene. Ne moram više krzmajući, nesigurno i sramežlj vo ,Ja sam Poljak! već mogu otvoreno, naravno i ponosno izjaviti.- Mi Židovi ...“ Židovsko narodno vijeće u Rusiji. Vijeće broji 70 članova i sastavljeno je ovako: 28 cijonista, 12 ortođoksa, 8 poalecionista, 8 od pučke stranke, 7 od „ujedinjenih“ i 7 od „pučke skupine 11 , „Bund 1 , nije poslao svojih izaslanika. Alliance Israelite. Netom izašli godišnji izvještaj Alliance sadržaje opširni izvještaj o mnogostranoj pomoćnoj djelatnosti toga društva. Izvještaj opisuje akcije oko skrbi za bjegunce i za bijedno i oskudno pučanstvo okupiranih krajeva i Galicije. U te je svrhe Alliance od početka akcije izdala K 11,300.000—. Od početka rata s Amerikom moglo se dobiti pomoćnih sredstava samo za Rusku Poljsku. Nadalje spominje izvještaj zajedničku pomoćnu akciju za palestinske evakuirce, koja se sada nastavlja i nastojanja oko postignuća gradjanske i političke jednakopravnosti Židova u Rumunjskoj, koja su svakako ostala bez uspjeha. Onda se spominju izgredi proti Židova u Galiciji, u prvom redu pogromi u Krakovu i Wieliczki, a napokon dolazi pregled društvene imovine. Ukrajinski rainis‘ar trgovine, Židov. U kabinetu hetmana Skoropadskog obavlja funkcije ministra trgovine, pred-

stojnik burzovnog odbora u Odesi, g. Gutnik. Vladimir Koroienko za Židove. Povodom izgreda protiv Židova, objelodanio je poznati pisac Koroienko otvoreno pismo na građane, časnike i vojnike, u kojem pozivlje sve Ukrajince, neka ustanu protiv ovih žalosnih pojava. Ovo je pismo izazvalo velik dojam. Savez židovskih žena za kulturni rad u Palestini. Savez je izdao svoj 10. izvještaj, koji se može dobili i uredu Saveza. Berlin Burgstrasse 27 Biirohaus Bsrse. Izvještaj opisuje rad prošlog desetgodišta i završuje s piogramom za budućnost. Prije svega biti će uredjeno i financijalno obezbijedjeno uzorno gospodarstvo spojeno sa školom za žene. Kućni obrt će se proširili, a osobito pletenje čipaka. Nadalje će biti potrebno osnivanje bolnica, sirotišta i dječjih utočišta, a posvetit će se velika pažnja brizi oko zaposlenja žena i djevojaka, kako bi poštenim radom mogle kruh zasluživati. Novi nadrabin u Beču. Nadrabinom bečke izraei. općine izabran je dr. H. P. Chajes, dosadanji nadrabin u Trstu i bivši profesor na sveučilištu i rabinskom seminaru u Fiorenzf. Dr. Chajes odvjetnik je učenjačke obitelji, koja se spominje već u 14. vijeku. Rodom je iz Galicije i općenito je poznat kao odličan radnik na polju židovske znanosti. U ovom ratu istakao se i kao organizator na polju ratne pripomoći, naročito se mnogo trudio za olakšanje sudbine žid. vojnika na fronti. Dr. Chajes je svijestan Židov, odličan znanstveni i socijalni radnik, pa je dostojan da bude duševna glava bečkog židovstva. Bogoštovne općine za Palestinu* Mnoge bogoštovne općine uvrstile su u svoj proračun svote, koje su opredijeljene za palestinske svrhe. Druge opet dopuštaju, da se pri tori daruje za općenito židovske uredbe, koje djeluju u Palestini. Neke općine izjavile su podupirati naročito Žid. narodni fond. Tako je općina u Moravskoj Ostravi, votirala subvenciju od 50.000 K, koja će'se svota doznačiti žid. narod, fondu u dčset god. obroka. Kada će naše bogošt. općine shvatiti duh vremena ? Rezolucija New Vorških židovskih strukovnih udruženja. Po primjeru engleske radničke stranke i amerikanskog radničkog saveza primila su i ujedinjena židovska strukovna udruženja u New-Yorku (sa preko 200.000 članova) rezoluciju u korist osnutka ž i d o v s k e-na c i j o na 1 n e domaje u Palestini. U rezoluciji zahtjeva se da mirovni traktat osigura židovskom narodu ravnopravnost i nacijonalna prava u svim zemljani a i slobodnu kolonizaciju u Palestini. Tunis. Povodom izjave francuske vlade u korist cionizma, priredila je cionistička organizacija u Tunisu veliku židovsku demonstraciju u kojoj je sudjelovalo mnogo stotina ljudi. U svojim govorima isticali su govornici važnost te izja\e i radost, što su engleska i franceska vlada složne u pitanju Palestine. Perzija. U posljednje vrijeme proširio se židovski narodni pokret u Aziji. Iz Kavkazije prešao je cijonistički pokret u Perziju, gdje živi oko 100.000 Židova. Perzijski su Židovi u ovom ratu mnogo pretrpili. Mnoge su općine, a osobito ona u Hamađonu, skoro sasma uništene. Ali ipak e t ftrzijskm cpćir i tr a -poiasro interes

za vjerski i norodni preporod židovstva, dapače je osnovano „Cijonističko udruženje za Perziju" sa sjedištem u Teheramu, koje propagira jevrejski jezik i sabire za žid. narodni fond medju perzijskim Židovima. Bilješke.

Knjiga o židovskoj politici rumunjske vlade. Ured cionističke organizacije u Kopenhagenu izdao je u više jezika knjigu „Židovska politika rumunjske vlade" od d.a. S. Bernsteina. U ovoj knjizi opisuje Dr. Bernstein borbu rumunjske vlade, koja teži za tim da uništi rumunjske Židove, a ujedrio objelodanjuje i velik materijal užasnih dogodjaja, koji su do sada bili svijetu dosta nepoznati. Sadržaj ove radnje razdijeljen je u 3 glavne epohe i to.Epoha berlinskog ugovora do godine 1878., od godine 1878. do balkanskog tata 1913. i napokon od 1913, do sadašnjosti, Vanredno žalosno doimlje se opširni opis postupka rumunjske vlade s tamošnjim Židovima za vrijeme svjetskoga rata. Podaci o ovim dogodjajima crpljeni su iž posvema pouzdanih, do sada jošte neobjelodanjenih protokola i spisa, Ova knjiga svraća pozornost svih kulturnih država na barbarstvo rumunjske vlade. Ona je ujedno i gromka obtužba protiv zlodjela, koja su nanešena rumunjskim Židovima. „Der judisehe Wille“. Tako se zove novi časopis, što ga izdaje predsjedništvo kartela židovskih udruženja u Berlinu. Članovi su udruženja akademičari nacionalni Židovi. Svrha je novom časosopisu, da nam dade sliku duševnog života savremenog židovstva, a naročito židovske omladine, kojoj je borba za slobodnu i ponovnu budućnost žid. naroda, sadržaj i cilj života. Svake godine izaći če 4—6 svezaka. Prvi je broj izašao u aprilu. Godišnja pretplata 6 maraka. Adresa: Prasidium des Kartells jud. Verbinđungen. Berlin. W. 15. Sachsische Strasse 8. ♦ ♦ * ♦ Primili smo i preporučamo ove knjige: Jud sehe Kriegshefte. 11. Heit. Hermann Kadiš ch; Die Juden und dit osterreichische Verfassungsrevision. Wien 1918. Verlag von Dr. \Vilhelm Berkelhammer (Moriah). ♦ Josef Kaste in; Locjos und Pan. Eine Liederkette aus unserem Leben. Berlin_\Vien. 1918. Lovvit-Verlag.

Židovska učiteljica.

Svršila sam kr. učiteljsku školu u Osijeku. Hoću da primim mjesto. Molim zato sve sumišljenice i sumišljenike, koji znadu za jedno dobro mjesto, neka mi to pišu. Primam i u Bosni. (Razumije se na židovskoj školi). Nadam se, da će mi sumisljenici ići na ruku u mome nastojanju. Unaprijed hvala!

Jula Weiner, Vukovar.

STRANA 6

»ŽIDOV« (HAJ’HUDI)

BROJ 15.