Жидов

gleskoj. Židovskom je narodu po najmjerodavnijim vladama svijeta priznao pravo, da u svojoj pradomovini osnuju svoj narodni kulturni i ekonomski centrum. U to ime stupa židovski narod u novo velevažno povjesno poglavlje: koncentraciju svih po svem svijetu razasutih moralnih i materijalnih tnergija židovskog naroda u svrhu, da se izrabe sve mogućnosti, iskoriste sve sklonosti i uklone sve zapreke za što brže i bolje uredjenje toga centruma. Ne plašimo se opomena premudrih „izraelskih 11 političara, da se izjave velevlasti nemaju ozbiljno uzeti, da se veievlati titraju s nama, da je židovski narod samo figura u njihovoj šah-igri, da je vlastima samo do njihovih vlastitih interesa i da će nas odbaciti, čim izvršimo po njima nam „odredjene zadaće. [Garancije | Mi vidimo najveću garanciju za ispunjenje naših osnova kao i za izvršenje obećanja diplomacije upravo u tome, što smo odavna spoznali, da interesi židovskoga naroda svagdje teku paralelno sa dobro shvaćenim interesima svih kulturnih naroda i što smo uvjereni, da i prosvijetljeni umovi svih kulturnih zemalja to počinju shvaćati u sve većoj mjeri, a daće i sve mase kulturnih naroda morati razumjeti našu tako jednostavnu istinu, naše pošteno kulturno nastojanje i naše očito pravo na zdrav narodni život na vlastitom tlu. | Novo dobi. | Mi vjerujemo i osjećamo, da svanjiva novo doba za čovječanstvo i za židovski narod. Mi vjerujemo, da će ovo besprimjerno klanje uroditi makar i nakon velikih, muka, poteškoća i pregnuća jedinim velikim oslobodjenjem čovječanstva. Mi vjerujemo, da će doći do uredjenja svih narodnih i državnih sporova i da će se tom zgodom i židovski problem valjano, trajno, pravedno i pošteno riješiti, premda su još uvijek mnogobrojne podzemne sile mračnjaštva na djelu, da upravo židovskom narodu priprave crne dane. | Ant semitizam Židovski narod, koji je toliko toga preturio i preživio, koji je iskustvom i znanjem bogatiji od svih drugih naroda, znade, kako imade prosuditi nastojanja protužidovskih mračnjaka. Oni nam još uvijek mogu škoditi, još uvijek nas bockaju i bodu. I što više osjećaju, da im izmiče tlo pod nogama i da je kucnuo zadnji čas njihove moći, to su bijesniji u svojim napadajima na židovski narod. Mi to gledamo već danas s jednoga istoričko-filozofijskoga stanovišta znademo, kako će se to svršiti. Protivnici židovskoga naroda će podleći, a židovski će se narod odrvat i održati, jer je to tendensa istorijskoga razvitka. Zato nam ne preostaje, nego da sav naš rad udesimo prema toj spoznaji. | Koncentracija sila. | Zato nam je dužnost, da sve šio znademo, imamo, hoćemo i možemo, upotrebimo, da olakšamo i uskorimo nastup novoga vremena i ispunjenje tisućljetnih idejala židovskoga naroda. Uspije Ii nam koncentracija svih židovskih sila za postignuće židovskoga centruma u Palestini, sigurni smo, da ćemo i sam cilj po- 1 stići, da ćemo taj centrum osuovati. A sve 1 kada nam ne bi uspjelo doći do cilja, ipak 1 bismo morali raditi zanj, jer već sam rad za taj cilj vrijedi, koliko pol cilja, jer tim ; radom ništa ne riskiramo i ne gubimo i jer i nas taj rad uzdiže i oplemenjuje kao ljude i

i Židove, jer je u tom radu naša duševna domovina. Siti ljudi i narodi neka slobodno i dalje žude za egipatskim loncima punima mesa, neka se frivolno rugaju našoj vjeri u razumni razvitak ljudskog društva. Narod idejala, fanatičnih proroka i svećenika vjere i istine, židovski narod vjeruje još uvijek i vjerovat će, d“klegod bude živio, da će jednom doći do poretka, kako ga je već veliki Jezaja prorekao. | Vanlfestddje cljonizma] Ovakovo slanje i shvaćanje židovskoga problema moralo je uroditi jakim i vidljivim učincima u životu Zidova. U svim zemljama raste i širi se prava židovska štampa, niču novi listovi, javljaju se novi pisci, izdaju se nove knjige — ne samo u jevrejskom i židovskom (žargonskom) jeziku, nego i u svim drugim jezicima. Sa tisuću se strana i stanovišta pretresa neprestuno jedan te isti prastari židovski problem. Interes za taj problem raste i kod Židova i kcd nežidova. Istražuju se svedj novi razlozi i putovi za cijonizam. Sve redje se javljaju cijonizmu neskloni ili čak protivni glasovi, i nežidovska štampa priklanja sve veću pažnju židovskom problemu i nastoji oko objektivnog prosudjidjiv?nja. Mnogi židovski i nežidovski znameniti ljudi, koji su dugo zabacivali cijonizam, pristaju sada uz njega; Rotschildi, Zangvvill, Bernstein, Brandes, Bergson i hiljade drugih. Socijalistička infernacijonala zagovara riješenje židovskoga pitanja na svjetskom mirovnom kongresu. U svim zemljama Židovi nastoje oko održanja židovskih kongresa, koji bi formulirali zahtjeve židovskoga naroda glede Palestine. U Francuskoj, Švicarskoj, Italiji i Njemačkoj ' nežidovi osnivaju „Pro Palestina" društva sa zadaćom, da podupiru židovsku kolonizaciju Palestine. Cijonističke organi zacije razvijaju sve intenzivnije djelovanje, dobivaju sve više pristaša, a cijonističke inštitucije nailaze na sve veću potporu i pripravljaju široku osnovku za finansiranje kolonizacije. U Rusiji i Americi osnivaju se nova društva sa velikim kapitalima, koja će raditi na preporodu zemlje. Pokret oko širenja jevrejskoga jezika divno se razmahao, velik broj zapadnih Židova uči jezik otaca, velike naklade učbenika jevrejskoga jezika brzo se razgrabe i već ima premalo učitelja za U lik broj učenika jevrejskoga jezika. Židovska lijepa knjiga, glazba i umjetnost nalaze novih pobuda za stvaranje, njihova proizvodnja raste kvalitativno i kvantitativno i nailazi na veliku sklonost i prodju. Ako se sve to samo površno preleti, mora se čovjek začuditi, da je takav razvitak bio moguć u tolikom opsegu sred najvećega rata. Duh vremena možebiti se najbolje očituje u pojavi, da se hiljade evropskih i američkih židovskih mladića ozbiljno sprema za život i zvanja u Palestini, da se širi židovski omladinski pokret i stvaraju udruženja, koja će omladini omogućiti pripravljanje za Palestinu, pa da i židovske žene i djevojke u sve većem broju traže sudjelovanje u tom radu. A najljepša je manifestacija toga osviještenja duhova bez sumnje u tome, da toliki židovski mladići ushićeno izjavljuju ; „Kako je lijepo živjeti u današnje doba i moći kao Židov saradjivati na pripravi židovske zemlje za židovski narodi" [Godišnja kronika. | Kraj takovoga intenziteta židovskoga života u minuloj godini, ne može se pojedinim dogadjajima premda su gdjekoji'od ogromne važnosti

i ostavljaju dubokih tragova posvetiti u godišnjoj bilansi ona opširnost, koja b?im inače pripadala. Najvažniji je dogadjaj bez sumnje osvojenje velikog dijela Palestine po Englezima, koji su tamo već uspostavili red uz pomoć Ž'dova. Židovska komisija za pripravljanje riješenja židovskoga problema stigla je već u Palestinu i radi. Nailazi na potporu vlasti i na oduševljenje Jišuba. Upravo ovih dana položeni su temelji gradnji univerze u Jeruzalimu, a Rptschild je izjavio, da sav svoj kapital stavlja na razpolaganje za kolonizaciju Palestine. U sjevernom dijelu Palestine vladaju glad i bolesti, koje uništavaju mnogo židovskih života. Tamo nema i ne doprema se dovoljno hrane, liječnika i ljekarija. U dijaspori se se sabiru ogromne svote za pomoć Palestini, nu novcem se ne može ništa popraviti, kad se s njime nema šta kupiti. Židovske kolonije i ako su zaustavljene u svojem razvitku radile su marljivo i uspješno i üblažile donjekle veliku nevolju. Mnogo je Šomrim poginulo u borbi sa hajdučkim Arapima. Židovske su škole u sjevernoj Palestini ugrožene, učitelji tih škola, vodje naroda stradavaju od gladi. | lst< čnt Židovi. | Mir sklopljen izmedju Centralnih vlasti i Rumunjske iznio je opet na površinu rumunjsko židovsko pitanje.' Izašli s:- na javu opsežni dokumenti o barbarskom postupku Rumunjske sa Židovima za vrijeme rata. Dakako, da se onda židovski narod i civilizovani svijet ne mogu zadovoljiti sa ovakovim „uredjenjem" židovskoga pitanja u Rumunjskoj, kako je zasnovan n bukareštanskom miru od god. 1918. Mogućnost pripojenja Besarabije Rumunjskoj ugrozila još više i onako već ekonomski oslabljene Židove Besarabije. Brest-Litovskim mirom nijesu prilike na istoku nimalo konsolidovane. Židovi pod time trpe naročito i zato, jer im je rastrgnuta prijašnja velika zajednica, jer su sada rastavljeni u mnogo manjih državnih područja. Ukrajinci, upirući se o potporunjemačke vojske, prave sve većih poteškoća nacijonalnim autonomijama narodnih manjina. Židovsko je ministarstvo ukinuto unatoč prosvjeda židovskoga narodnoga vijeća. U Ukrajini, Rusiji i Poljskoj došlo je do brojnih krvavih protužidovskih pogroma. Židovi su osnovali oboružanu samoobranu, Sovjetska ruska vlada zapletena je u gradjanski rat'pa ne dospjeva do uredjenja nacionalnih pitanja. Poljska nastavlja politiku istiskivanja i proganjanja Židova'i ne će ništa da znade o pravima’ židovskoga naroda, koji čini 15°, 0 pučanstva. Naprotiv mnogo manji broj Nijemaca u Poljskoj dobiva nacijonalnih prava. U Estonskoj' Kuronskoj i Litvi takodjer ne misle na to, da židovskom narodu priznadu pripadajuća im prava. U Finskoj su nakon proglašenja ravnopravnosti svih gradjana zaključili izgon Židova, koje jednostavno ne će da priznadu gradjanima. | Srednja EvTopaTj U Njemačkoje se potajno radi na osnutku medjustranačke antiemitske lige. Oficijelna Njemačka je sklona cijonizmu. U Austriji širi se u svim njemačkim novinama i na Volkstagima antisemitska propaganda. Cenzura i oblasti to ne priječe. Došlo je do prosvjeda austrijskih židovskih bogoslovnih općina protiv te hajke. U Galiciji bilo je krvavih pogroma, koje su prema prikazivanju Poljaka izazvali

STRANA 2.

1 I D O V« (HAJ’HUDI)

BROJ 17,