Жидов

ŽIDOV

16. listopada 1918. ZAGREB. 10. hešvana 5679.

pitanja-zi do vst\a

Wilson za cijanizam.

Prema novinskim vijestima, proglašena je u Londonu židovska država, a u Palestini već započelo organizovanje nove državne tvorevine. Tko bi to mislio ? pitaju milijuni naivno začudjenih nežidova. i tisuće neupućenih Židova. A ipak je moralo do toga doći, jer je cijonistički pokret umio predobiti najodličnije duhove sadašnjosti za pravedno riješenje židovskog pitanja i za osnutak narodne domaje u zemlji praotaca. Znamenitost cijonističkog nastojanja brzo su shvatili i mnogi odlučujući državnici, a medju njima i današnji predsjednik američkih Udruženih država WUsoh. Ako dakle objektivno promotrimo svjetsku politiku i znademo za stanovište, što ga u židovskom pitanju zauzima gospodar današnje situacije, Wilson, - tada ne ćemo više sumnjati o tome, da će, potporom entente i s odobrenjem centralnih vlasti, doći do osnutka židovske domaje, po svoj prilici republike Palestine. I prije rata, Udružene su države podupirale cijon. ‘nastojanja u Turskoj. To su zasvjedočile i time, što su za poklisare u Carigradu imenovale samo Židove (Morgenthau, Strauss, Elkus), koji su portioću američkog utjecaja mnogo dobra učinili za Židove, osobilo kolonizacijonom pokretu u Palestini. I sadašnji poglavar najmoćnije republike, Wilson, već je odavna pristaša cijon. programa. Ali istom u ovom ratu, koji je Wilsona podigao’ na vrhunac moći, mogao je on pospješiti ostvarenje cionističkih ciljeva. Wilsonove točke o temeljima mira, njegove izjave o ođnošajima izmedju država i naroda, omogućuju takodjer pravedno riješenje židovskog pitanja. Time što su sve ratujuće stranke prihvatile Wilsonova načela, postalo je vjerojatno, da će opstanak židovske domaje biti zajamčen od svih država. Jugoslaveni i Židovi.

Još se razliježe svijetom grmljavina topova i zveket oružja, ali već sviće novo veliko doba. Svaki narod, svaka skupina ljudi istih interesa, sve očekuje danas poboljšanje svog stanja ili ostvarenje svojih idejala. Iz prolivene krvi tolikih dragocjenih ljudskih života, iz ruševina tolikih velebnih djela ljudskih ruku, rađja se mir, koji treba da donese jamstva za pravedniji poredak na zemlji. Židovski narod, odabrao si je u čovječanstvu ono mjesto, koje mu dolikuje po osjećanju i po tradicionalnoj sklonosti za vršenje načela miroljubivosti i pravednosti.

Stoga židovstvo cijelog svijeta prati s velikim simpatijama opravdana nacijonalna nastojanja drugih naroda, uvjereno , da će ti narodi shvatiti i njegove težnje. Prema tome, susma je jasno, —da naročito svijesni Zidovi s najboljim željama prate borbe jugoslavenskih naroda za potpunom slobodom i samostalrosli. Židovski se narod nada, da će iz ruševina djela slijepe mržnje, predrasuda i nasilja, izniknuti novi život, pun humaniteta i razumijevanja za potrebe i težnje svih raznoličnih miroljubivih skupina ljudske zajednice. 1 židovstvo je koristan član zajednice kulturnog čovječanstva. U ime onih demokratskih načela, što se sada trube na sve strane, traže i Židovi jamstva za potpunu ravnopravnost, nesmetano njegovanje svojih osebina; dakle mogućnost normalnog života i ostvarenja svojih prastarih idejala. NajuglednijT predstavnici mnogih kulturnaroda, a medju njima i oni muževi, koji će prilikom mirovnih utanačenja odlučivati o sudbini država i naroda, dakle i o budućnosti Jugoslavena i Židova izjavili su se simpatično o židovskim težnjama, kako ih zastupa cijonizam, žele podupirati ostvarenje tih težnja i osudjuju antisemitizam. Kod nas, u jugoslavenskim zemljama, nijesu se odlučujući narodni predstavnici još izjavili o tome, premda su mnogi ovdašnji Zidovi narodna nastojanja Jugoslavena od prvog časa pravo shvatili, za njih se zagrijavaju i rade, dakako očuvavši pri tom potrebni takt, jer ništa nije lako daleko od svijesnih Židova, kao želja za uplitanjem, nametanjem ili isticanjem u nacijonalnim pitanjima naroda, medju kojim živu. Držimo, da p ravi*) Hrvati, Srbi i Slovenci ovakovo stanovište odobravaju. Ujedno se pouzdano nadamo, da će vodje narodnog pokreta Jugoslavena i u pogledu Židova poprimiti mišljenje svojih uzora i istomišljenika medju ostalim kulturnim narodima, pa očekujemo, da ćemo doskora čuti izjave, koje traže pravedni postupak prema Zidovima, objektivnost prema cijonističkim težnjama i koje energično istupaju protiv antisemitskih nastojanja. Šalom ben Cvi.

*) Dakle ne oni šio vele, da su Hrvati, Srbi ili Slovenci „rao>ijeve, izraelitičke vjere (?>“ i slično.

Kralj Karlo i židovsko pitanje.

Na poziv Njegovog Veličanstva, došao je u srijedu, 2. listopada, nadrabin bečki, dr. Chajes, u posebnu audienciju. Kralj se dao po nađrabinu obavijestiti o velikim

židovskim pitanjima i o stanju Židov, bje gunaca. Nakon izvoda, đra Chajesa izjavio je kralj : ~U vašem je narodu vazda pomagao jedan član drugome 11 . Zatim je veličanstvo zapitalo nadrabina, što misli o položaju istočnih Židova. Nadrabin je rekao slijedeće : Položaj je istočnih Židova loš, naročito u Poljskoj. Poboljšanje prilika nastupiti će onda, kad budu Židovima zajamčena prava narodne manjine. Židovske su se mase istoka vazda osjećale narodom. Shvaćanje, da je židovstvo vjeroispovjest zastarjelo je. Nastalo je u zapadnoj Evropi, ali i tu napreduje narodna struja. Nadalje je zapitao kralj: ~Što mislite o židovskoj državi, koju žele osnovati Englezi? 11 Nadrabin je odvratio : „Cijonizam je jedini internacijonalni pokret, koji je kao takav preturio rat i održao svoju strogu neutralnost . . . „Sto znači zapravo Palestina za Zidove?“ Židovski je narod rascjepkan u mnogo tisuća skupina, od kojih se svaka mora boriti za svoj opstanak, a sve skupine očuvale su se do danas kao nekim čudom. Ali nijedan narod ne smije izgraditi svoj opstanak na čudesima. Moramo imati narodno i vjersko središte! ~A to može bili samo Palestina ? ‘ U Palesoni je naš izvor, s Palestinom nas veže već tisuću ljeta ljubav i čežnja. „Zar može Palestina primiti sve Židove ?“ Na to se ne misli. I za vrijeme druge žiđ. države živih su Židovi većinom u diaspori i posvetili su svoje sile kao dobri gradjani zemlji, u kojoj su obitavali. Još je Veličanstvo tražilo razjašnjenja o proširenju cijonističkog pokreta i na koncu izjavilo ovo: „Vi znate ne treba, da to ponavljam da hoću mir, i to, od prvog dana svoje vladavine 41 . Prije odlaska zahvalio se dr. Chajes vladaru, što ga je primio kao zastupnika židovskog naroda.

Srbi i židovski narod.

Cijon. ured u Kopenhagenu javlja: Srpski poslanik u Udruženim državama sjeverne Amerike, g. L. Mihajlović, upravio je predsjedništvu američke cijon. organizacije u Newyorku dopis,, iz kojega priopćujemo ova značajna mjesta: „Srpski narod prožet je istim idejalima kao i židovski. Sloboda za svaki narod i jednakost svih gradjana zemlje, to su bili vazda principi, za koje su Srbi istupali svakom prilikom. 3li, Srbi, smatramo Židove u Srbiji svojom braćom. Želja mi je izjaviti , da će cijeli srpski narod, s velikom radošću, pozdraviti ispunjenje idejala židovskog naroda l

GOD. 11.

UPRAVA I UREDNIŠTVO: ZAGREB. PETRINJSKA ULICA BR. 22 .000000000000000 PRIZEMNO. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. 0000000000000000

PRETPLATA« GODIŠNJE K t 4.-, POLUOOD. K 7.-, ČETVRTOOD iooooooo K 3.50. POJEDINI 8R.60 FlL.°°°° IZLAZI DVAPUT MJESEČNO.°»°“««“

BROJ 20.