Жидов

jazni darovatelji 3 - — Albert Alkalay dar u hramu 100 - — 145'Bjelovar: N. Bauer 4. Zagreb; Dragutin Spitzer 4-—, Le'o Neuberger 5-—, Josip i Ella Mošansky 50-—, višak robe 4, Vilim Mayer mjesto čestitanja vjenčanj Isidora i Olge Mandlović 3. Rosy Romano sakupila 70. (spcifikacija slijedi). 136, Prijedor; Blanka Hasson i Jak. Mevorach mjesto čestitke Barmicva svečanosti u kući Arona i Sarine Salom, Banjaluka 1.0. 10.414. Jevrejske škole. Š i k 1 o š ; Poslao Jizchak Abinun po 100.Alberto Finzi za dobar uspjeh, po 50. Danko Salom, po 30. Hugo Singer, Ješua Israel, Braco Izrael, po 25. Danko Salom, po 24. — Braco S. po 20.Viktor Finzi, Albert Baruch, Finzi Albert, Finzi A. Avram Papo, lsak Perić, Albert Albert Finzi, Albert Baruch, lsak-Perić 1 Albert Finzi, Viktor Finzi, M. Finzi, Josef Mačaro, po 15. Isidor Sumbulović po 10. — Hajim Levi, Hajim Finzi, David A. Romano, Salamon Pado, Salamon Altarac, Josef Kabiljo, David Finzi. Blanka Gaon, Avram Papo, Albeito Finzi, Abraham Danon, Sal. Z. Baruch, Isidor Alkalay, Elias Kabiljo, Avram Papo, Alberto Finzi, Salamon Baruch, Baruch S. Haim Ozmo, Avram Papo, Ego po 6. Gedalja Bahar, Moritz Altarac, Moritz Gaon, za 3 karte 6. po 5. — Albert Danon, Avram Pesach, Braco SamokovIja, Jakob Papo, po 4. Daniel Abinun, David Gaon, po 2. — Avram Altaraac Moise Pordo, N. N. 1. — 831. 831. Nulila. Zagreb: Adolf Licht dio providbe 200. za r N ahl a“ Jo h. Tha u a. Na zarukama Belfe Schvvarz i Žige Neumann darovaše za Nachla. Joh. Xhaua; po 100.— Adolf Neumann, Marko Graf, Feli" Hirschler, Jak. Lachmann, Bela Schvvarz i Žiga Neumann, Lavoslav Schwarz, po 50. — Sam. Rendeli, Zallog, Žiga Graf. Neuman Jelka, Pavica, Olga i Vilko, Obitelj \Veinberger, Sesvete, po 40. Adela i Pepo, po 30. — N. —po 30. Ruco Pollak, dr. Paul Neuberger, dr. Gliicksthal, Robert Veith, Hugo Schvvarz i Zora Heinrich, po 10. — N. N. 1,180 Pregled. Unišlo je dakle iz Hrvatske, Slavonije i Dalmacije . . K 3.931 94 Iz Bosne i Hercegovine . . K 5.066 50 Iz garnizona zaposjednutih zemalja i s bojišta . . , . K 1.201Ukupno: K 10.199 - 44 Od 1. I. 1918. do 10. X. 1818. unišlo je ukupno K 106.275.

Nahla.

Židovi jugoslavenskih zemalja darovali su godine 1918. dosada nešto preko 100.000 kruna za Žid. nar. fond. Ali što je to sve prema zadaći, koju uprava narodnog fonda mora još izvršiti do svršetka rata. Prema proračunu agronoma Oettingera trebat ćemo u početku najmanje 25 milijuna franaka, a ta se svota mora sakupiti u najkraće vrijeme. To moraju imati vazda na umu naši prijatelji, ako hoće da unaprijede nastojanja narod, fonda. Stoga se, dandanas, mora u prvom redu propagirati akcija ~Nahle“. Nahla je naš sadašnji program. Pomoću

nje narodni će fond naseliti Židove beskućnike i priljubiti ih uz palestinsko tlo. Tako će se polagano stvarati seoski stalež. Dar Nahle iznosi 5000 K (pet hiljada kruna). Za ovu svotu dobiva se 100 dunama zemljišta, a toliko je baš potrebno za naseIjenje jedne obitelji i da joj se osigura opstanak. Dar Nahle može se položiti na jedarrlput ili u nekoliko većih obroka. Ovdje neka pokažu u prvom redu naši imućnici, da iraadu srca i smisla za ovu znamenitu akciju. Ne sumnjamo, da će Nahla-akcija übrzo imati mnogo oduševljenih pristaša, koji se ne će ustezati, da i sa svoje strane dadu svoj udio za ostvarenje lijepe ideje. Mnogo hiljada ovakvih žrtava morati ćemo pridonijeti, ako hoćemo da žid. nar. fond ispuni svoju zadaću, a ta je; preporod židovskog naroda na vlastitoj grudi!

Mirovni čekovi.

Ovo sabirno sredstvo, koje bi Ž. n. fondu trebalo donijeti mnogo milijuna kruna, nije kod nas valjano propagirano. Vrlo ih ]e malo, koji zapisaše mirovni ček, a i svote su vrlo malene. Krivnje nema na općinstvu nego na našim'povjerenicima, koji nijesu htjsli ili nijesu razumjeli, da ovo sabirno sredstvo valjano upotrebe. Zar da se iz neuspjeha mirovnog čeka zaključi, da naši Židovi željno ne očekuju mir? Povjerenici? Mir je pred vratima. Skrajnji je čas za propagandu mirovnog čeka. Podjitc od kuće do kuće, kroz slijedećih 14 dana, agitirajte neumorno u krugu Vaših obitelji, rodjaka i znanaca, da dolično potpisuju mirovni ček! Najkasnije 5. studena o. g. imadu nam se povratiti svi blokovi mirovnih čekova. Uprava Ž. n. f.

Širom svijeta.

Brest-litavskl rabin. Istočno židovstvo, koje je u ratu toliko svojih duševnih vodja izgubilo, stoji opet na grobu jednoga svojih velikih muževa. U Varšavi umro {je najglasovitiji i najugledniji svih rabina nekadanje Rus je, brest-litovski rabin Haim SolovajČik, sa pridjevkom »gaon* (to jest knez), u 65. godini. Brest-litovsk ga zvahu Brisksada potpuno nenapučen i spaljen, imao je prije fata brojnu židovsku općinu. Tamo je rqffien SolovajČik god. 1853. kao sin tadašnjeg rabina, koji je takodjer bio dostojan predstavnik brestlitavskog nadrabinata. Od njegovog sina očekivalo se već nabrzo nešta velika, jer je već kao četiri godišnje dijete pružao dokaze neobično oštroga duha. Od godine 1880. do 1892. upravljao je glasovitom školom talmuda (ješiva) u Voloziji, iz koje su proizašli najznamenitiji rabini istoka. Tisuće iz onoga vremena zovu se ponosno njegovim učenicima. Po smrti njegova oca, izabra ga brestlitavska općina odmah njegovim [nasljednikom. K starom glasu ovog rabinata pridonio je on neobičnu čistoću, strogost života i neobičnu oštrinu i dubinu duha, poznavanje zakona i bistrinu tumačenja. O tome uam pružaju njegovi iza njega ostali spisi trajrie spomenike. Tako je on postao vodeća i markantna ličnost, koja je s pravom nosila začasni naslov »gaon«. Njegova je smrt duboko potresla istočno židovstvo: na svim mjestima obdržavale su se prigodom vijesti o njegovoj smrti ža lobne skupštine i službe božje.

Varšavske židovske novine izdale su posebna izdanja sa žalobnim rubovima. XII. konferencija ugarskih cijonlsta. Prihvatila je i ove rezolucije: S dubokom je boli konferencija ustanovila, da su se ugarski Židovi posve tudje i hladno držali prema sudbini njihove braće i prema židovskome pokretu. Zapleli su se u strančarske kavge, a nisu ni nastojali da nadju odgovarajući način za zajednički rad svih židovskih struja. Sa ogorčenjem ustanovljuje konferencija, da je u rotnima godinama silni antisemitizam, zamijenio tradicionalni ugarski liberalizam, a najžalosnija je činjenica, da to ugarska vlada dopušta. Konferencija ističe s ponosom, da je židovsko pučanstvo Ugarske u životnoj borbi madžarskoga naroda uvijek časno mjesto zauzimalo i prema tome se nada, da će vlada spriječiti širenje antisemiličke propagande. Peter Nansen o židovstvu. Nedavno preminuli danski pjesnik bio je unuk Židova M. L. Nathansona, a sin svećenika Ferdinanda Nansena. Pjesnik je vazda s ponosom govorio o svojem židovskom podrijetlu i bio je Židovima sklon. Još tri tjedna prije svoje smrti izjavio se Nansen u jednom pismu ovako o židovskom narodu ; „Do prije kratkog vremena činio mi se židovski pokret, da se sveta zemlja pretvori u židovsku državu, kao lijepi san .. . Vremena su se promijenila i ja danas 1 drur gačije mislim. Želim iz sveg srca židovstvu, da se povrati u njegovu staru svetu zemlju, premda znadem, da će time europska kultura izgubiti jedan dio svojih najboljih sila .. Židovski pokret u Austriji. Novine javljaju iz Wiena : U smislu zaključka cijon. egzekutivnog komiteta u Wienu i Lwowu održane su, dne 14. oktobra u cijeloj Austriji velike pučke skupštine, na kojima se raspravljalo o stanovištu Židova prema događajima vanjske i unutarnje politike. U svim skupštinama proklamirano je narodno pravo samoodređenja za Židove i postavljen je zahtjev za narodnu samoupravu. Za 20. oktobrajsazvana je u Wien državna konferencija austrijskih cijonista, koja će se baviti sa pitanjem svjetskog mira i preobrazbom Austrije. Cijonisti će tražiti osnutak države u Palestini, a za Austriju zakonito priznanje židovske narodnosti, kojoj se imadu podijeliti sva prava, koja će uživati ostali narodi buduće federativne države. Predstojnik bečke općine o cijonizmu. Dr. Alfred Stern., predstojnik židovske bogoštovne općine u Bečy,. dao je uredniku „Blatter aus der jiidischen Jugendbewegung“ izjavu, koja je u protuslovlju s njegovim dosadanjim radom. On veli „da je prije bio protivnik cijonizma, jer je držao, da je utopija. Sada pak vidi, da se približava realizovanje cijonske ideje, pa stoga moramo mi svi da radimo na tom, da se sagradi centar židovske kulture. Stoga valja pozdraviti, da se židovska mladež zanima i radi za Palestinu “ Položaj u sjevernoj Palestini. Cionistički ured u Kopenhagenu primio je ovaj brzojav : Cionističko povjerenstvo posjećuje upravo sada naseobine sjeverne Palestine. Ona je pronašla položaj u Heđeri i Zihronu razmjerno povoljnim. No velika su novčana sredstva potrebna u svrhu popravka farma i ostale imovine i u svrhu ponovne nabave marve. Nadalje su velike svote potrebne za povratak evakuiranih u njihove domove.

BROJ 20.

~Ž I D O V“ (HAJHUDI)

STRANA 7