Жидов

Varaždin. (Ustoličenje novog rabina) U subotu 12. o. mj. obavljeno je na svečani način ustoličenje novoga rabina ovdašnje židovske bogošlovne općine, dra. Kobna. Predsjednik općine dr. Blau na čelu odbora pozdravio je vrlo srdačno novoga rabina i uveo ga u hram. Nakon bogosluženja izrekao je rabin svoj vrlo zanosni i lijepi nastupni govor, u kojem je razvio svoj radni program i osvojio srca svih slušatelja. Ovdašnja općina dobiva u hjemu vrlo simpatičnoga i visoko obrazovanog vodju, a kako je dr. Kohn cijonista, nadamo se, da će napokon i na ovoj za cijonizam dosele tako mrtvoj točci jugoslavenske cijonističke organizacije započeti intenzivniji židovsko-narodni rad. A. B. Izraelska ferijalna kolonija. Supruzi Albert pl. Deutsch darovali su gornjemu društvu K 50.000. — kao temeljni kamen za gradnju društvenoga doma, koji se imade podići poslije rata. Dobrotvojnost supruga Albert i Matilda pl. Deutsch poznata je našoj metropoli već odavna. Nema dobrotvorne ustanove židovske ili nežidovske u Zagrebu, koju ovi supruzi ne bi podupirali. Ne valja reći, to je dužnost bogataša. Jest, nu zar doista svi bogataši ovoj dužnosti udovoljavaju? Za navedene supruge može se kazati, da daju uvijek i to obilno i na lijep način. Izraelska ferijalna kolonija imade uopće sve da zahvali svojoj predsjednici Matildi pl. Deutsch, koja je tu ustanovu stvorila, te joj je od prvoga časa neumornom prvom i najustrajnijom radnicom. Ugledali se i drugi naši bogataši u primjer te obitelji. Otvorite srca i džepove sirotinji, poduprite svako čovjekoljubivo nastojanje! Židovska patronaža. Mnogo je židovske djece u Zagrebu ostalo bez roditelja ili imadu na životu samo jednoga roditelja, koji u borbi za svakidanji kruh ne dospjeva posvećivati dovoljnu pažnju odgoju svoje djece. „Zagrebačko izraelsko gospojinsko društvo Jelene Prister 11 poduzelo je na inicijativu svoje predsjednice Ruže Jacobi akciju, da se rad oko spašavanja židovske djece svede na zdrav, socijalan sistem. U tu svrhu osniva se u krilu toga društva sekcija patronaže, koja nastoji privući u svoje radno kolo zagrebačke Židovke. Dosadanji je odziv zagrebačkih Židovka lijep, nu nije dovoljan, jer se, ide za tim, da svaka oskudna židovska obitelj dobije svoju zaštitnicu, da se svaka gospodja posveti potpunoj zaštiti i pomoći pojedine židovske siromašne obitelji. Nadamo se, da će zagrebačke Židovke shvatiti divotu zadaće, što ih tu čeka na polju humaniteta u korist židovske sirotinje i siročadi. Spasite nam djecu, spasite narod! Ne radi se više o skupljanju novaca premda i toga treba i' trebat će uvijek više nego se radi o tome, da dobrotvornost prestane biti modom, neiskrenom gestom i zabavom bogataša. Humanitarni rad treba da napokon bude duboko osjećanom potrebom našega društva, treba da se svede u zdrav, socijalan sistem. Židovke, koje nemate djece: prenesite prirodjenu Vam materinsku ljubav na djecu, koja nemaju materinske ljubavi ili gdje materinska ljubav sred bijede nije kadra, da djecu hrani drugačije nego suzama! Židovke, koje imađete djecu i neprestano radite na njihovu usrećenju: prenesite jedan dio te vaše ljubavi na djecu, koja te ljubavi ne uživaju, a potrebnija su je, nego

vaša djeca! Židovke, pokažite, da razumijete duh novoga vremena, duh velike ljubavi: posvetite se židovskoj patronaži! Pretplatnici! Obnovite odmah pretplafu\ Uprava.

Širom svijeta.

Židovski pedagogij u Beču. Posljednji smo put donijeli viest, da se u Beču otvorio tečaj za židovske odgojateIjice i učitelje jevrejskoga jezika, a sada javljamo, koje se pogodnosti pružaju slušačima pedagogije: Da se omogući što većem broju mladih ljudi polazak pedagogije' odlučila je „Studiengruppe fiir judische Erziehung" podijelivati mjesečne Stipendije u visini od 100 —200 K slušačima odnosno slušačicama za koje se dokaže, da su potrebni Stipendije i sposobni. Najprije dolaze oni u obzir, koji imadu već svoje zvanje i samo od svoje zaslužbe živu, te im nije moguće da se kroz dvije godine samo naukama posvete. Za 20 je djevojaka obskrba i stan za 100 K mjesečno u jednom domu već osigurana. Nadalje smo postigli, da možemo slušačima pedagogija pribaviti valjan i dostatan objed uz iznimnu cijenu od I*so. Kad bude ustanovljen broj vanjskih slušača i slušačica moći će vodstvo stvoriti zaključak da se polaznici smjeste u vlastitu penziju. Poželjno je što brže prijavljenje i uručivanje molba. Prijave i upiti ua: „Jiidisches Jugendamt, Wien 11. Zirkusgasse 33. Stajalište Achad Haama prema novomu položaju. Anglo-Jewish Press Agency u Londonu javlja: Achad Haam poslao je Dr. Weizmannu prigodom polaganja temeljnoga kamena jevrejskom sveučilištu slijedeću čestitku: „Od početka židovskoga pokreta u savezu sa kolonizacijom Palestine ćulili smo neki od nas i bezsvijesno da je obnovljenje židovskoga nacijonalnoga života samo na duševnom temelju moguće i da stoga stvorenje takovoga temelja sa samom kolonizacijom mora uporedo ići. U prvoj periodi, kad je još rad za Palestinu bio neznatan, bio je kulturni rad koncentriran u jevrejskoj školi u Jaffi, koja je bila jednako siromašna i nestalna kao i sama kolonizacija. U slijedećoj periodi, kad se kolonizacija proširila i poboljšala, ćutila se sve više potreba kulturnoga rada. Posljedica je toga bilo utemeljenje jevrejske gimnazije u Jaffi. Sad stojimo opet pred novom periodom našega narodnoga djela i doskora ćemo vidjeti pred sobom probleme i mogućnosti, koje će biti od golemoga zamašaja. Ne znamo što će nam donijeti budućnost, ali to znademo pouzdano. Što su veće nade našega narodnoga preporoda u Palestini, to smo više prinuždeni duševni rad jednako s materijalnim unapredjivati. A to se jedino može jevrejskim sveučilištem postići." K židovskoj politici Njemica na istoku piše „Chemnitzer Volksstimme": Upravo nečuveno zvuče vijesti, koje nam dolaze o židovskoj politici na istoku sa strane njemačkoga namjesništva. Po svoj su prilici u posljednje vrijeme izdane tajne naredbe, koje potpuno ograničuju useljenje židovskih radnika iz Poljske u Njemačku. Time je opet načinjeno za milijune ljudi iznimno pravo. Što više, zabranjeno je, da

se vrate oni Židovi, koji su bili od Rusa odvučeni ili oni, koji su u svoje vrijeme bježali pred njemačkom vojskom. Ne puštaju ih ni u Kuronsku, ni u Litavsku, ni u Poljsku u sporazumu s njemačkim oblastima. S pravom nasladom žigošu ententine novine ovu antisemitsku politiku njemačkih oblasti. Francuska i cijonizam. Prigodom svečanosti u pctčast cion. medicin. ekspedicije u Parizu, izjavio je Anđre Tardieu, franc. nadpovjerenik u Saveznim državama ovo: Vi znate s kolikom je simpatijom pratila francuska vlada napredak cijonističke ideje. To je dokazala franceska vlada već u proljeću 1916., jer se je bavila tim pitanjem, čim joj je to dopustila' vojnička situacija u Palestini. Ne treba da Vas sjećam na službene i javne izjave, što ih je dao naš ministar za vanjske poslove, g. Pichon. Ako opstoji narod, koji je od prirode sposoban da shvati židovsku stvar i žid. idejal, svakako je to franceski narod. Kao nadkomisar u Ujedinjenim državama imao sam prilike da pratim sa simpatijom rad amerikanskih cijonista. Uspjelo mi je, da se upoznam i da radim s predsjednikom Provisional Zionist Executiv Comitee-a“. Sudac Brandeis prijatelj nam je, koga mi vrlo cijenimo. Sad će da se svrši Vaše putovanje. Želimo Vam, da srećno prispijete u Palestinu, želimo, da Vam uspije rad u zemlji, kojoj Vas srce vuče. O Antisemitizmu. Njemački historičar Th. Momsen, pisao je jednom zgodom književniku H. Bahru sliedeće: Varate se, ako mislite, da se tu dade štogod razumom postići. 1 ja sam to prije mislio i uviek protestovao protiv sramote, koja se zove antisemitizam. Ali ne koristi ništa, sve je uzalud. Što vam u toj stvari mogu reći, to su logički i ćudoredni argumenti. No to se antisemita ne prima. Oni čuju samo svoju mržnju i zavist i najsramotnije instinkte. Za razbor, pravo i ćudoredje su gluhi. Protiv fukare nema zaštite bila to fukara s ulice ili fukara u salonima. Nema razlike, canaille ostaje ca« naille, a antisemitizam je mišljenje canaille e. Služi se nesmetano i lažju i klevetom; ne smeta ga, kad zapadne u protuslovlje, ako time kani što polučiti i ne poznaje stida... Izjava Klofača. Prije svog odlaska u Švicarsku izjavio je poznati češki političar Klofač u jednoj javnoj besjedi u Pragu izmedju ostaloga i ovo; „Ne smijemo generalizirati. No ne smijemo ni to zaborayiti, da se medju Wilsonovim savjetnicima i entent i n i m državnicima nalaze mnogobrojni vrlo uplivni Židovi" Zanimljiva odluka. „Fremdenblattu" brzojavljaju iz Haaga: Najviše sudište Udruženih država odlučilo je, da se njemački Židov nema smatrati kao Njemac, nego kao Židov. Tom su odlukom priznale i Udružene države židovsku narodnost. Židovi i liga naroda. Cijon. ured u Kopenhagenu primio je od engleskog poslanika u banskoj poziv, da se izjavi o stanovištu cijon. organizacije prema projektu Lige naroda i odnošaju ove lige prema žid. narodu.

6

~Ž I D O V" (HAJHUDI)

BROJ 21

Darujte za Morala nar. U!