Жидов

do novih pogroma. Zar još nije dosta štete i nesreće, zar naša sloboda još nije dosta okaljana ?

Ne trebamo Židova! Štopski nadliječnik Dr. Schalek imenovao je po nalogu N. V. liječnicima zdravstvene postaje Zagreb državni kolodvor i Zagreb južni kolodvor nadliječnike Dr. Igu Švarca i Dr. Lavoslava Singera. Ne dobivši kroz 48 sati odnosnu zapovjed postajnog zapovjedništva 0 izvršenju naloga, izašalje nadliječnika Dra. Bauera da izvidi, gdje je stvar zapela. Jedva je Dr. Bauer postajnom zapovjedniku Miljušu rekao, o čemu se radi, izdere se ovaj: „Ne trebamo svagdje same Icige! Ne čete se vi više sami udjeljivati na najbolja mjesta u Zagrebu. Prošla su ta vremena. Idite van, radite kao drugi.“ Dr. Bauer protestirao je odmah protiv tog postupka, upozorio, da se o njemu uopće ne radi, da je on došao samo po nalogu svojega šefa izviditi, da li je nalog N. V. izvršen, da Dr. Igo Švarc uopće nije nikakav Icig, pače ni pokršteni Židov, nego pravovjerni, čistokrvni arijac . . . Dalje nije došao jer se pukovnik izderao: „Šta, Narodno Viječe? Dat ćemo mi vama! Pokazat ćemo mi vama!" ... I bio bi valjda još koješta izvalio, da Dr Bauer nije bez pozdrava otišao. Slučaj iz Orahovice: Svi Židovi opljačkani. Pobjegoše. Židovski dušobrižnik povratio se doskora u svoju općinu. Potpukovnik Zacharias poručuje mu, da za 24 sata imađe ostaviti svoje mjesto. Židovski dušobrižnik ne vjeruje, da bi orahovački predstavnik vlasti mogao izdati ovakav nalog. Ide osobno Zachariasu, koji mu to potvrđuje: „Idite samo, jer ja ne trebam Židova u Orahovici. A recite to 1 drugim Židovima." Što vele Narodno Vijeće, vojni povjerenik Dr. Drinković i povjerenik za unutarnje poslove Dr. Budisavljević na to ? Hoće li poučiti svoje organe, da su doista prošla stara khuenovska vremena pašovanja svih malih bogova, kad je svaki činio što hoće, da sada vrijedi zakon, i da su u prvome redu upravnici, koji su prisegli na zakon, dužni držati ga i braniti? Vjerujemo, da čeda starog vojničkog sistema Miljuš i Zacharias ne mogu razumijeti novo doba, da nemaju pojma o slobodi i pravima čovjeka. Nu dok su ti ljudi u javno j pa još k tomu u sigurnosnoj službi, treba da znadu, da nemaju vladati po svojim atavističkim instinktima nego po pravu i zakonu. Da vidimo, je li zakon jači od Miljuša i „narodnog" f?) čovjeka Zachariasa ?

Kotarski pristav iz Novske vozeći se iz Broda kući govorio je na sav glas u vlaku, kako sve Židove treba istrijebiti, uništiti, übiti ili istjerati. Dvojica židovskih suputnika pokušalo ga pristojno poučiti, kako je krivo i opasno pogotovo dandanas ovako govoriti. To je gospodina upravo razbijesnilo, nastavio je još gore napadati Židove, a na poziv, da se legitimira, zaprijetio je čuškama i nije se legitimirao ni pred vlakovođom, ni pred članom narodne straže. U Novskoj je junački pobjegao. Pitamo: može li ovakav čovjek takovih nazora i s takovim ponašanjem biti na tako istaknutom mjestu političke uprave u pokrajini? Može li se vjerovati, da će u službi vjerno i nepristrano čuvati zakon? Da će se držati zakona i onda, kad

se radi o Židovima? Da će im dati pripadajuću im zakonsku zaštitu? Da će istinito izvješćivati pretpostavljene oblasti? Držanje upravnika prema Židovima najbolje je mjerilo za njihovu pouzdanost i savjesnost i za njihovu odanost zakonu.

„Bez Židova 1“ Nije nas iznenadilo, da u blizini vlade nema nijednog Židova, da dapače i povjerenstva za trgovinu, obrt, industriju, narodno gospodarstvo i promet funkcijoniraju bez Židova a sa ljudima, koji uopće nemaju pojma o svojim resorima, jer uopće nijesu od struke. Ne ćudi nas to, jer se već drugi dan nove ere pročulo geslo: „Bez Židova!". Žalimo, da će se zemlji nanijeti velika šteta time, što se na važna mjesta postavljaju nestrukovnjaci, jer se sposobne Židove ne će da pritegne na saradnju niti onda, kada je jasno, da se njihov osobni interes podudara posvema sa općim interesom, kad bi se dakle sposobnost i stručna sprema tih Židova mogla vrlo dobro izrabiti u korist zemlje. Nu ima tu već nekih pojava, preko kojih ne možemo šutke preći. Manufakturna sekcija zemaljskoga saveza trgovaca izabrala je u odbor jedanajstorice za pregovore sa povjerenikom Drom. Šurminom glede obaljenja cijena 5 Židova dakle razmjerno malo. Židovima je to bilo vrlo drago iz stanovitih razloga. Predsjednik toga odbora, Matić upozorio je odmah, da povjerenik mo žd a ne će prihvatiti izbor svih članova toga odbora i da će biti pozvani na vijećanje k povjereniku. Vijećanje se održalo, ali ne pozvaše nijednoga Židova! Ustraja se odbor za osnutak burze. Od tolikih Židova, kojima bi bilo mjesto u takovom odboru, ne uzeže nijednoga, tako da većina članova toga odbora nema gotovo ni pojma o tome, što je burza ili vrijednosni papir. Prelazimo preko toga, da su u tim i sličnim slučajevima Židovi briskirani. Nu čudimo se shvaćanju demokratizma, koje se tu očituje, Ne razumiju li gospoda, da demokratizam sastoji i u tome, da svaka interesna grupa imade doći do odgovarajućeg pripadnog joj uvaženja i da je pravo svake grupe, da sama izabire svoje predstavnike ?

Racije. Na zahtjev socijaldemokratske stranke provedene su u Zagrebu racije za skrivenim živežem i dragim namirnicama. Pretražilo se preko 120 trgovaca i nešto privatnika i to gotovo samo kod Židova tek kod nekoliko nežiđova. Objelodanjen je komunikej o sjajnom uspjehu racije, gdje se govori o velikim količinama

nađene zatajene robe. Savez trgovaca zahvalio je povjereniku Dru Šurminu, da je odredio tu raciju (premda se ta nije ograničila samo na poslovne, nego i na stanbene prostorije, gdje su prekopani i svi ormari) i zamolio, da se objelodane imena svih trgovaca i osoba, gdje su nađene sakrivene zalihe kao i točan izkaz tih zaliha. Od onda nema u novinama ni riječi o tome. Zašto se ne objelodane imena, da se upozna lihvarske trgovce ? Jer se kod te racije nije ništa našlo. Jer je ona rehabilitacija židovskih legitimnih trgovaca. A pošto skrivene robe u Zagrebu mora biti, očito je, da je nema u židovskim rukama. A netko kao da nema interesa, da se otkriju prava legla sakrivene robe određene za zakutnu i lančanu trgovinu. Za danas moramo trebajući prostora i za druge stvari prestati sa iznašanjem tih kulturnih dokumenata iz ere slobode. L. S.

ŽIDOVI!

Nesreća, u koju je ovaj rat survao židovski narod, grozno se danomice povećava. Došlo je ono, što smo predviđali, na što smo s užasom pomišljali u vezi s likvidacijom rata. Podivljale mase obaraju se na najslabije od slabih, na najnesretnije od nesretnih žrtava rata. Krvavi su pogromi u tečaju. Mnogo hiljada Zidova postalo je beskućnicima i prosjacima; hiljade ih zadobi rane i bolesti ili pogibe u groznim mukama, a danomice raste broj židovske siročadi. Židovi! Predstavnici cijonističke organizacije poduzeli su shodne korake kod antante, koja progone oštro osuđuje. Nu antanta je daleko, a brza je poj moć potrebna. Određujemo, dan 10. Tebeta 13. decembra danom židovske narodne žalosti nad užasnom nesrećom. Taj dan neka se u svim mjestima drže žalobne službe božje i protestne skupštine. Osim toga ■tražimo od Vas, da svaki žrtvuje cijelu zaslužbu toga dana za pomoć žrtava pogroma! Novac i izvješće neka nam se odmah pošalju. Zemaljski odbor cijonističkoga saveza za Jugoslaviju.

Akcijom odbor Cijonističke organizacije Narodnom vijeća S. H. S.

Primili smo slijedeći brzojav: Predsjedništvu jugoslavenskog cijonističkog saveza u Zagrebu. Kopenhagen, 21. novembra 1916. Primili vaš brzojav od osamnajstoga. Najtoplije pozdravljamo izjavu predsjedništva jugoslavenskog Narodnog vijeća, kojom obcćaje podupiranje zahtjeva proklamiranih po cijonistićkoj organizaciji i neograničeno ispunjenje za Jugoslaviju. Molimo vas, da Predsjedništvu jugoslavenskoga Narodnoga vijeća izrazite našu najdublju zahvalnost. \ Cijonistička organizacija. Kopenhagenski ured. Dr. Victor Jakobson

Židovsko narodno društvo za Bosnu i Hercegovinu - Zemaljskom odboru saveza cijonista za Jugoslaviju.

Sarajevo, 1. prosinca 1918. Glavna skupština židovskog narodnog društva za Bosnu i Hercegovinu najsrdačnija pozdravlja zemaljski odbor kao predstavnika svili narodnih Židova u jugoslavenskim zemljama zahvaljujući mu na odličnom i uspješnom držanju. Izrazujemo bezuslovnu privrženost i odanost odboru. Vrijednim predstavnicima zemaljskog odbora i svim sumišljeniclma širom Jugoslavije dozivamo; hedad. Ingeniuer Oskar Grof predsjednik, Dr. Samuel Pinto, Albert Abinun pcdpredsjednici.

BROJ 23.

„ŽIDOV"

5