Жидов

pouči g. Stjepana Radića, učenika svenijemca Houstona St. Chamberlaina. Napokon i mi s Kantom držimo, da se praktična politika dade dovesti u sklad s moralom. Vijesti.

Demokratizacija zagrebačkoga kabela. Već mnogo godina traže napredni članovi zagrebačke općine, da se ova preuredi u demokratskom smislu. Predstojnik zagrebačke općine se tome dosele uspješno protivio. Oslanjajući se na svoju, bezuvjetno mu odanu većinu u piedstojništvu, zabacivao je i svaku pomisao na ma kakovu demokratsku reformu. „Naša općina ne smije da bude naprednija od državnih i gradskih ustanova". S tim argumentom ušutkao je „savjest** svojih pristaša. Međutim je na cijelom svijetu pobijedila demokracija, nu naš Roš-Hakahal ne misli, da se prilagodi duhu vremena. Oko 3/4 godine on študira izbornu reformu, koju su drugi izradili. Hoće li je već jednom proučiti? I hoće li se već jednom odlučiti, da poradi oko provedenja tih reformi? Neka se ne skanjiva predugo. U Beču, u cijeloj Austriji, Češkoj, Moravskoj, Šleskoj, Galiciji pa čak u Budimpešti, židovski je narod ustao i jednostavno izbacio reakcijonarne reprezentante iz kahala.Čeka li zagrebački predstojnik, da 1 naši opštinari sami uzmu u svoje ruke provedenje potrebnih reformi? Ne će morati predugo čekati. Jer i strpljivost zagrebačkih opštinara je pri kraju! Izjava splitskih Židova. Predsjednik židovske bogošt, općine u Splitu, Samuel Aitaras posjetio je predsjednika općinskog odbora dr. Smodlaku, te mu je uručio izjavu, kojom „Splitski Židovi tim radosnije pozdravljaju zoru mira, što mir donosi takođjer ispunjenje narodnih čežnja toli Zidova, koli Jugoslavena, medju kojima oni žive, i za postignutu slobodu kojih se oni od srca raduju, te žele slobodnoj, ujedinjenoj Jugoslaviji sretan razvoj i procvat u trajnome miru. Splitski Židovi radošću uzimaju na znanje priznanje prava i narodnih manjina sa strane Narodnog Vijeća SHS, te izjavu Srpske vlade, da će i ona podupirati po Engleskoj, Americi i drugim velevlastima zajamčeno ostvarenje židovskog središta u Palestini. Splitski Židovi nadaju se da će i od sada kao i do sada medju njima i splitskim pučanstvom vladati duh medjusobnog razumijevanja, štovanja i sloge. Oni će akoprem stoje na stanovištu židovske narodnosti i cijonizma podupirati rado i s veseljem svaki patriotski rad Jugoslavena i vršit će savjesno svoje gradjanske dužnosti naprama novoj državi, te im se već sada stavlja na srce a isto tako i sunaronjacima u pokrajini da svaki, prama svojim silama, što više doprinese za Narod.io Vijeće SHS. Potpisani su: Samuel Alta; as i David Papo. Makabejska svečanost u Zagrebu. U subotu 30. novembra biia je u glazbenom zavodu makabejska svečanost priređena po Zemaljskom savezu cijonista Jugoslavije. Ulaznice za veliku dvoranu bile su već drugi dan nakon objavljenja svečanosti razgrabljene, tako da stotine ljudi više nije moglo dobiti karte. Očekujući mnogo naroda otvorena je i mala dvorana glazbenoga zavoda. Već prije početka svečanosti bile su velika dvorana i galerije dupkom

pune, tok se mala dvorana nije napunila, jer se već dva dana ranije pročulo da više nema karata pa ljudi, koji još nijesu imali ulaznica, nijesu niti došli. Burno pozdravljen pojavi se u 6 3 / 4 na večer Dr. Aleksandar Licht da drži svečani govor, koji je potrajao jedan sabat. Općinstvo, koje svoga ljubimca već blizu 5 godina nije čulo, slušalo je najvećom pažnjom plamenu besjedu punu dubokih misli i krasnih slika o značenju roda i pojave Makabejaca u prošlosti i sadašnjosti. Nije nam moguće, da sadržinu ovoga izvrsnoga govora ma i samo u najglavnijim tačkama prikažemo. To uije bila obrana Židova od niskih neprijateljskih podvala, nije bila hladna filozofska špekulacija. Govornik nije mario iznašati argumente razuma, da svoje nazore matematičko-logički dokaže. U skupštini Židova on je apelirao na židovska srca, da probudi najplemenitije osjećaje svojih slušatelja. Put do cilja, osvještenje židovskoga čovjeka i oslobođenje židovskoga naroda od goluskih rana važnije je od samoga cilja. Već sAm put u Cijon jest postignuće cilja u duševnom, u višem smislu. Nu mi smo doista pred ciljem. Makabejci su opet pobjedili, židovski se narod vraća iz Jabneja u Jerušalajim. Nezaboravan će svima biti čas, kad je pod dojmom govornikovih riječi cijela skupština ustala da najoštrije prosvjeduje protiv barbarskih pogroma kojima’ je židovski narod opet izvrgnut u tolikim zemljama, a naročito u Galiciji i Lawowu. Tu, je svaki osjetio, kako je s tisuću niti svezan sa cijelim židovskim n aro dom. Radosna je činjenica, da je gotovo sva zagrebačka židovska mladež muška i ženska, Studentska i trgovačka prisustvovala svečanosti i pokazala ponovno, da se sva oduševljava za pravedne zahtjeve židovskoga naroda i uzvišene ideje Cijonizma. Hvala predavaču na ovom moralnom osvajanju židovskih duša. Dječija hanuka-svečanost u Zagrebu. U četvrtak 28. novembra, u oči prvog dana Hanuke, priredilo je agilno djevojačko društvo „Benot Cijon“ dječiju hanuku-svečanost, koja je vrlo lijepo protekla. Cijeli program bijaše prilagodjen dječijem shvaćanju i imao je svrhu, da dječici prikaže značenje Hanuke, i da u mlada srdašca usadi ljubav za židovstvo. Svečanost je otvorila prigodnim govorom neumorna predsjednica Benot Cijona, dok su ostale točke izvedene po samim mališirm, koji su bili upravo dražesni. Oduševljenje sitne publike bijaše vanredno, naročito, kad je pjevala „Moaus cur“ i „Hatikvu". Da bude radosno raspoloženje povećano obdareni su mališi slatkišima i hanuka svijećicama. Ne žaleći truda ni troškova, priredilo je društvo Benot Cijon ovu lijepu svečanost, vodjeno uvjerenjem, da će naš rad samo onda biti okrunjen uspjehom, ako budemo odgojili i djecu u židovskom duhu. Ovakav rad naših židovskih djevojaka zavrijedjuje hvalu i priznanje. Skupština u Banjoj Luci. 13. kisleva održana je skupština banjalučkih Židova uz veliko saučešće žid. grad mstva i uz prisuće odaslanika mjesnog odbora Nar. Vijeća. Na skupštini manifestiralo se za židovskonacijonalne idejale i dano je izražaju soli-

darnosti s demokratskim jugoslavenskim narodima. Raspravljalo se također o organizaciji Židova i izabran je povjerenik sarajevskog židovskog političkog odbora za Banjaluku. Na koncu prihvaćena je jednoglasno rezolucija. Spomenica Zemaljskog Saveza cljonista. U prošlome broju „Židova" otštampanu spomenicu izdali smo kao posebnu brošuru u 10.000 primjeraka i razaslali svim povjerenicima, židovskim općinama i mnogim nežidovima u državi S. H. S. Ta je spomenica kadra, da kod Židova i nežidova raširi poznavanje i razumijevanje židovskog pitanja i bića cijonizma, a po tome da cijonizmu pribavi svjesnih pristaša u Židova, a židovskom narodu simpatija u nežidova. Zato treba da ta spomenica udje u svaku židovsku kuću i da nadje što veće rasprostranjenje kod nežidovskih inteligenata, javnih radcnika i narodnih vodja : svećenika, učitelja, novinara, narodnih odbora, predstavnika oblasti i društava. Neka svatko nastoji, da se ta svrha što bolje i prije postigne. Cijena brošure 50 filira. Naručuje se u upravi „Židova". Sabiranje za Narodno Vijeće S.H.S. Naši su sabirni arci u većinu mjesta prekasno stigli, jer su Židovi već bili dali svoje doprinose. Molimo naše povjerenike u tim mjestima, da nam ipak pošalju iskaze vrhu tih darova, da možemo upotpuniti naše bilješke o tome. Ujedno upozorujemo naše povjerenike, da imadu nastojati, da überu destojne iznose u svrhu obnove Palestine. Treba da dokažemo, da ne ćemo zaostati u ovršenju naših židovskih dužnosti prema Erec-Jisraelu. Dobro nam došli ! Sa srpskim četama, koje su stigle u Sarajevo, došao je i kralje ski srpski potpukovnik Abraham Bar aha, kao komandir XV. puka. Podpukovnik Baraha, rodom iz Pirota, Židov, spada u najsposobnije i najhrabrije aktivne oficire kr. srpske vojske, s kojom se već od godine 1912. na raznim ratištima hrabro bori. Istim pukom došao je kao komandir sanitetskog odjela, kapetan 1. razr. Dr. med. Moša Munk, rodom Beograđanin. Dr. Moša Munk senior je akad. žid. društva „Bar Giora“, kojem je društvu za cijelog svog đakovanja u Beču pripadao kao aktivni član. Dr. Munk je jedan od najvrednijih naših sumišljenika u Srbiji. Veselimo se dolasku tih dičnih oficira srpske vojske i dozivamo im: Dobro nam došli! „Žid. Svijest." Pohvalno priznanje. Povjerenik za narodnu obranu izrazio je, u ime Narodnog Vijeća, pohvalno priznanje poštanskom podoficijalu, Emilu Sassonu, koji je uz velike poteškoće sačuvao i s albanskog ratišta u Zagreb dopremio brzojavnog i telefonskog materijala u vrijednosti od više milijuna kruna. O. Sasson član je sefardske obitelji, koja živi u Zemunu. Plavo-bijele zastave. U više mjesta Bosne dalo je židovsko građanstvo oduška svom oduševljenju radi proglašenje nezavisne države Srba, Hrvata i Slovenaca t kođer time, što je uz narodne srpske i h /atske trobojnice izvjesilo i našu plavobjjelu zastavu. Šekel i centralni fond 5678. Unišlo j* od 14./X. 1918 do 25./XI. 1918.- Sarajevo 3 čl. K 12. —, Fojnica 1 čl. K 6.—, Djakovo 16 čl. K 40. —, Zemun 63 čl. K 187. —, Varaždin 20j£k K 56.—, Gračanica 1 i&r. K 10. —, Pavlovac 1 lO. —, Ladislav 1 20.—, Trnovitica 1 K 20, —, Hercegovac 1 K 50. ukupno 108 Čl. K »ii. — asa prije iskazanim svega 1999 članova sa K 7184.61.

BROJ 23.

~Ž I D O V“ (HAJHUDI)

7