Жидов

marina laj posao jedna židovska komisija. Imamo danas židovsku policiju po egipatskom uzoru. Od petorice najviših sudaca trojica su Židovi. Pismeni saobraćaj s engleskim oblastima obavlja se u hebrejskom jeziku i tako ima još mnogo stvari, koje možemo da smalramo kao početak židovske uprave u Palestini. Velika je za danas poteškoća, da je židovski elemenat još uvijek u minoritetu. Držim, da već danas mogu sposobni Žido\i da nađju u Palestini dobru egzistenciju. Važna ie nadalje činjenica, da se sad i stari jišub počima da interesira za naš pokret. Pitanje ; Jesu Ii u Londonu stvoreni kakovi konkretni zaključci u pogledu buduće državne forme Palestine? Kann: Ne. No jedno je sigurno: Palestina riješena je 2 a sva vremena turskoga jarma. Zahtjev, koga stavljamo glede Palestine, je taj, da se Palestina razvije u samostalnu židovsku državu. Danas još nijesmo u stanju, da sami preuzmemo gospodstvo u Palestini. Stoga je potrebno, Ja zemljom dotle upravlja trust, dok židovski narod sam ne odluči o 'budućoj formi vladavine. Prema današnjem stanju, čini mi se, da bi Engleska sigurno bila pripravna da preuzme taj protektorat, ako bi Židovi to tražili. Pitanje: Nije li sad pravi čas, da se Židovi sviju zemalja u tom smjeru izjave? Kanu ; Naravno da bi potrebno bilo, da Židovi svagdje, gdje stanuju u većim masama, prirede ovakove manifestacije. U savezu s tim htio bi da istaknem, da smo mnoge ugledne engleske Židove predobili za naš pokret. Pored Lord R o t s c h i 1 d a pristali su uz nas Herbert Samuel, Sir Alfred Mond, Lionel Abrahams i mnogi drugi. Pitanje : Ne držite Ii u sadašnjem času vrlo potrebnim saziv cijonističkog kongresa? Kann ; Mi se nadamo skoro, vrlo skoro držati cijonistički kongres u Palestini. Pitanje: Kakvi su vaši odnošaji prema amerikanskoj vladi ? Kanu: Odnošaj je cijonističke svjetske organizacije prema amerikanskoj vladi

izvrstan. Naš londonski ured namjerava da pošalje profesora \Veizmanna kao zastupn ka u Ameriku. Pitanje: Ne držite li nužnim, da s osnuje društvo, koje bi dobilo ori mirovne konferencije specijalne koncesije za kolonizaciju Palestine? Kann: Ne. ja stojim na stanovištu, da ne trebamo nikakovih posebnih koncesija za kolonizaciju Palestine, jer će i onako samo židovski narod emigrirati u većini masama u Palestinu. Naravno moraće se na mirovnoj konferenciji da izrazi nakana, da se Palestina kreira kao židovska država. Ako se to učini, tad dostaje da se uredi jedan ured, koji će voditi poslove židovske kolonizacije. Naravno je, daše neće koncesije za ikakav javni rad n. pr. luke. željeznice i t. d. podijeljivati privatnim osobama. Ove radove provešće sama država u interesu države. Uvjeren sam, da će Arapi koji su živili pod turskim jarmom, b : ti sasvim zadovoljni sa židpvskim guvernerom. U opće moram da primjećujem, da arapsko pitanje ni iz daleka nije tako teško, kao što to mnogi misle. Arapski Felasi sasvim se dobro slažu sa Židovima, a i efendije će rado da dadu Židovima svoje zemljište u zakup. Mogućnost, da ostvarimo svoje idejale, bliža je no ikada. Pogledam na svjetsko-povjesne događaje možemo da se nadamo, da će tečajem 1 ili 2 godine židovska naseobina u Palestini pružati čvrstu podlogu za buduću židovsku državu.

jim osebinama porade ih u tome ne smije priječili kakva tuđinska rasa ili vjeroispovijest. Socijalistička stranka Francuske zahtijeva-. Mirovni ugovor mora sadržavati obvezu za one države, gdje još ne postoji ravnopravnost'da moraju dati svojim židovskim pripadnicima sva {prava ostalih građana, nadalje jamstvo slobodnog razvoja kulture za Židove svuda, gdje čine znatne manjine. Konferencija socijalista Saveznih država, koja je održana u februaru 1918. postavlja zahtjeve, koji se podudaiuju sa onima što ih traži Briiish Labour Party. Mirovni manifest socijalista neutralnih zemalja izdan u oktobru 1917. zahtijeva inlernacijonalno riješenje žid. pitanja i personalnu autonomiju u Rusiji, Austriji, Poljskoj i Rumunjskoj, gdje Židovi živu u zatvorenim masama. Zaštita Židov, kolonizacije u Palestini. Što se tiče uređenja nezavisne Poljske traži manifest osiguranje gospodarskog razvitka i samouprave židovskih i drugih manjina. Jemenska delegacija traži razdiobu Turske u autonomno nacijonalno ograničene političke jedinice, među njima i „Židovsku Palestinu". Ukrajinska socijalna demokracija priznaje židovsku narodnost. Osim izjava pojedinih delegacija za pravedno riješenje Židov, pitanja, dati su takve izjave i voueče ličnosti internacijonalne socijalne demokracije kao: Oompers, Branting, Vandervelde, Huysmans, Longeut i mnogi drugi. Prema ovdje priopćenim podkcima iz stockholmskih dokumenata, vrlo je vjerojatno, da će na mirovnom kongresu socijalisti podupirati židovske zahtjeve.

samim sobom, u unutarnjoj iskrenosti potpunoj, i apsolutnoj. Vaš pravi život opet naći i obistiniti ga; Tu leži Vaš pravi Jerusalem! Ja sam Židove, koje sam poznavao i cijenio uvijek na to upućivao naročito umjetnike. ■ Nema da se stvori jedan novi nacionalizam. Ja sam neprijatelj svih nacijonalizama; bilo bi samo ruglo, kad bi se „Božji narod 11 sa svojim Bogom htio zatvoriti u jednoj maloj domovini sa svim onim sitničavim strastima svojih mravljih hrpa. Radi se o tome, da se bude svjestan svoje etičke, duboke, vječne osobnosti, svoje misije, svoga poslanstva u bratskom čovječanstvu. Društvo uaroda, što ga ja snivam za budućnost ne ide za tim, da se individualni značaji u zajednici stvore i izbrišu, već da budu svoji i čisti kao lijepi instrumenti, koji se skladaju k istoj simfoniji. Primite, gospodine, izraz moga poštovanja i simpatije. Romain Roland. Dozvolite mi opasku, da nisam Švicar već Francuz stari Francuz iz središta Francuzke. Ako sam privremeno u Švicarskoj, činim to za to, da ostanem po strani od strasti, koje zarazuju nesretnu Evropu.

Tinka R.

Internacijonalna socijalna demokracija i židovski narod.

Pod naslovom ~Stockholm“ izašla je u Tidens F6slag-u fra ne. jezikom pisana knjiga, koju je izdao organizacijom odbor međunarodne socijalističke konferencije u Stockholmu. Sve izjave pojedinih delegacija holandesko-skandinavskom komitetu, stanovišta stranaka prema pitanjima rata i mira, povijest stockholmske akcije i manifestacije komiteta naći ćemo u ovom zanimljivom djelu, u kojem se na više mjesta spominje i židovski problem. Priopćit ćemo neka mjesta: Svesvjetski židovski socijalistički radnički savez ~Poale Cijon" zahtijeva: 1.) Posvemašnju građansku ravnopravnost Židova u svim zemljama. Jednaki postupak sa žid. pučanstvom u područjima, što su stradala poradi rata, i gdje se sada štete popravljaju. . 2.) Sloboda u«eljivanja i naseljivanja za Židove u svim zemljama. 3. Narodna samouprava, na temelju personalnog principa i narodna ravnopravnost u državi, pokrajini i općini u svim zemljama, gdje Židovi živu u masama. 4. Osiguranje nesmetanog židovskog kolonizacijonog djelovanja kojemu je svrha, stvaranje židovske domaje u Palestini. Provedba svih ovih zahtjeva mora biti internacijonalno zajamčena. U glavnom se pridružuju ovim zahtjevima još i slijedeće žid. stranke: Socijalističko-teritorijalisUčka stranka Saveznih država i Židovska socijaldemokratska stranka Galicije i Bukovine, a od nežidovskih; Socijalistička stranka sjev. Amerike, socijalističke stranke Hrvatske, Slavonije i Bosne, nadalje radničke stranke Švedske i Danske. British Labour Partv traži u svojoj spomenici od 28. augusta 1917. za Židove svih zemalja ista elementarna prava tolerancije i slobode stanovanja i zanimanja, kao i građanska prava. Stianka se nada. da će ugovorom između svih naroda biti moguće osnovati u Palestini slobodnu državu pod internacionalnim jamstvom. Svi pripadnici židovskog naroda, koji to žele mogu se onamo povratiti. Tamo neka prema svo-

Francuski vođa socijalista Albert Thomas o cijonizmu.

Socijalistički voda Albert Thomas, koji je tijekom rata bio neko vrijeme francuski ministar za municiju, a sada će biti imenovan delegatom na mirovnom kongresu, izjavio je slijedeće o cijonizmu ; U zapadnoevropskim zemljama kadšto sa skepsom promatraju cijonistički pokret oni, koji bi željeli da budu izvrsni diplomate ili dubokoumni tumači državnih problema. Ne će li cijonizam podupirati engleske interese protiv tradicijonalnih interesa Francuske u Siriji i Palestini? Ne će ii što više uvesti germanizaciju u židovsku zemlju ? Tako prosuđuje* sebično častohleplje najodličnije projekte. U istinu možemo iskrenim pomaganjem cijonizma, njegovom vezom s velikim pokreom za oslobođenje ljudstva, od kojega potječe, tomu doskočiti da uklonimo ono što bi ga moglo dovesti do ukočenosti i izopačenosti Ako mi demokrate i socijalisti cijonizam. najvećom simpatijom pozdravljamo, činimo to zbog toga, jer cijonizam prije svega zajamčuje potpunu slobodu Židova u onim zemljama, gdje nijesu mogli jednaka ljudska prava postići. Ali mi ga pozdravljamo i zbog toga, jer je cijonizam jedna od najviših izjava i najboljih znakova težnje za slobodnim nacionalnim životom. Ista ta težnja bila je uzrokom sadanjega rata. a sutra će biti podlogom za obnovu svijeta. Ako narod, koji je prije vijekova bio otrgnut od svoje zemlje i bio rasut kao prah po čitavom svijetu, ako taj narod dakle hoće da danas opet sagradi svoju domovinu zato, da ima svoju zemlju, u kojoj će se opet ujediniti, tada nam je to dokaz za novu snagu, koja leži u nacionalnoj ideji. Cijonizam nije samo abstraktna ideja. On je svakom svojom žilicom u svezi s modernom demokracijom. Svi narodi, za koje demoKracija nije]samo pusta riječ, Englezi, Amerikanci, Francuzi zahtijevaju za nj svoju moralnu i materijalnu pomoć. Rat dovest će ga do cilja. Liga naroda ne će biti potpuna, ako u njoj ne dobije mjesta kroz vi jekove potlačeni židovski narod.

BROJ 24

,Ž 1 D O V (HAJHUDI

3