Жидов

na stranputicu. Pitamo: iz kakovih je motiva mogla poteći odluka uredništva „Slobode“, da ovom sramnom, nekvalificiranom ispadu dopisnika dade mjesta u listu? Jeli htjela da na račun Židova udovolji zlobi i taštini svog vajnog dopisnika, možda korteša u Šidu, da mu se oduži? Ili je htjela na takav rječiti način pobiti agitacijono sredstvo protiv sebe, da je ona tobože „židovska“, - ili možda da nezaostane za drugima ? Citirani napadaj »Slobodinog« šidskog dopisnika i pouzdanika je tako podal i sraman, da se sam sobom osudjuje u očima svakog pravednog i kulturnog čovjeka’, pa bi bilo dovoljno preštampati ga bez komen tara. Ako smo mu ipak posvetili više mjesta, ueinismo to zato, da na ovom primjeru pokažemo našim odgovornim socijalistima, kuda vodi zaslijepljenost i kako se brukaju pred svijetom, kako iz bog zna kojih razloga gaze istinu, pravednost i kulturne svoje principe, te protiv jasnih izjava mjerodavnih krugova internacijonale odobravaju i pomažu pogromističke instinkte i akcije.

Mržnja.

»Hrv. Riječ« od 19. 12. 1918. br. 335. donosi na uvodnom mjestu dopis iz Gospića, u kom čitamo ovu istinitu izreku: »Ima ljudi, koji cijelo# sto# vijeka d übovjio živu samo od mržnje«, te preponi ča: da se takovi elementi jasno i odlučno suzbija. Nama se čini da ima i jedna štampa, koja takodjer duhovno većinom samo od mržnje živi i da su tome manje više svi krivi. Ako pako treba pobijati mržnju, kao antikulturan, kao auti socijalan elemenat, onda umijemo, da ju treba pobijati uvijek i svagdje, na svim linijama, jer je ona opasna kao javnu bolest, kao otrovan bakcil cijelo# javno# života, a ne tek po tome, gdje i kod koga J še pojavila. ■Mi se radujemo, ma i ovom jegnostranom navještaju borbe mržnji., kao poče-’ . tak osvit kn istinske demokracije. pravednosti i slobode kod nas, tek moramo sai žalošću konstatirati, da se nitko nije našao u Hrvatskoj, tko bi u tom duhu otvoreno-5 iskreno ustao protiv protu.židovskih izgreda u. razn : m. mjestima Hrvatske, a na pbnainu časti i ugleda ove naše nove demokracije... Ova se ljaga može izbrisat samo pozitivnim držanjem, samo jasnom demokratskom politikom i prema Židovima. . Jer baš postupak prema Židovima jeste u .svakoj zemlji najsigurnije, ako ne jed'po mjerilo.istinske pravednosti, kulture i demokracije njene. • Taj dokaz za, Hrvatsku treba istom pružiti, jer ga svijet čeka, a dvanaesti je .čas. K,ada je bila pogibelj, tla će pobuna vojnika u Zagrebu ugroziti Nar. Vijeće, izašao je oglas- povjeri za sigurnost gra•da Zagreba, u kom se veli: »Red i poredak se mora bezuvjetno uzčuvati. Svaka slabost u ovom teškom vremenu bila bi zločin na;narodu i narodnoj državi^. • Pa ipak i.danas Inja u zemlji ni.ieska-i obla sti koje se stavljaju na stranu pljačkaša, zaštićuju otimačinu i pdnpiru se restitue’ji otetih stvari iMjspostayi • pravnog reda i poredba -.(Daruvar,. Požega, a ne imamo što. jeu Erdeviku?). stavi jaju, pravne pp> moye i pravnu državu naglavce; je 15- možda. zatp, što se:> Židovima* raji Ml smto oiii ‘korumpirani plem«pki..-koji su. mie : . •- . , r . ■ ■ - * . . • ’ . Jr, •

svakoj vladi služili, pa sada svojo pokvarenost mogu samo još na'Židovima' iskaliti. Zar nije pravni poredak jedan jedinsveni zar nije i tu svaka slaityost zločin“ Zar nije i tu slijepa mržnja po srijedi? Prekasno će se uviditi zločin, što „se time poeinja na narodu i državi, jer svaka nepravda, svaka zloporaba i svaki progon, koji se počinje i perpetuira proiv Židova samo radi toga, ne staje koti Židova, nego se širi dalje i sve dublje truje državni organizam tako, da konačno postaje očitom bolešću i opasnošću po državni i narodni organizam. Zar je omla čiido, da je uslijed politike mržnje i slabosti okaljena sloboda, obra kan ugled u inozemstvu, a uzdrmano pouzdanje u red i poredak u zemlji?

Bilješke i vijesti.

Savez Cijonista Jugoslavije Masaryku. Na 25. o. mj. upravio je zemaljski odbor predsjedniku Češke republike Masaryku slijedeći brzojav: Predsjedniku Češke republike Masaryku • Prag. Savez cijonista Jugoslavije pozdravlja najsrdačnije prvoga predsjednika Češke republike, velikoga sina velike nacije, oca domovine, graditelja slobodne samostalne češke države i prijatelja židovskoga naroda i cijonizma. Uvjereni, da će židovski narod u Češkoj pod Vašom zaštitom naći pravednost i posvemašnju jednakopravnost molimo Vašu potporu za cijonizam na mirovnome zboru. Konačno molimo, da se galički ratni bjegunci, koji nemaju domova u ime humaniteta ostave u Češkoj, dok se ne stvori mogućnost za njihovo repatriiranje. Zemaljski odbor. Za žrtve pogroma. Finski Židovi sabrali su već u novembru 9i 0.000. —, maraka, Židovi Stockholms K 235.000. za žrtve pogroma. A mi? Nas ja u Jugoslaviji pa u samom Zagrebu puno više nego u Finskoj, živimo u boljim iimićtvenim prilikama, a sakupili smo premda je već konac decembra jedva 1 / 30 finskog iznosa. Zagrebački Židovi dadoše vrlo malo. Znamo njihovu darežljivu ruku, pa pripisujemo krivnju zagrebačkom rašhakahalu, koji nije dozvolio žalobnu službu božju i time osujetio bolju organizaciju sabiranja. Da je barem zgb. izr. bog. općina votirala koji iznos • eno Stockholmska bog. općina votirala je kruna 200.000. Banjaluka. je dala sama više negc. Zagreb! Molimo naše čitatelje, da svim silama nastoje kako bi svaki naš Židpv dao svoj pbol za žrtve pogroma. A one naše Židove, koji već dadoše nu premalo, molimo da naknadno povise svoje darove za iznos, koji odgovara njihovim prilikama. Supskripcijoniarci. Nekoja zagrebačka gospoda, Židovi ni po vjeri ni po narodnosti i sami ne znaju po čemu, ved ako po jednome obredno-kirurškome aktu - dođoše na ingenijoznu misao, da izvrgnu hrvatstvo ili jugoslavenstvo na supskripciju. među Židovima u hrvatskoj. Razašilju; po zemlji neke arke. a i svpje reizendere, e da se u te arke upisu svi, koji se. pored loga, što ih s« nesrećom broji u Zidove, smatraju Hrvatima. Rade to tako oprezno, i Mi-som,, nam još nije pošlo za- rukom, doznati,- kako glase uvjeti ,supS,krip?ife. ; >v « > . *- T , a

Nijesu skupi. Ovaj ifa bar rre potpis ništa, pa ako gdjekoji naš dp*' dovski gradjanin nadje već nekuli ponja potpisanih, on će i ne razmu dati svoj potpis jednakom pripravna kako je još čas prije dao ili će čas doci dati svoj prinos za svoju braću u Gu. čiji. Pametniji dabome medju židovsk. nežidovima spoznaju, da je takav potp dosta skup, jer im obećaje dividendu obliku smiješnosti. Ne može se naše asimilante dojal prekoriti, da su originalni; Ta njima d staju argumenti iz doba početka cijonizrr u pogoršanome izdanju, e da njima poki šaju dokazati, da nijesu Židovi. Ovaj put ne će da strpljivo čekaju prevratima, dok ih se pusti unutra. Vicevi i već gdjekojeg reizendera spasli od bga, < ga se baci napolje. Evo dakle, i ak > Jošt a to doista originalnog vica, koji bi tr bali preporučiti za nasljedovanje ’sojr drugovima bar u Madžarskoj. Dalje t nj!ir nebi imali srede. Neka prošire svoju akc i na Bačku, Banat i Baranju možda i j-" slovačke krajeve. Tamo bi Židovi ajihĆA kova bili sretni, kad bi im se dala «rogu: nost da ovim originalnim i sigurnim sredstvom do:-ažu svoje srpstvo ili slovaštv. kad njihovo do jučer vatreno raadvarsts nije više oportuno. Naivni će ljudi pitati, što je one H vate ili Jugoslavene potaklo, da sve hrvatstvo ili jugoslavenstvo potpisom pt: krepljuju, kad to inače „oni drugi“ Jug' slaveni ni ne rade, naravno da ne raci Ali ljudi, koji tako pitaju, doista su naiv ■ Ne poznaju mentaliteta asimilanat*, k j nacijonalne probleme svadjaju na najje nostavniju formu supskripcijoni K aral.j I koji i onda, kad bi htjeli da dok u, « nijesu Židovi, načinom, kako to raar, d j kazuja da nijesu Jugoslaveni. Tinu, g spodo, nije pravovaljani surogat za v! Pored sve tajanstvenosti nije šuj ip cijonim Jugoslavenima uspjelo, da :.as i; nenade. I najnevjerojatnije je u njih vjero vatno. Dokazali su doduše, da rabi Akrs nema uvijek pravo, jer „das ist nocil nit: dagewesen“, ali mi smo voljni prije vjero vati, da su Jugoslaveni oni, koji njihovi araka n e podpisaše. Mi ih stoga ne ćemo, kao što su or nas, pozvati-, da obustave ovo sabiranje ne ćemo ih, kaošto su oni nas, oporauljst na redarstvene naredbe o sabiranju. M im, što više, ne kanimo davati lekciji kao što su je nama davala gospoda d Dragutin Liebermann, dr. Dragutin- Pit menac, dr. Ivo Štcrn, dr. Lackenbache dr. Artur Mayer, i t. d. Ima jedan jedii način, kako bi se i oni potpisali i za i dovski narod: kad bi.židovski narod bi gospodovni narod u državi. Da im olakšamo mukotrpni posai saopćujerao, da se ti arci mogu potpisa kod g. Mirka Breyera, knjižara u Zagrebu Razjašnjenje. U 24, ( broju našeg lista piše u uvodniku: „Pet je godin prošlo, u kojima smo srećni bili, da s« do nekle održalo ono, što smo prije .stvori! jer rada, u organizaciji nije moglo bjtLSai su se vratili naši sumišljenici, kojhsu.do sada Jbili u ratu“-. . . . Izjavljujemo, da ovaj uvodnik nije stavljen zemaljskom odboru,nip sporazuman s navedenom stavkom,jer oiA ne prikazuje ispravno i precizna Ur<*d ništvo jzjavijuje na željM pisca, da mu ni)

IZ 1 tr f •V‘ (HAjriUDn