Жидов

da je doduše Jugoslavija plod jedinstva Srba Hrvata i Slovenaca, ali da u Jugoslaviji imade i drugih naroda, a medju njima da je i židovski narod, koji svi imadu pravo, da kao* narodne manjine budu jednakopravno zaštićene! Židovi su narod, jer nije moguće da budu ino. Ne samo, da ne vjeruje u asimilaciju, on joj je i najveći protivnik, jer onaj narod, koji do »ebe ne drži, koji sam sebe ne po štiva, ne može računati niti na poštovanje drugih. Samo kao nacijonalni Židovi, mogu Židovi biti od koristi Jugoslaviji. Kao nacijonalni Židovimogu biti najpožrtvovniji i najbolji gradjani nove države. Govornik ističe, da je vazda cijonističk i pokret nadasve cijenio, jer je bio uvjeren, daje on jedini kadar pridići pokunjene Židove. Najnoviji dogadjaji pokazalf su, da dobra i pravedna stvar pobjedjuje, pak se on tome od srca veseli. Neopisivo povladjjvanje i oduševljenje nastalo je u dvorani, kome nije bilo ni kraja ni konca. Nakon toga Lav. Krausz predlaže rezoluciju, po kojoj se izražava povjerenje zem. cijonističkom odboru, te njega smatra jedinim predstavnikom židovskoga naroda u Jugoslaviji. Kako je skupština bila namijenjena konstituciji mjestne cijonističke organizacije obavljena je uplata šekela. Uplaćeno je 109 šekela, tako da su danas svi ovdašnji Židovi cijonisti. Platioci šekela izabrali su slijedeći mjestni odbor: Dr. Gustav Krausz pročelnik, Šandor Aufferber tajnik, Hilda Herzler povjerenik narodnoga fonda, Makso Bruck, Edwin Schwarz, Dr. Žiga Spitzer, Anny Schvarz, Hinko Ooldstein i Dr. Neumann članovi. Prema uplaćenim šekelima obavljen je odmah i izbor od pet delegata za zem. konferenciju: Dr. Gustav Krausz, Šandor Aufferber, Edwin Schwarz, Dr. Žiga Spitzer i Hilda Herzler. U šest sati predsjednik je zaključio skupštinu. Split. (Nacijo na lan rad). Na sastanku mjesnih Židova, dne 5./XII. t. god. obnovljena je Mjesna organizacija time, što je u nju opet stupio dovoljan broj članova. Predsjednikom je izabran predsjednik Bogoštovne općine gosp. Samuel Altaras. Uz njega je izabran odbor od 4 omladinca, koji ima da radi za našu stvar: gg. L. Hajon, H. Altaras, V. Perera, J. Albahari. Mjesna organizacija će raditi nezavisno, ali u sporazumu sa Odborom Bogoštovne općine. Za N. F. se i kroz ovo vrijeme marljivo kupilo. Ovih dana šaljemo ponovno jednu svotu. Nadam se, da će sada, kad je obnovljena mjesna grupa, i imam jedan odbor omladine uza se, cijeli rad biti još življi. Svakako mora se uvijek imati pred očima, da naša Bogoštovna općina obuhvaća Split, srednju i Sjevernu Dalmaciju, a broji tek 43 člana. I ovdje se kod većine židovskih dućana i stanova kod svečanih prigoda vije i naša dvobojka. Pri dočeku srpske vojske je na čelu povorke uz trobojke SHS išla i bijeloplava zastava. Židovi su išli kao posebna grupa, a njihovi su odaslanici predstavljeni srpskom zapovjedniku. 14./XI. održala se u hramu svečana služba Božja, kojoj su prisustvovali članovi Zemaljske Vlade, Općinskog Odbora, kr. ' potpukovnik zapovjednik mjesta i lijepa kita časnika. Govor gosp. Altarasa je

svima imponovao svojom iskrenosti i jasnoćom, kojom je prikazao stanovište nacijonalnih Židova. Gosti su se oprostili vanredno Ijubezno i s ponovnim uvjeravanjima, da će u novoj državi biti poštivana i naša ćuvstva i naša prava. Uopće je Split izuzev neke iznimke liberalan grad, a nove se vlasti bar do sad pokazuju vrlo susretljivima. Petrinja. Diskusiju o cijonizmu). »Ba novac« u br. 48. do 50. donosi članke o cijonizmu. Prvi je članak potekao od Hrvata-Zidttva Dr M. P., koji se zaklinje na_ asimilantskih 10 zapovijedi danih u Za 1 grebu po glavnom stopu asinvilanata, a iznešenik « njihovoj scnzaci jomvlnoj brošuri »S narodom za narod'«. (Kako čujemo, ne može se ta brošura više dobiti; razgrabljena je kao izvanredno humoristično štivo). U slijedećem je broju odgovorio sumišljenik Karlo Rosen thai, dokazujući ispravnost oijonizraa golim faktima i izjavama velikana i državnika, koji su u toj stvari kud i kamo mjerodavniji od naših asimilanata. Taj je članak sumama apologija cijonizma. U slijedećem broju izjav ijuje T>r. M. P., da ostaje kod svojega stanovišta, čiju ispravnost dokazuje citatima iz Brockhaufiovog konvoiv.acijonog leksikona (!) o Zidovima. Sisak. (Literarni sastanci Zidova i Židovki). 21. 12. održana jie koristi tu irajuća sjednioa/ toga društva. Prva je govorila povjerenica žnf. lika Strasse rova. Zatim jle progovorio Milan Ascher o cijonizmu, a poručnik Kertner o Tlieodoru Herzlu, konačno Karl R o s e n t li a I iz Petrinje o aktualnim problemima. Svi »e pr.sutni odmah začlaniše i saknpiše pri mjerenu svotu za osnutak biblioteke. Nadamo se, da naši sisački sumišljenici ne će mirovati, dok si ne stvore valjanu i trajnu organizaciju. Bos. Brod. (Organizacija). Živi val cijonističkoga pokreta dopro je i ovamo. Nakon velikoga uspjeha u Brodu n/S dodjoše k nama naši brodski sumišljenici, da i nas okupe. Svi ovdašnji Židovi osim jednoga pristupiše u organizaciju i obećavaju svoju potporu cijonizmu. Dubrovnik (Dopis.) Uslijed 4 >/* godišnjeg boravka sedmero braće Tolentino a naročito povjerenika Salamona Tolentino nije ovdje bilo nikakova židovsko-nacijonalnog rada. Sada se cijonisti opet skupljaju s velikom voljom, da popomažu ciljeve židovskog naroda. Sav je mladji naraštaj zagrijan za naše idejale, dok je starija generacija većinom asimilantska. Križevci. (Zalobna služba božja za pogromom nastradale uCGaliciji). Dne 13. o mj. održana je žalobn« služba božja u Križevcima, kojoj su prisustvovali svi pripadnici bog. općine. Upravni odbor I*>g. općine dopita» .je za žrtve pogroma u ime općine K 500.—, »Chebra Kadischa« K 1000.—/ a meflju orpćinarima sabrano je ukupno K 4300;—. (5-godišnjica opstanka cijonističkog društva Bne Israel u Križevci ma). Dne 28. 12. priredi li'su članovi u slavu proslave 5-god. obetanka Bne Israel vrlo dobro posječenu čajanku, koja je u svakom pogledu izvrnuo uspjela. Iza pozdravnog govora pročelnika dru štva Ljudevita Straus za, kojim nam je govornik ocrao biranim riječima' rad/'

zadaće i jiosao, slijedio je. konce rat, koji je mnogo dopriujeo uspjehu čajanka Olga Buchsbaum odsvirala jje sa mnogo čuvstva na glasoviru Mon dol sohu: Rondo Capricio op. 14., a Lav. Schwartz sa mnogo vještine na guslama Fibrich: Senat no op. 27. Elvira Rotter dcklaUvirala je Rosen fehl: Suza u« gvozdu; a Zdeoka H i r s c h 1 otpjevala je Za je: Uznosi se. još je spomenuti govor Slavka Hiirschl, a šala »Otac i sin« Ive Nemnann i Stjepanu Berkcš je naišla na osobito povlađivanje općinstva. Zid. tamburaški orkestar zaibavjlao je ugodnom svirkom do kasno u noć zahvalno općinstvo. Kod te zgode osobito se iskaizaše članice cij. dni štva, koje su oko priredjivaujsi i sudjelovanja uložilo mngo truda. Vrlo animirana zabava potrajala je do zore, a nakon otpjevanja »Hatikve« naziŠlo se društvo. Oveća je svota takodjer sakupljena za Z. N .F. Ludbrcg. (Osnutak d ruši v a.) Dne 25. 12. sastali su se cijonisti mjesta Ludbreg, đa organiziraju čijom. društvo. BiJo je vrlo lijei>o imsjećeuo od mladeži, u ' i starijih Zidova, koji su se odazvali svakuj žrtvi, koje će to mlado društvo trebati. Tako su na pr. gosp, predsjednik Ch. K. Š. Pajtaš i g. pod predsjednik Cb. K. Malcso Scheyer ponudili da će jKjtrebni gorivi materijal kao i rasvjetu dati. Lijepim i biranim riječima pozdravio je g. sumišljenik Artur Scheyer prisutne, a na to je g. povjerenik rabi Deutsch protumačio vrlo zanosno svrhu i cilj cijonizma. Tom zgodom izabran je g. Mirko Weinrebe delegatom za cdjOn. kongres 5—6. I. 1919. Na ponudu g. rabina osnovana je hebreska škola u koju se je prijavilo cijela mladež. Konačno je unišla lijepa svota za: nabavu žid. knjiga i novina. Rezolucija Jevreja u Šabcu. Na dan opžte narodne žalosti prihvatiše šahački Jevreji ovu rezoluciju: Jevreji grada Šabca sa gnušanjem su primili vijesti o zverstvima počinjenim nad njihovim sunarodnicima u Poljskoj i Galiciji i iz dubine duše žale za nevinim žrtvama. Nadaju se da će naši predstavnici uspeti kod moćnih nam saveznika, da zabrani dalje gonjenje našeg naroda i rušenje njihove imovine, do sastanka konferencije mira. a na istoj da će se i njemu priznati samoopredelenje i sloboda. Izaslanik svjetske cljonlstičke organizacije u Zagrebu. Leo Hermann, tajnik organizacije boravio je 30. i 31. decembra 1918. u Zagrebu, konferitao je sa zemaljskim odborom našega seveza, a 30decembra na večer držao je izerpivo predavanje pred širim općinstvom, nakon čega je bio komers. Potanki izvještaj donijet ćemo radi nedostatnog prostora lista tek u slijedećem broju. Književna objava. Namjeravam izdati dramu dra Maxa Nordau-a: „Doktor Kohn“ u svom hrvatskom prevodu f nu samo onda ako dio naklade bude unapred supskribiran, Knjiga bi izašla početkom 1919. u ukusnoj izradbi, a cijena bi joj bila K 5.50 Molim svakog, tko želi nabaviti ovo djelo, da to javi izravno meni. Franjo Bruck, Djakovo. Rijeka. Cijonisti sastaju se svakog utorka u 8 i pol sati na večer u kavani »Borsa«. ’ ‘ •*, •

BROJ 1.

.ŽIDOV“ (HAJHUDI)

STRANA 5.